Srednjoasirsko Carstvo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto s hrvatske Wikipedije
 
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 1:
'''Srednjoasirsko carstvo''' naziv je koji se u povijesnoj znanosti obično rabi za razdoblje povijesti [[Asirija|Asirije]] od 1243. do 1076. godine p.n.epne.
 
== Priprema za stvaranje carstva ==
 
Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio [[Ašur-ubalit I.]] (oko 1363.-1328. p.n.epne.) postat će temelj na kojem će njegov sin, Enlil-nirari, i dva unuka, Arik-din-ili i Adada-nirari I., povećati utjecaj svoga kraljevstva. Oni su proširili područje svoje vlasti prema zapadu na pola [[Kraljevstvo Mitani|kraljevstva Mitani]], što je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje.
 
Stalan rast bogatstva i moći Asirije doveo je do stvaranja prvog asirskog carstva koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirskim, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja, od kojih se prvo odnosi na vrijeme [[Šalmanaser I.|Šalmanasera I.]] (oko 1273.-1244. p.n.epne.), sina, i [[Tukulti-Ninurta I.|Tukulti-Ninurte I.]] (oko 1243.-1207. p.n.epne.), unuka Adad Nirarija I. O ovom razdoblju postoji i prilično bogata povijesna i arheološka dokumentacija.
 
== Prvo razdoblje Srednjoasirskog carstva (oko 1243.-1207. p.n.epne.)==
 
=== Vojni pohodi ===
Red 23:
Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Glavni razlog pada moći Asirije bilo je nutarnje nezadovoljstvo stanovništva, a izvana pokreti novih naroda prema [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Od tih naroda najznačajniji su bili Frigijci koji su provalili u [[Anatolija|Anatoliju]] i doveli do propasti kraljevstva [[Hetiti|Hetita]]. Sa zapada su nadirali, pak, [[Aramejci]].
 
== Drugo razdoblje (oko 1132.-1076. p.n.epne.)==
 
U ovom se razdoblju priširila uporaba željeza, pa je došlo i do znatnih promjena u načinu ratovanja. Zapravo je uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća p.n.epne.
 
=== Novi uspon ===
 
Dolazak na vlast asirskoga kralja, [[Ašur-reš-iši I.|Ašur-reš-išija I.]] (oko 1132.-1115. p.n.epne.) označava početak novog uspona Asirije. Njegova je najveća zasluga ponovno uspostavljanje unutarnje stabilnosti u kraljevstvu, te utvrđivanje granica i utvrda. Nakon njega na vlast dolazi [[Tiglat-Pileser I.]] (oko 1114.-1076. p.n.epne.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu, do [[Babilon]]a na jugoistoku. Prvi izazov, neposredno nakon njegova stupanja na prijestolje, bio je napad Frigijaca (''Mušuku'' u asirskim izvorima), koji će se pretvoriti u dugotrajno ratovanje na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se potom uključiti i Aramejci koji su u tom razdoblju stvorili snažan plemenski savez. Tiglat-Pileser I. uspio je po svoju vlast dovesti čitavu [[Sirija|Siriju]] i južnu Anatoliju, do [[Taurus (gorje)|gorja Taurus]].
 
Usto, Tiglat-Pileser I. vodio je i bitke protiv babilonaca. Nakon pobjede kod rijeke Donjeg Zaba, Asirci u nastavili prema jugu, te osvojili glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i Sipar. Čini se, ipak, da nisu uspjeli zagospodariti i južnom Babilonijom.