Lučko naselje pod nazivom '''Massalia''' osnovali su [[Fenicija|Feničani]] u 6. stoljeću p.n.epne. Ubrzo potom ove prostore osvajaju [[Stara Grčka|Grci]], pod čijom upravom Massalia dobiva status republike, a slijedećih nekoliko stoljeća razvijat će se, ne samo kao središnji lučki i trgovački grad, već i kao priznato kulturno središte, upravno iznimno dobro uređen. Izloženi stalnim napadima velikog [[Liguri|ligurskog plemena]], Grci su zatražili pomoć od [[Rimski imperij|Rimljana]], koji dolaze u Provansu [[125.]] godine p.n.epne., kada je Massalia konačno obranjena. Rimljani u potpunosti osvajaju ove prostore [[49.]] godine p.n.epne., ali će Massalia (sada '''Massilia''') i slijedeća tri stoljeća zadržati status slobodnog trgovačkog grada, koji je imala pod grčkom upravom. Međutim, u tom razdoblju pomorska trgovina je zbog osipanja flote u znatnoj mjeri umanjena, tako da Massilia gubi svoju samostalnost i status slobodnoga grada i postaje grad kao i svaki drugi.
U poslijerimskom razdoblju Massalia je meta napada raznih [[Barbari|barbarskih]] plemena, te zbog pljački i zaraza od nekada vrlo razvijenog grada ostaju samo gomile ruševina. Nakon prodora [[kršćanstvo|kršćanstva]] početkom 6. stoljeća, Crkva preuzima isključivu upravu nad gradom. Kako bi se obranio od stalnih napada i pljački, grad je u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] sužen na utvrđeni dio biskupije.
