Sloboda – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
prošireno |
uvod |
||
Red 1:
{{otheruses}}
[[Image:Li-ber-ty.jpg|thumb|desno|Antički simbol slobode]]
'''Sloboda''' ({{jez-gr|ἐλευθερία}} {{jez-lat|libertas}}) se odnosi, u općenitom smislu, na tvrdnju «biti slobodan» (nesputan, neograničen, nezarobljen) i označava stanje u kojem subjekt može delovati bez prisile i zabrane. Položaj [[čovek]]a potpuno suprotan slobodi jeste [[ropstvo]]
[[Sumer]]ska klinasta riječ ''ama-gi'', je najstariji pisani simbol koji predstavlja ideju slobode. [[Biblija]] govori o tome da je [[Mojsije]] izbavio narod iz ropstva i odveo ga u slobodu. U čuvenom govoru [[Martin Luther King|Martina Luthera Kinga]] «''[[I Have a Dream]]''», citirao je staru duhovnu pjesmu
Politička sloboda je često bila uzrok [[revolucija]]ma. Društvena teorija najčešće razlikuje dve vrste slobode: negativna tj. "sloboda od" i pozitivna tj. "sloboda za". Prva je sloboda u smislu autonomije, što znači biti slobodan i nezavistan od svakog vanjskog uticaja i prisile. Druga sloboda je u smislu participacije tj. učestvovanja.
Red 10:
U [[ontologija|ontološkom]] smislu sloboda čini [[bit]] čoveka, njegovu čovečnost koja ga razlikuje od ostalih bića determinisanih nužnošću.<ref name="Filozofijski rečnik">Sloboda, Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.</ref> Pošto sloboda čini bit čoveka kao ličnosti, neki je nazivaju i ličnom slobodom. Glas ove temeljne ljudske slobode se zove [[savest]].<ref name="Filozofijski rečnik"/> Premda se čovek ne može odreći ove slobode, on se naspram nje može oglušiti. Ukoliko pak svesno preuzima svoju slobodu, a time i odgovornost, onda se ona naziva pozitivnom slobodom, koja se ispoljava kao "sloboda za".
== Sloboda u filozofiji ==
Linija 20 ⟶ 19:
[[Image:Eugène Delacroix - La liberté guidant le peuple.jpg|thumb|220px|[[Ežen Delakroa]], ''Sloboda vodi narod'']]
U [[novovekovna filozofija|novovekovnoj filozofiji]] problem slobode dobija na važnosti u borbi građanstva protiv feudalnog apsolutizma i dolazi do izražaja u teorijama prirodnog prava, društvenog ugovora i liberalizma. Prema [[Baruh Spinoza|Baruhu Spinozi]], suprotnost slobodi nije [[nužnost]] nego prinuda. Francuski filozofi prosvetiteljstva su smatrali da je stanje slobode prirođeno [[čovek]]u zbog činjenice da poseduje [[duša|dušu]] i [[svest]], sa dodatkom da svaki odnos sa društvom podrazumijeva donekle gubitak slobode. [[Ruso]] smatra slobodu osnovnim svojstvom čoveka bez kojeg nema ni [[pravo|prava]], ni [[dužnost]]i, ni [[moralnost]]i.
{{citat3|Odreći se svoje slobode, to znači odreći se svakog svojstva čoveka, čovečanskih prava, čak i svoje dužnosti... Oduzeti svaku slobodu svojoj volji znači oduzeti svaku moralnost svojim delima.|[[Ruso]], Društveni ugovor<ref>Odeljak "O ropstvu", Društveni ugovor, Beograd 1949, str. 13</ref>}}
| |||