Akropolj (Atina) – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: hy:Աթենյան Ակրոպոլիս |
m ispravke |
||
Red 23:
Najveće i najljepše svetilište stare Atine, posvećeno boginji Atini, dominira centar modernog grada Atine, sa stjenovitog uzvišenja.Atina je bila i jedan od najmocnijih jonskih polisa.Nalazila se na poluostrvu Atici.Atinu su osnovali Jonjani 1000.god p.n.e Najslavljeniji mitovi stare Atine, religiozni festivali, najraniji kultovi, kao i drugi važni događaji u istoriji grada, su svi povezani sa Akropoljom. Spomenici i građevine Akropolja su u harmoniji sa svojim prirodnim okruženjem. U ovim jedinstvena djelima antičke arhitekture, kombinuju se različiti stilovi klasične grčke arhitekture i umjetnosti, koji su vjekovima utjecali na mnoge druge kulture i umjetnosti. Akropolj iz 5. vijeka prije nove ere, je slikovit primjer raskoša, moći o bogatstva Atine u zlatnom dobu Perikla.
Svetilištu se pristupa sa zapada, jedinog mogućeg pristupa, preko Bolove kapije, jedne od dvije kapije koje su sagrađene poslije invazije [[heruli|herula]] u 3. vijeku, (germanskih plemena sa Skanidinavije), ili preko malih vrata ispod hrama Atine Nike. Na ostalim stranama brda postoje izvori pitke vode još od antičkog doba. Poslije kapije stiže se pred monumentalni ulaz u svetilište, koji se zove Propilaje, izgrađen u klasično doba, koji je projektovao arhitekte [[Mnesikle|Mnesikla]]. Hram Atine Nike, izgrađen oko 420. godine
U samom svetilištu, sreću se majstorska djela klasične grčke ahitekture, sagrađena uglavnom u 5. vijeku
== Istorija ==
Red 33:
Ostaci prvih naselja na Akropolju datiraju još iz perioda neolita. Tokom vijekova, stijenovito brdo je neprekidno korišćeno bilo kao kultno mjesto, bilo za stanovanje ili i jedno i drugo. Natpisi na mnogim dragocenim ponudama svetilištu [[Atina (boginja)|Atine]] (bronzane i glinene statue i vaze) navode da je kult boginje zaštitnice grada ustanovljen još u arhajskom periodu (650 - 480. pne).
Komadi keramike iz doba neolita (4000/3500-3000 prije nove ere) i u blizini Erehteona, ranog i srednjeg bronzanog doba, pokazuju da je brdo bilo nastanjeno još u tom ranom periodu. Zid utvrđenja oko Akropolja je izgrađen oko 13 vijeka
Polovinom petog vijeka prije nove ere, kada je Akropolj postao sjedište Atinske lige i Atina najveći kulturni centar antičkog doba, Perikle je započeo veoma ambiciozan građevinski poduhvat, koji je trajao tokom cijele druge polovine petog vijeka prije nove ere. Atinjani i stranci su radili zajedno na ovom projektu, za nadnicu u visini od jedne drahme. Najvažnije građevine Akropolja koje se danas mogu vidjeti, Partenon, Propalaja, Erehteon i hram Ateni Nike, su podignuti u tom periodu pod vođstvom najboljih arhitekata, skulptora i umjetnika svoga vremena. Hramovi na sjevernoj strani Akropolja, bili su rezervisani za rane atinske kultove i olimpijske bogove, dok je južni dio Akropolja posvećen kultu Atini u njenim različitim oblicima, kao što je Polijas (zaštitnica grada), Parteno, Palas, Promako (boginja rata), Ergane (boginja ručnog rada) i Nike (pobjednica). Poslije [[peloponeski rat|peloponeskog rata]], 404. godine prije nove ere, i do kraja prvog vijeka prije nove ere, nisu građene druge bitnije građevine u Akropolju. 27. godine
=== Počeci hrišćanstva, srednji vijek i moderno doba ===
Red 49:
[[Partenon]], posvećen Atini Parteno, zaštitnici grada, je bez sumnje, najorginalnija tvorevina atinske demokratije u najvišoj tački njene moći. Takođe je najljepša građevina Akropolja, kako u samoj koncepciji tako i u egzekuciji. Izgrađen između 447. i 438. godine prije nove ere, kao dio velikog Periklovog građevinskog poduhvata, ovaj takozvani Periklov Partenon (Partenon III), je zamjenio jedan raniji hram u mermeru (Partenon II), koji je građen poslije [[Maratonska bitka|bitke na Maratonu]], negdje oko 490. godine prije nove ere i koji su Perzijanci srušili 480. godine prije nove ere. Partenon II je zamjenio jedan još raniji, prvi Partenon (Partenon I), koji je građen oko 570. godine prije nove ere.
U sklopu velikog plana reizgradnje Akropolja, u Periklovo zlatno doba, Partenon su projektovali arhitekte [[Iktin]] i [[Kalikrat]], dok je skulptor [[Fidija]] nadgledao izgradnju i dizajnirao kompletnu skulpturalnu dekoraciju Partenona, kao i monumentalnu pozlaćenu skulpturu Atine. Izgradnja je počela 447., a završena je 438. godine
Iako je pavougaoni Partenon u bijelom mermeru oštećivan tokom vijekova i uništen ili nestao veći dio skulptura koje su ga ukrašavale, njegova osnovna struktura je ostala netaknuta. Kolonada izbrazdanih, stubova bez baze sa kvadratnim kapitelima stoji na tristepenoj osnovi i drži potkrovni opšiv ili krovnu strukturu, koja se sastoji od ravnog [[arhitrav]]a, ili blokova mermera; friza od naizmjeničnih [[triglif]]a (vertikalno ižljebljenih blokova) i [[metopa]] (izglačanih blokova reljefa skulptura); i na istočnim i zapadnim krajevima, trouglastih [[zabat]]a, takođe sa reljefom skulptura. Kolonada, koja se sastoji od 8 stubova na istočnoj i zapadnoj i 17 na sjevernoj i južnoj strani, zatvara unutrašnju pravougaonu komoru, koja je izvorno bila podijeljena na tri dijela preko dvije manje kolonade u dorskom redu, koje su se zatvarale na zapadu tačno iza kultne statue Atine. Jedina svjetlost je stizala preko istočnih ulaznih vrata, izuzev možda svjetlosti koja je prolazila kroz mermerni prekrivač na krovu.
Red 55:
== Erehteon ==
[[Datoteka:Erehteon.jpg|thumb|right|300px|Hram [[Erehteon]]]]
Elegantna građevina, Erehteon, na sjevernoj strani svetilišta Akropolja, izgrađena je u periodu između 421 i 406. godine
== Propileja ==
Propileja su monumentalna ulazna vrata Akropolja, koja su se nalazala na kraju strme rampe koje ih je povezivala sa Atinom. 400. godine
Propileja Atinskog Akropolja su izgrađena na zapadnoj strani brda, gdje je nekada bila kapija mikenske tvrđave. Prva propileja ili kapija, kontruisana je u doba [[Pizistrat]]a, polovinom 6, vijeka
== Hram Atine Nike ==
Mali ali elegantni hram Atine Nike, koji se nalazi na jugoistočnom dijelu Akropolja, bio je sveto mjesto još u periodu mikenske civilizacije, 1400. godine
== Muzej Akropolja ==
|