m
ispravke
preuzeto s hrvatske Wikipedije |
m ispravke |
||
Red 1:
'''Srednjoasirsko carstvo''' naziv je koji se u povijesnoj znanosti obično rabi za razdoblje povijesti [[Asirija|Asirije]] od 1243. do 1076. godine
== Priprema za stvaranje carstva ==
Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio [[Ašur-ubalit I.]] (oko 1363.-1328.
Stalan rast bogatstva i moći Asirije doveo je do stvaranja prvog asirskog carstva koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirskim, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja, od kojih se prvo odnosi na vrijeme [[Šalmanaser I.|Šalmanasera I.]] (oko 1273.-1244.
== Prvo razdoblje Srednjoasirskog carstva (oko 1243.-1207.
=== Vojni pohodi ===
Red 23:
Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Glavni razlog pada moći Asirije bilo je nutarnje nezadovoljstvo stanovništva, a izvana pokreti novih naroda prema [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Od tih naroda najznačajniji su bili Frigijci koji su provalili u [[Anatolija|Anatoliju]] i doveli do propasti kraljevstva [[Hetiti|Hetita]]. Sa zapada su nadirali, pak, [[Aramejci]].
== Drugo razdoblje (oko 1132.-1076.
U ovom se razdoblju priširila uporaba željeza, pa je došlo i do znatnih promjena u načinu ratovanja. Zapravo je uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća
=== Novi uspon ===
Dolazak na vlast asirskoga kralja, [[Ašur-reš-iši I.|Ašur-reš-išija I.]] (oko 1132.-1115.
Usto, Tiglat-Pileser I. vodio je i bitke protiv babilonaca. Nakon pobjede kod rijeke Donjeg Zaba, Asirci u nastavili prema jugu, te osvojili glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i Sipar. Čini se, ipak, da nisu uspjeli zagospodariti i južnom Babilonijom.
|