Meteorologija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ln:Meteyó
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 4:
== Meteorologija i njen historijski razvoj ==
 
Riječ meteorologija potiče od [[grčki|grčke]] riječi ''meteoron'' koja se odnosila na sve pojave na nebu. Zanimanje čovjeka za vrijeme koje ga okružuje postojalo je otkad i sam čovjek. Već u staroj [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]], [[Stari Egipat|Egiptu]] i [[stara Grčka|Grčkoj]] su ljudi raspravljali o [[vjetar|vjetrovima]] i [[padavina]]ma te pokušavali shvatiti i objasniti te vremenske pojave. Prva knjiga s opisom i tumačenjem vremenskih pojava je [[Aristotel]]ova [[Meteorologica]] ([[340. p.n.epne.|340. p.n.epne.]]), a obuhvatala je sve pojave iznad tla. Idućih stoljeća, skoro cijelo tisućljeće, meteorologija se nije uopće ili se vrlo slabo razvijala. Iz tog vremena postoje rijetki zapisi (anali), uglavnom crkveni, o vremenskim pojavama i posebno nepogodama.
 
Početci meteorologije leže u promatranju trenutnog vremena i nagađanja kakvo bi ono moglo biti u vrlo bliskoj budućnosti. Aristotelov nauk i njegova Meteorologica bili su u [[antika|antici]] i [[srednji vijek|srednjem vijeku]] vrlo cijenjeni i zapravo jedini koliko-toliko znanstveni meteorološki počeci. Tako je bilo sve dok [[René Descartes]], [[Galileo Galilej]] i ostali nisu nagađanja počeli zamijenjivati instrumentalnim promatranjima početkom [[17. vijek]]a. Najosnovniji instrumenti za provođenje tih promatranja i mjerenja, [[barometar]], [[higrometar]] i [[termometar]], izumljeni su u razdoblju između [[1650]]. i [[1750]]. godine. Spajanje teorije i eksperimenta uključivalo je i Newtonove zakone gibanja, pokuse Blaisa Pascala, Edmea Marriottea, Roberta Hookea, Edmunda Halleya i ostalih na hipsometriji (preciznom mjerenju nadmorske visine), zatim istraživanja Roberta Boylea s plinovima te Halleya, Georga Hadleya i Jeana Le Rond d'Alemberta o atmosferskoj cirkulaciji.