Bošnjaci – razlika između verzija

[[Datoteka:DemoBIH2006a.png|thumb|300px|Bošnjaci u BIH 2006. godine]]

[[Datoteka:Sandzak ethnic map2011.png|thumb|300px|Bošnjaci u regiji Sandžak u Srbiji i Crnoj Gori 2011. godine]]

U udaljenom planinskom području – u Bosni – se čini da je naseljeno manje [[Slaveni|Slavena]] uopćeno, a možda da je i ona samo služila kao područje utočišta za domaće [[Iliri|Ilire]].<ref>John VA Fine, Jr. (1983; 1991) ''The early medieval Balkans: A critical survey from the sixth to the late twelfth century'', str. 37–38</ref> Toponim ''Bosna'', nastao po imenu rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] po kojem se historijski temelji – najvjerovatnije je izveden od ilirskog ''Bosona'' (u prijevodu na bosanski: ''tekuća voda''), te je odraz ilirskog naslijeđa regije.<ref name="Imamovic"/> Plemena poznata pod etnonimima ''srpski'' i ''hrvatski'' se opisuju kao druga, kasnija / potonja, migracija različitih ljudi tokom druge četvrtine [[7. vijek|7. vijeka]] za koje se ne vjeruje da su bili posebno brojni;<ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Donia, Robert J. ''Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed''. New York: Columbia University Press, 1994}}</ref><ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Fine, John V.A (1991). "The early Medieval Balkans: A critical survey from the sixth to the late twelfth century". The University of Michigan Press}}</ref> ova rana ''srpska'' i ''hrvatska'' plemena, čiji je tačan identitet predmet naučnih rasprava,<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=gbUlnaHlHS0C&pg=PA404|title=''Empires and Barbarians: The Fall of Rome and the Birth of Europe''|author=Heather, Peter|year=2010|work= |publisher=Oxford University Press |accessdate=}}, str. 404–406</ref> su ''došla da prevladaju'' nad Slavenima u susjednim regijama. Bosna, međutim, se čini da je teritorij izvan srpskog i hrvatskog upravljanja i ne spominje se kao jedno od područja koje je naseljeno od strane ovih plemena. Vremenom, Bosna će formirati nezavisnu jedinicu pod upravom vladara [[ban Kulin|bana Kulina]], koji je sebe nazivao Bošnjaninom.<ref>{{cite book|url=http://books.google.se/books?id=0rIGA0rluO0C&pg=PA14&dq=a+tradition+betrayed+early+history+foreign+rule&hl=sv&sa=X&ei=0b_9T57-HbOM4gT2u7HDBg&redir_esc=y#v=onepage&q=a%20tradition%20betrayed%20early%20history%20foreign%20rule&f=false|title=Fine, John V.A (1991). "The early Medieval Balkans: A critical survey from the sixth to the late twelfth century". The University of Michigan Press}}</ref>

U [[14. vijek|14. vijeku]] [[Bosansko kraljevstvo]] smješteno na rijeci Bosni se počinje uzdizati. Njegovi su se ljudi, ne-koristeći lokalno ime, nazivali Bošnjanima.<ref name="lrb.co.uk"/><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=Yl3TAkJmztYC&pg=PA19|title=Pinson, Mark (1994), ''The Muslims of Bosnia-Herzegovina: Their Historic Development from the Middle Ages to the Dissolution of Yugoslavia'', Harvard University Press, str. 19.}}</ref> Međutim, sve do osmanske okupacije Balkana nije bilo moguće da se ''moderni Bošnjaci'' počnu bitno razlikovati od okolnih Slavena, svojom samoidentificirajućom islamskom ulogom Bošnjaka, kao što je bila i ona koju je odigralo [[katoličanstvo]] za Hrvate i [[pravoslavlje]] za Srbe.<ref>{{Cite book|last=Coppieters | first=Bruno | title="Contextualizing Secession: Normative Studies in Comparative Perspective" |publisher=Oxford University Press |year=2003 |page=119 |isbn=0-19-925871-6}}</ref> Socijalna antropologistkinja Tone Bringa zaključuje da "niti bošnjački, niti hrvatski, niti srpski identitet nije moguće u potpunosti razumjeti uzimajući u obzir samo [[islam]] ili [[kršćanstvo]], respektivno, nego se u obzir mora uzeti specifični bosanski kontekst koji je rezultirao zajedničkom historijom i lokalitetom među Bosancima kako islamskih, tako i kršćanskih pozadina".<ref name=shatzmiller>{{cite book|last=Shatzmiller|first=Maya|title="Islam and Bosnia: Conflict Resolution and Foreign Policy in Multi-Ethnic States"|year=2002|publisher=McGill-Queen's Press|isbn=978-0-7735-2413-2|page=32}}</ref>

=== Genetika ===

{{Main|Genetika}}

[[Datoteka:Sarajevo 1878..jpg|thumb|right|425px|Bošnjački otpor tokom bitke za [[Sarajevo]] 1878. g. protiv [[Okupacioni period|Austro-ugarske okupacije]]; ilustracija iz londonskog časopisa ''The Graphic'' (1878)]]

 

 

