Razlike između izmjena na stranici "Venecija"

Obrisano 12 bajtova ,  prije 6 godina
m/м
nema sažetka uređivanja
m/м (dodana kategorija Vikiprojekat geografija/Naselja u Italiji pomoću gadgeta HotCat)
m/м
| bilješke =
}}
'''Venecija''' je grad u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]], poznat po kanalima, [[gondola]]ma i bogatoj historiji, ona je i [[glavni grad]] [[Regije Italije|regije]] [[Veneto]] i istoimene [[Provincije Italije|talijanske provincije]] [[Venecija (provincija)|Venecija]] od 261 362 stanovnika <ref name=city>{{cite web
| url =http://www.citypopulation.de/Italy-Veneto.html
| title =''ITALY: Veneto''
 
== Historija grada ==
Počeci grada što se rasprostire na 117 otoka i otočića u laguni koje pješčani [[sprud]] [[Lido di Venezia|Lido]], štiti od vanjskoga mora počinju u [[5. vijek]]u. Tada su od [[Huni|Huna]] progonjeni stanovnici [[Akvileja|Akvileje]] pobjegli na neke od tih močvarnih otoka. U tom skloništu začelo se vojvodstvo sa [[dužd]]em na čelu (697.) i napokon se tu rodila trgovačka [[metropola]] koja je zavladala morem. aBila posvetilije su jeposvećena svetomesvetom [[Apostol Marko|Marku]] pošto su kosti [[apostoli|apostola]] donijeli iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]]. [[Istanbul|Carigrad]] je osvojio [[1204]]. dužd [[Enrico Dandolo]]. U [[15. vijek]]u bila je Venecija s više od dvjesta hiljada stanovnika centar svjetske trgovine i najveći lučki grad na svijetu. Raskošne građevine koje su podsjećale na orijentalne uzore, postajale su sve raskošnije. Nicale su nove palače, bogato opremljene od umjetnika kao što su bili [[Tintoretto]], [[Paolo Veronese|Veronese]], [[Tizian]] i [[Giorgione]]. To je grad sa 150 kanala i četiri stotine mostova. U to je vrijeme dosegao svoj vrhunac. Pad Venecije počeo je kad su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] zauzeli Carigrad. Još gore posljedice izazvalo je [[portugal]]sko otkriće morskog puta za Indiju, i rušenje venecijanskog [[monopol]]a na trgovinu sa [[Orijent]]om. Od tad se, na primjer, mogao dobiti [[biber|papar]] iz [[Lisabon]]a za petinu jeftinije no što mu je bila cijena u Veneciji. Trgovačke su veze opustjele, moć i bogatstvo nestajalo, Venecija se sve više pretvarala u umirući grad.
 
== Venecija danas ==
U stvarnosti Venecija još i danas izgleda kao u vrijeme svog procvata. U očima mnogih turista pretvorila se nekadanja Venecija u kameni spomenik koji valja vidjeti. Osobito su privlačne točke [[Trg Svetog Marka (Venecija)|Trg sv. Marka]] sa svojim 175 metara dugim i raskošnim prostorom, sas [[Bazilika sv. Marka|Bazilikom sv. Marka]] okićenom stupovima i mozaicima, sas 99 metara visokim [[Zvonik Bazilike sv. Marka|Campanilom]] što stoji slobodno i s osobito impresivnom [[Duždeva palača|Duždevom palačom]] s [[arkada]]ma zašiljenih lukova, a iznad svega privlači sistem kanala s gotovo četiri kilometara dugim [[Canal Grande|Canalom Grande]] što presijeca grad u obliku golemog slova S. Romantična vožnja gondolom po Canalu Grande još je i danas obligatniobavezni program svakog posjetioca Venecije iako danas kanalima plovi samo 400 [[gondola]] ([[1750]]. bilo ih je preko 12 000) pa su nasuprot motornim čamcima i [[Vaporetto|vaporettima]] danas u velikoj manjini. [[Theodor Fontane]], koji je godine 1874. posjetio Veneciju, našao je grad čarobnim i poetskim, ali ga je također smatrao i prljavim - poput lijepe djevojke u koje je neopran vrat. "''Njoj je potrebna mjesečina pri kojoj se sve vidi nekako napola''", pribilježio je on. U stvari, raskoš prošlosti nesmiljeno govori o tome kako je Venecija ne samo historijski već i materijalno umirući grad. Palače što su ih podigli na pješčanom i nesigurnom tlu, na rešetki satkanoj od balvana i drvenih stupova postepeno tonu u lagunu.
 
== Venecija u umjetnosti ==
O Veneciji se više pisalo negoli o većini drugih gradova na svijetu. [[Francesco Petrarca]] ju je [[1364]]. opisao "''bogatom zlatom, ali još bogatijom slavom''", [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethe]] je godine [[1786]]. mislio da se taj grad ne može usporediti ni s jednim drugim, [[Ernst Moritz Arndt]] zgražao se nad "odvratnim pogledom i mirisom", [[Charles Dickens]] je sanjario o njoj godine 1844; stvarnost Venecije nadmašuje "''maštu i najdivlji-jegnajdivljijeg zanesenjaka''", a [[Thomas Mann]] je taj grad godine 1913. nazvao "''najnevjerojatnijim od svih gradova''".
 
== Izvori ==