Slovaci u Hrvatskoj – razlika između verzija

 

Najveća slovačka naselja u Slavoniji su Josipovac i Jurjevac kraj [[Đakovo|Đakova]]; [[Jelisavac]], [[Markovac]] i Ledenik kraj [[Našice|Našica]]; Miljevci kraj Slatine; Antunovac kraj Pakraca i Lipovljani kraj Novske. Osim toga postoji još nekoliko posve malih slovačkih naselja, kao što su: Zokov Gaj kraj [[Orahovica|Orahovice]] i [[Kneževac]] kraj [[Požega|Požege]]. Konačno, Slovaci žive i u oko 30 drugih naselja i gradova u Hrvatskoj (Soljani, [[Ilok]], [[Radoš]], Međurić, [[Rijeka]], [[Zagreb]], [[Osijek]]). Prema popisu stanovništva iz 2001. Slovaka je u Hrvatskoj tek 4 600, no potomaka Slovaka koji su se izjasnili kao Hrvati ima više, procjenjuje se oko 10 000. Oni se većinom dobro služe slovačkim jezikom ili ga barem razumiju, a njihova svijest o slovačkom podrijetlu nije potpuno nestala. Prema službenoj statistici broj Slovaka u Hrvatskoj opada. Razlozi su uobičajena asimilacija, ali i nestajanjem one nacionalne svijesti koju je donijela prva generacija. Najvećim 'krivcem' za ovo stanje zapravo bismo mogli nazvati nedostatak kulturnih i obrazovnih ustanova koje bi slovačku baštinu sačuvale. Prije su postojale posebne slovačke škole (u Lipovljanima, Jelisavcu, Markovcu…) koje danas više ne djeluju.

 

== Kultura ==