Hercegovina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m [r2.5.2] robot Dodaje: an:Herzegovina
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 17:
=== Predhistorijsko doba ===
[[Datoteka:Trebinjeview.jpg|thumb|right|Trebinje]]
Najstariji tragovi ljudskoga boravka na prostoru Hercegovine otkriveni su u (polu)pećini [[Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], u kanjonu rijeke [[Bregava|Bregave]] [[1976]]. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina p.n.epne. Ostala značajna nalazišta iz prahistorije nalaze se u Varvari kod [[Prozor]]a, na Crvenim stijenama iznad [[Trebišnjica|Trebišnjice]], Ravlića pećini kod [[Grude|Gruda]], te Zelenoj pećini iznad vrela [[Buna|Bune]] kod [[Mostar]]a. U neolitu, mlađem [[kameno doba|kamenom dobu]], osim spomenutih, postojala su i ljudska prebivališta na Čairu kod [[Stolac|Stoca]], Lisičićima kod [[Konjic]]a i u okolici [[Posušje|Posušja]]. [[Brončano doba]], u vremenu od 1800. do 700. p.n.e znatno je bogatije historijskim nalazima. Najznačajniji ostaci iz brončanoga doba (a dijelom i iz [[željezno doba|željeznog]]) su svakako [[gradina|gradine]], fortifikacijske multifunkcionalne utvrde na brdskim vrhuncima, i [[gomila|gomile]], kamene grobne humka razmještene bez posebnog reda po brdskom krajoliku. U željezno doba na historijsku pozornicu izlaze i [[Iliri]], tradicionalni stanovnici [[Balkan]]a. [[Iliri]] se javljaju uglavnom u plemenskoj formi, nastanjaju manje zajednice i žive u međusobnom srodstvu sa ostalim ilirskim plemenima istog kraja. Najpoznatija ilirska plemena, koja su nastanjivala južne krajeve Bosne i Hercegovine su: [[Dalmati|Delmati]], [[Ardijejci]] i [[Daorsi]]. [[Dalmati|Delmati]] su u početku živjeli na području velikih kraških polja, kao što su: [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]] i [[Livanjsko polje]], no kasnije su se proširili sve do obala [[Jadransko more|Jadranskoga mora]], a pretpostvalja se i do rijeke [[Neretva|Neretve]]. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve obitavali su ratoborni Ardijejci, koji su se uglavnom bavili riječnim i jadranskim piratstvom, presretanjem tuđih, mahom rimskih brodova i kola, kao osnovnim načinom privređivanja. Daorsi su bili rano [[helenizacija|helenizirani]], kovali su vlastiti novac, a njihov je glavni grad bio iznad Ožanića kod Stoca. Rimljani su već u 3. st. p.n.epne. prodrli u dolinu rijeke Neretve. Iz Narone (danas Vid kod [[Metković]]a) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata, koje su konačno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. stoljeća n.e.
 
=== Rimsko doba ===