===Austro-ugarsko upravljanje===

Prvi službeni rječnik bosanskog jezika, čiji je autor [[Muhamed Hevaija Uskufija]], štampan je u ranim 1630-im (''Potur Šahidija'', 1631. g.),<ref>[http://www.arhivsa.ba/graz/g_38.htm Sarajevo archiv]</ref> dok je prvi rječnik srpskog jezika nastao tek sredinom [[19. vijek]]a (1878. g.), usporedbe radi.<ref>{{cite web | title = Gammel ordbok i ny drakt |date = 2012-04-10 | publisher = [[University of Oslo]] | language = Norwegian | url = http://www.hf.uio.no/ilos/for-ansatte/aktuelt/saker/2012/bosnisk-ordbok.html}}</ref> Pisani dokazi i zabilješke pokazuju da je bosanski jezik bio službeni jezik u zemlji najmanje od [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]], što je i dodatno potvrđeno [[Povelja Kulina bana|Poveljom Kulina bana]], jednim od najstarijih pisanih južnoslavenskih državnih dokumenata i jednim od najranije napisanih [[bosančica|bosanskom ćirilicom (bosančicom)]].<ref>{{cite book |title= "Razvitak i postanak grada Mostara" |last= Čišić |first= Husein |authorlink= |coauthors= |year= |publisher= Štamparija Mostar |location= |isbn= |page= |pages= |url= |accessdate=12 April 2012}}</ref><ref name="Franz Miklosich 1858, p. 8-9">Franz Miklosich, Monumenta Serbica, Viennae, 1858, p. 8-9.</ref>

 

 

Moderni bosanski jezik uglavnom koristi [[latinica|latinicu]], a i [[latinica]] i [[ćirilica]] su službeno potpuno ravnopravna pisma. Međutim, druga pisma su bila korištena mnogo prije latiničnog, od kojih je najpoznatija autohtona bosanska ćirilica poznata kao [[bosančica]] (doslovno: ''bosansko pismo''), koja datira s kraja [[10. vijek|10.]] i početka [[11. vijek]]a.<ref name="Franz Miklosich 1858, p. 8-9"/> [[Humačka ploča]], priznata kao jedan od najstarijih književnih spomenika Bosne, ispisana je ovim historijskim pismom koje se također može vidjeti i u brojnim kraljevskim državnim dokumentima (poveljama) koji datiraju iz [[srednjovjekovna Bosna|srednjovjekovne Bosne]], te na natpisima na nadgrobnim monumentalnim spomenicima (epitafi) poznatim pod imenom [[stećak|stećci]], koji su raštrkani širom bosanskohercegovačkog krajolika. Jedan od najvažnijih dokumenata i diplomatskih dostignuća u historiji Balkana bilo je potpisivanje [[Povelja Kulina bana|Povelje Kulina bana]], koja je ujedno i jedan od najstarijih službenih dokumenata napisanih bosančicom.<ref>{{cite book |title="Sarajevo essays: politics, ideology, and tradition" |last= Mahmutćehajić |first= Rusmir |authorlink= |coauthors= |year= 2003 |publisher=State University of New York Press |location=Albany, NY |isbn=9780791456378 |page=252 |pages= |accessdate=June 15, 2012|url=}}</ref><ref>Franz Miklosich, Monumenta Serbica, Viennae, 1858</ref><ref>{{cite book |title="Die Kultur der Bosniaken, Supplement I: Inventar des bosnischen literarischen Erbes in orientalischen Sprachen" |last=Balić |first=Smail |authorlink= |year=1978 |publisher=Adolf Holzhausens, Vienna |location=Vienna |isbn= |page= |pages=111 |accessdate=August 12, 2012 |url=}}</ref> Bosančica je zamijenjena uglavnom [[arebica|arebicom (matufovicom)]], bosanskom varijantom perzijsko-arapskog pisma, kao pismom-nasljednikom za bosanski jezik prilikom ''dolaska'' [[islam]]a u [[15. vijek]]u, te prvim među elitom, a zatim i javnosti; [[arebica|pismo]] je normalno korišteno sve do [[19. vijek]]a.<ref>{{cite book |title="Katalog Arapskih, Turskih i Perzijskih Rukopisa (Catalogue of the Arabic, Turkish and Persian Manuscripts in the Gazihusrevbegova Library, Sarajevo)" |last=Dobraća |first=Kasim |authorlink= |year=1963 |publisher= |location= Sarajevo |isbn= |page= |pages= |accessdate=August 12, 2012 |url=}}</ref>

 

=== Historijska upotreba ===

[[Datoteka:Povelja Kulina bana.jpg|thumb|220px|right|[[Povelja Kulina bana]] iz 1189. godine je napisana [[bosančica|bosančicom]] i predstavlja najstariji dokument svoje vrste među južnoslavenskim jezicima, a trenutno se nalazi u muzeju u [[Sankt Peterburg]]u<ref name=liotta>{{cite book|last=Liotta|first=P.H.|title=Dismembering the State: The Death of Yugoslavia and Why It Matters|publisher=Lexington Books |year=2001|page=27|chapter=|isbn=0-7391-0212-5}}</ref>]]

 

*Bošnjački hroničar iz [[18. vijek]]a, [[Mula Mustafa Bašeskija]], koji je u svom godišnjaku dodao zbirku pjesama na bosanskom jeziku, tvrdio je da je bosanski mnogo bogatiji od [[arapski jezik|arapskog]], zato što, naprimjer, "u bosanskom jeziku ima 45 riječi za glagol ''ići''".

 

 

*Jedno od najranijih "međunarodnih" spominjanja bosanskog jezika je iz [[15. vijek]]a – u djelu ''Skazanie iziavlieno o pismenah'' (u prijevodu na bosanski: ''Historija pisanih jezika''), u radu jednog od najpoznatijih [[Istočno Rimsko carstvo|istočnorimskih]] putopisaca u to vrijeme – Konstantina Filozofa.

 

*Hrvatski pisac i leksikograf Matija Petar Katančić 1831. godine objavljuje 6 knjiga-prijevoda [[Biblija|Biblije]], na čijim naslovnicama piše da su "prevedene s slavensko-ilirskog izgovora na bosanski" (''"Sada u Jezik SLAVNO–ILLYRICSKI Izgovora Bosanskogʼ prinesheno"'').

== Kultura ==

 

}}

 

 

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina]]