Sisavac – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: als:Säugetiere
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 52:
 
==== Zubi ====
[[Datoteka:Tigergebiss.jpg|minithumb|200px|thumb|Čeljust tigra]]
U pravilu, odlika sisavaca je [[heterodoncija|heterodontno]] zubalo koje karakteriziraju četiri različita tipa zubi. Sprijeda su sjekutići, do njih se nalaze očnjaci, a zatim slijede dva različita tipa kutnjaka (pretkutnjaci i kutnjaci). Takvo heterodontno zubalo je jedna od važnijih razlika u odnosu na, recimo, [[reptili|reptile]], koji imaju [[homodoncija|homodontno]] zubalo, što znači da im svi zubi imaju jednaki oblik. Poznavanje tih razlika važno je kod određivanja porijekla [[fosil]]a. Većina sisavaca mijenja [[zub]]e. Prvo narastu mliječni zubi, koje kasnije zamijene trajni. Ta pojava zove se ''Diphyodontia''.
 
Red 64:
 
=== Slušne kosti i čeljusni zglob ===
[[Datoteka:FL fig04.jpg|minithumb|250px|thumb|[[Sirene (životinje)|Sirena]] ili morska krava]]
Jedno od obilježja svojstvenih samo sisavcima su tri [[slušne kosti]]: [[čekić (anatomija)|čekić]] (''Malleus''), [[nakovanj (anatomija)|nakovanj]] (''Incus'') i [[stremen (anatomija)|stremen]] (''Stapes'') . One se nalaze u [[srednje uho|srednjem uhu]]. Prihvaćaju vibracije s [[bubnjić]]a i prenose ih u ovalni prozor [[unutrašnje uho|unutrašnjeg uha]].
 
Red 81:
 
=== Različitosti u građi tijela ===
[[Datoteka:Big-eared-townsend-fledermaus.jpg|minithumb|200px|thumb|Šišmiš]]
Tijekom svog razvoja, sisavci su naselili gotovo sva životna područja na Zemlji i pri tome razvili vrlo različite oblike. Čitav niz vrsta prilagodio se životu u vodi kako građom tijela tako i organa tom okolišu. Najbolje prilagođeni životu u vodi su [[kitovi]]. Njihova građa tijela više nalikuje [[ribe|ribljoj]] nego ostalim sisavcima. Prednji udovi su se oblikovali kao [[peraja|peraje]], stražnji udovi su se izgubili, a rep se preoblikovao u repnu peraju. Druge vrste, kao [[perajari]], (ili poznatije kao foke, tuljani) i [[sirene (životinje)|morske krave]] (poznatije kao sirene) nisu se tako potpuno prilagodile kao kitovi.
Red 101:
 
=== Osjetila ===
[[Datoteka:Platypus.jpg|minithumb|250ox|thumb|Čudnovati kljunaš-prasisavac]]
Osjetilo [[nos|njuha]] igra važnu ulogu u životu sisavaca, između ostalog služi za potragu za hranom ali i kod razmnožavanja. [[Feromon]]i igraju vrlo važnu ulogu u signaliziranju spremnosti za parenje, što je kod izraženih samotnjaka možda najvažnije. I kod obilježavanja teritorija je njuh također vrlo značajan. Velik broj vrsta obilježava "svoj" teritorij [[urin]]om, [[izmet]]om ili posebnim [[žlijezda]]ma.
 
Red 109:
 
=== Prehrana ===
[[Datoteka:Bradypus.jpg|minithumb|250px|thumb|Ljenjivac]]
Jedna od zajedničkih osobina svih sisavaca je da im je potrebna veća količina [[energija|energije]] nego drugim životinjama usporedive veličine. To proizlazi iz činjenice da su sisavci toplokrvne životinje i moraju održavati stalnu temperaturu tijela, za razliku od, recimo, [[kornjače|kornjača]] koje koriste [[sunce|sunčevu]] toplinu da postignu temperaturu tijela potrebnu za uobičajene aktivnosti. Iz toga slijedi činjenica da moraju relativno puno jesti, tako da neke vrste pojedu dnevno hrane u težini vlastitog tijela. Sisavci se hrane svim vrstama hrane: postoje [[biljožderi]] (''Herbivora'') , [[mesožderi]] (''Carnivora'') ali i izraziti [[svežderi]] (''Omnivora'') . Građa [[zub]]i kao i [[probavni sustav kralježnjaka|probavnog sustava]] koje su pojedine vrste razvile, odraz su njihove prehrane. Mesožderi imaju kratka crijeva kako bi izbjegli otrove koji se stvaraju truljenjem hrane koju uzimaju. Biljožderi su razvili niz strategija da svoju hranu, koja je općenito teško probavljiva, iskoriste na najbolji mogući način. Tu spadaju, između ostalog, duža crijeva, želudac s više komora (primjerice kod [[preživači|preživača]] ili [[klokani|klokana]]) ili ponovno probavljanje određene vrste izmeta kod [[glodavci|glodavaca]] i [[zec|zečeva]]. Vrste životinja koje se hrane isključivo lišćem (''Folivora''), kao što su na primjer [[koala|koale]] ili [[ljenjivci]], koriste svoju slabo hranjivu hranu na najbolji mogući način tako, da imaju izrazito dugačka razdoblja tjelesnog mirovanja.
 
Red 118:
 
Prema nekim procjenama samo oko tri posto svih sisavaca živi u [[monogamija|monogamnim]] odnosima u kojim se u čitavom razdoblju parenja mužjak pari samo s jednom ženkom. U tim slučajevima mužjak uglavnom barem djelomično sudjeluje u uzgoju mladunaca. Takav oblik ponašanja obično ovisi o uvjetima u okolišu: ako su resursi skromni, mužjak se pari samo s jednom ženkom i pomaže joj u podizanju mladunaca, a kad je količina hrane obilna, ženka može i sama podići mladunce, pa se mužjak pari s više partnerica.
[[Datoteka:Nacktmull.jpg|minithumb|200px|thumb|Gola krtica]]
[[Poliandrija]] (parenje jedne ženke s više mužjaka) se samo rijetko sreće u svijetu sisavaca, primjerice kod nekih vrsta iz porodice majmuna [[pandžaši|pandžaša]]. Kod tih životinja se o podmlatku uglavnom brine samo mužjak, a mladunčad donosi majci samo na dojenje.
 
Red 151:
 
=== Korisni sisavci ===
[[Datoteka:Sow_with_piglet.jpg|minithumb|thumb| [[Svinje]]]]
Neke vrste sisavca ljudi drže zbog njihovih korisnih osobina. Zbog toga se [[domestiviranje|domesticiraju]] (pripitomljavaju), i postaju korisne. Dalje se love i divlje životinje, koje nemaju posebne koristi.