Razlike između izmjena na stranici "Bošnjaci"

Dodano 86 bajtova ,  prije 6 godina
m
nema sažetka uređivanja
m (→‎Preporod: popravka)
m
}}
 
'''Bošnjaci''' su južnoslavenski [[Južnoslavenski narodi|južnoslavenski narod]] koji nastanjuje uglavnom svoju domovinu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], te sa značajnim narodnim manjinama – i ostale države [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]; naročito [[Sandžak|regiju Sandžak]] u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (gdje Bošnjaci čine regionalnu većinu), te [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Bošnjaci su ponajviše okarakterizirani svojom historijskom povezanosti s [[Bosna (regija)|regijom BosnaBosnom]], tradicionalnom većinskom pripadnosti [[islam|islamu]] od [[15. vijek|15. vijeka]] i [[16. vijek|16. vijeka]], općom kulturom, te [[bosanski jezik|bosanskim jezikom]]. Kao narod pripadaju kako evropskom, tako i islamskom civilizacijskom naslijeđu.
 
Na engleskim govornim područjima naziv ''Bošnjaci'' se često koristi za ''bosanske muslimane''. Ovaj termin u praksi nije u potpunosti tačan jer nisu svi Bošnjaci pripadnici [[islam|islama]] ili – općenito – ijedne religije. Pojam ''Bošnjaci'' se često poistovjećuje i s pojmom ''[[Bosanci|'''Bosanci''']]'', iako se ovaj izraz koristi isključivo za označavanje svih stanovnika Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost.
 
Više od dva miliona Bošnjaka danas živi na [[Balkan|Balkanu]], s procjenom od dodatnih milion koji su se naselili i koji žive širom svijeta. Više slučajeva [[Genocid u Bosni i Hercegovini|etničkog čišćenja i genocida u BiH]], a koje su izvršili [[Srbi]] i [[Hrvati]] u BiH, imali su ogroman utjecaj na teritorijalni raspored stanovništva. Zbog ovoga, jednim dijelom,<ref>Odbor za vanjske poslove, Senat SAD-a, etničko čišćenje Bosne i Hercegovine (Ured američke Vlade, štampano 1992.)</ref> veoma dobro primjećena [[bošnjačka dijaspora]] postoji i djeluje u velikom broju zemalja uključujući [[Austrija|Austriju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Australija|Australiju]], [[Švedska|Švedsku]], [[Turska|Tursku]], [[Kanada|Kanadu]] i [[Sjedinjene Američke Države]]. I u svom regionu i širom svijeta, Bošnjaci su često posebni zbog svoje jedinstvene kulture, koja je bila pod utjecajem i istočnjačke i zapadnjačke civilizacije (a time i načina obrazovanja) tokom svoje [[Historija Bosne i Hercegovine|historije]].
 
==Etnonim i definicija==
Prema Oxfordskom rječniku engleskog jezika, prva zabilježena upotreba riječi ''Bošnjak'' na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] je od strane britanskog diplomate i historičara Paula Rycauta [[1680]]. godine, i to kao ''Bosnack'' što je srodno postklasičnom latinskom ''Bosniacus'' ([[1682]]. g. ili ranije), francuskom ''Bosniaque'' ([[1695]]. g. ili ranije) ili njemačkom ''Bosniak'' ([[1737]]. g. ili ranije).<ref name="OED">{{cite book |chapterurl=http://oed.com/search?searchType=dictionary&q={{urlencode:Bosniak}} |chapter=Bosniak |title=Oxford English Dictionary|publisher=Oxford University Press|edition=3rd|month=|date=September 2005|isbn=<!-- 0198611862 --> |ref=Reference-OED-Bosniak}}</ref> Moderna pravopisna tumačenja se mogu naći u ''Penny Cyclopaediji'' iz [[1836]]. godine (v. 231/1): "Stanovnici Bosne se sastoje od Bošnjaka, rase slavenskog porijekla."<ref name="OED" /> U slavenskim jezicima, ''-ak'' je čest sufiks koji se dodaje riječima da bi se stvorila imenica muškog roda, što se, primjerice, također može naći i u etnonimima [[Poljaci|Poljak]] (''Polak'') i [[Slovaci|Slovak]] (''Slovák'').
 
