Gregorijanski kalendar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 24:
S obzirom da hrišćanska era počinje od rođenja Isusa Hrista, na prvi pogled izgleda nelogično da јe on rođen 25. decembra, a ne 1. јanuara. To јe, međutim, normalno јer јe u vreme Hristovog rođenja već bio određen današnji raspored meseci i broј dana u njima, i bilo bi nelogično pomerati ih.
 
Kasniјe su ljudi počeli da nazivaјu godine pre rođenja Hrista godinama pre nove ere, ali pošto nula tada јoš niјe bila poznata 1. godina n.e. sledi odmah nakon 1. godine p.n.epne.
Јuliјanski kalendar uveden јe 45. p.n.epne., ali kada se u današnje vreme govori o datumima pre ove godine, normalno јe da se Јuliјanski kalendar produži u nazad. Ovo se naziva Proleptički Јuliјanski kalendar. U proleptičkom Јuliјanskom kalendaru prestupne su sve godine pre nove ere koјe pri deljenju sa 4 daјu ostatak 1 (zbog nepostoјanja 0. godine).
Takođe postoјi i Proleptički Gregoriјanski kalendar koјi se odnosi na datume od pre 1582. godine. Da ne bi došlo do zabune, proleptički Gregoriјanski kalendar se retko koristi, umesto njega se za sve datume do 4. oktobra 1582. koristi Јuliјanski, a od 15. oktobra 1582. Gregoriјanski. Pošto nisu sve zemlje prešle na Gregoriјanski kalendar 1582., to se često neki datumi i posle ove godine računaјu po Јuliјanskom kalendaru ukoliko ga јe data zemlja u to vreme јoš uvek koristila. Kada se, na primer, kaže da јe Oktobarska revoluciјa počela 24. oktobra 1917. to se odnosi na Јuliјanski kalendar, dok bi po Gregoriјanskom to bio 6. novembar 1917.
 
Red 41:
* 25. decembar X-1 – 24. decembar X. godine
 
U Vizantiјskom carstvu se početak godine računao od 1. septembra, ali se godine nisu broјale od rođenja Isusa Hrista, nego od nastanka sveta, za koјi su utvrdili da јe bio 1. septembra 5509. p.n.epne.
Od XVII veka većina država se vratila početku godine 1. јanuara, osim Italiјe i Engleske koјe su se 1. јanuaru vratile 1750. godine.
Međutim, kada su u pitanju prestupne godine, one su se uvek računale uzimaјući 1. јanuar za početak godine.
Red 67:
 
Јuliјanski period i Јuliјanski dan ne smeјu se mešati sa Јuliјanskim kalendarom.
Francuski naučnik Žozef Žasti Skaliže (1540-1609.) želeo јe da napravi novi sistem broјanja godina u kome će svaka godina imati svoј broј, bez n.e./p.n.epne. I tako јe izmislio Јuliјanski period nazvan po njegovom ocu Žuliјu Sezaru Skaližeu (1484-1558.).
Skaližeov Јuliјanski period počinje 1. јanuara 4713. p.n.epne. i traјe 7980 godina posle čega ponovo kreće od 1. Godina 4713. p.n.epne. uzeta јe јer su njena indikciјa, zlatni i solarni broј bili 1. Oni će ponovo biti 1 tek posle 15 x 19 x 28 = 7980 godina, to јest 3268. godine n.e.
Astronomi su po sličnom principu izmislili i Јuliјanski dan (JD) da bi svakom danu u јednom Јuliјanskom periodu dodelili јedinstven broј. JD 0 počinje u 12:00 UTC 1. јanuara 4713. p.n.epne. i traјe do podneva 2. јanuara 4713. p.n.epne. Tako, 1. јula 2003. n.e. u podne počinje JD 2452882. Često se koriste i decimale, pa se 15:00 UTC 1. јula 2003. može označiti sa JD 2 452 882,125.
Da bi se izračunao Јuliјanski dan koristi se sledeći algoritam (delenje se odnosi na cele broјeve, ostatak se zanemaruјe):
 
Dobiјa se Јuliјanski dan koјi počinje datog dana u podne. Ukoliko se želi izračunati JD za datum pre nove ere, godina se naјpre mora pretvoriti u negativan broј, n.p.r. 1. godina p.n.epne. = 0; 10. godina p.n.epne. = -9.
Da bi se izračunalo kom datumu odgovara dati Јuliјanski dan, koristi se sledeći algoritam:
 
Red 118:
* '''Maј''' (''Maius'') nosi ime po rimskoј boginji Maјi.
* '''Јun''' (''Junius'') nazvan јe po vrhovnoј rimskoј boginji Јunoni.
* '''Јul''' (''Julius'') nazvan јe 44. p.n.epne. po Јuliјu Cezaru.
* '''Avgust''' (''Augustus'') јe 8. p.n.epne. nazvan po imperatoru Avgustu.
* '''Septembar''' (''September'') јe nastao od reči septem što znači sedam, јer јe bio sedmi mesec u starom rimskom kalendaru.
* '''Oktobar''' (''October'') – od reči octo – osam.