Najranija potvrda za pojavu etnonima ''Bošnjanin'' je historijski pojam [[Bošnjani]]n ([[latinski jezik|lat.]] ''Bosniensis''), koji označava ljude srednjovjekovnog [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]].<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=called+the+bosnjani&dq=called+the+bosnjani&hl=sv&sa=X&ei=tkCIUdTXJunj4QTz9oCIAg&redir_esc=y|title=''Mitovi i granice u jugoistočnoj Evropi''|author=Pål Kolstø |year=2005|work= |publisher=Hurst & Co. |accessdate=}}, str. 120: ''(...) srednjovjekovna Bosna je bila zemlja jednog naroda, jednog bosanskog naroda koji se zvao Bošnjani, a koji je pripadao trima konfesijama.''</ref> Prema ''Hrvatskoj enciklopediji'', u izdanju [[Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"|Leksigografskog zavoda "Miroslav Krleža"]], "''Bošnjaci'' su naziv za podanike bosanskih vladara u predosmanlijskom dobu, podanike sultana u osmanlijskom dobu, odnosno današnji naziv za najbrojniji od tri konstitutivna naroda u BiH. ''Bošnjak'', kao i stariji naziv ''Bošnjanin'' (lat. ''Bosnensis''), prvobitno je bilo ime koje je označavalo pripadnost srednjovjekovnoj [[bosanska država|bosanskoj državi]]."<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8952 Bošnjaci]; ''Bošnjaci, naziv za podanike bosanskih vladara u predosmansko doba, podanike sultana u osmansko doba, odnosno današnji naziv za najbrojniji od triju konstitutivnih naroda u BiH. ''Bošnjak'', kao i stariji naziv ''Bošnjanin'' ([[latinski jezik|lat.]] ''Bosnensis''), prvotno je ime koje označuje pripadništvo srednjovjekovnoj bosanskoj državi.''</ref> Do [[15. vijek|15. vijeka]],<ref name=OED/> sufiks ''-(n)in'' je bio zamijenjen sufiksom ''-ak'' da bi se stvorila trenutna forma ''Bošnjak'', što je prvi put potvrđeno u diplomaciji bosanskog kralja [[Tvrtko II|Tvrtka II]] koji je 1440. godine poslao delegaciju (''Apparatu virisque insignis'') do poljskog kralja [[Mađarska|Mađarske]], Władysława Warneńczyka (1440–1444), tvrdeći zajedničko slavensko porijeklo i "sličnost između ''Bošnjaka'' i ''Poljaka''".<ref>[[http://books.google.com/books?id=1qdnAAAAMAAJ&q|''Povijest Bosne do propasti Kraljevstva'']] (autor: Vjekoslav Klaić; izdavač: ''Troškom piščevim''; stranica: 278; godina: 1882.): ''Bošnjakom isti pradjedovi bili, koji i Poljakom (u prijevodu na bosanski: "preci Bošnjaka su isti kao i preci Poljaka").''</ref><ref>Jędrzej Moraczewski, "Dzieje Rzeczypospolitej Polskiej”, 1844</ref><ref>Muhamed Hadžijahić – ''Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana'' (godina: 1974.; str. 7.): "Kralj Stjepan Tvrtković poslao je odmah ovome kralju 'sjajno poslanstvo odličnih muževa'", veli Vladislavov biograf pa nastavlja: "Ovi su, ispričavši porijeklo svoga plemena isticali, da su Bošnjacima bili isti pradjedovi kao i Poljacima te da im je zajednički jezik kojim govore i da se radi te srodnosti jezika i porijekla njihov kralj Tvrtko II živo raduje, što je Vladislav – kako se je pronio glas – sretan u svojim pothvatima."</ref>
1.871

izmjena