Wikipedija

Georg Friedrich Händel – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Xqbot (razgovor | doprinos)
112.428 izmena
m Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Skladatelj
#REDIRECT [[Georg Friedrich Handel]]
|ime=Georg Friedrich Händel
|opis_slike=Portret Händela iz [[1733.]]; autor: [[Balthasar Denner]]
|veličina =
|puno_ime=
|slika=Haendel.jpg
|datum_rođenja=[[23. veljače]] [[1685]].
|mjesto_rođenja={{flagicon|Njemačka}} [[Halle]], [[Njemačka]]
|datum_smrti=[[14. travnja]] [[1759]].
|mjesto_smrti={{flagicon|Engleska}} [[London]], [[Engleska]]
|djela=''[[Muzike na vodi]]''<br>''[[Mesija (Händel)|Mesija]]''<br>''Juda Makebejac'' ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''<br> ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]''<br>
|period=[[barok]]
|utjecaj=
|suradnici=
|nagrade=
|}}
[[Datoteka:George Frideric Handel Signature.svg|280px|right]]
'''Georg Friedrich Händel''' ([[Halle na Saali]], [[23. veljače]] [[1685]]. - [[London]], [[14. travnja]] [[1759]].), [[Njemačka|njemačko]]-[[Engleska|engleski]] [[barok]]ni skladatelj najpoznatiji po svojim [[oratorij]]ima i [[opera]]ma. Rođen je kao '''Georg Friedrich Händel''' u Halleu, no s dobivanjem engleskog državljanstva [[22. siječnja]] [[1727.]], anglikanizirao je svoje ime i postao znan kao '''George Frideric Handel'''. Njegovo najpoznatije i najznačajnije djelo je oratorij ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' koji je nastao prema tekstovima iz [[Biblija kralja Jakova|Biblije kralja Jakova]]. Od njegovih instrumentalnih djela najznačajnija su ''[[Glazba na vodi]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''. Na njega su utjecali talijanski barokni skladatelj, te najznačajniji engleski barokni skladatelj, [[Henry Purcell]], pa je njegova glazba upravo zbog toga izvršila velik utjecaj na mnoge skladatelj među koje spadaju i [[Joseph Haydn|Haydn]], [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]].
 
== Životopis ==
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel 3.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel u mlađim danima|left]]
===Početak u Njemačkoj===
 
Georg Friedrich Händel rođen je [[23. veljače]] [[1685.]] u mjestu [[Halle na Saali]] kao sin Georga i Dorothee Händel (prije Taust). Iste te godine rođeni su i [[Johann Sebastian Bach]] i [[Domenico Scarlatti]]. Händel je talent za glazbu pokazao vrlo rano, te je već sa sedam godina svirao na [[čembalo|čembalu]] i [[orgulje|orguljama]], a s devet godina je počeo i skladati. No, njegov otac, ugledni liječnik u Halleu koji je služio na dvorovima po [[Elektorat Saska|Saskoj]] i [[Brandenburg]]u<ref>Adams Aileen, K., Hofestadt, B., "Georg Handel (1622–97): the barber-surgeon father of George Frideric Handel (1685–1759)", Journal of Medical Biography, 2005., 13. kolovoza(3): str. 142–49. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=16059526&dopt=Abstract]</ref>, nije želio da mu se sin bavi glazbom već je želio da studira pravo. No, u kontrastu s ocem, Händelova majka Dorothea poticala je njegov glazbeni talent.<ref>[http://www.music.vt.edu/musicdictionary/appendix/composers/H/GeorgeHandel.html Biografije skladatelja - Virginia Tech]</ref>
 
No unatoč svemu, mladi Händel je imao dozvolu za učenje sviranja i kompozicije kod [[Friedrich Wilhelm Zachau|Friedricha Wilhelma Zachaua]], orguljaša u Crkvi Liebfrauen u Halleu. Njegova teta, Anna, sala mu je [[spinet]] za sedmi rođendan, a Händel ga je stavio na tavan tako da ga je mogao svirati kad kod njegovog oca ne bi bilo u blizini.<ref>[[Otto Erich Deutsch|Deutsch, Otto Erich]], [http://links.jstor.org/sici?sici=0027-4224(195507)36%3A3%3C269%3AHADB%3E2.0.CO%3B2-W "Handel: Biografija"], Music & Letters, 36(3) (srpanj 1955.), str. 269–72.</ref><ref>Hird, Edward, Rev., ''[http://www3.telus.net/st_simons/cr9304.htm O Mesiji]'', travanj 1993., Deep Cove Crier, North Vancouver, B.C., Canada.</ref>
 
Godine [[1702.]], Händel je ispunio očevu želju i upisao je pravo na Sveučilištu u Halleu, no nakon smrti njegovog oca [[1703.]], Händel je napustio studij i počeo se baviti glazbom postavši orguljaš u jednoj protestantskoj crkvi. Tijekom njegovog boravka u Halleu, njegov suvremenik Johann Sebastian Bach je propješačio 25 milja kako bi se susreo s Händelom, a kada je stigao saznao je da je Händel napustio Halle kočijom nekoliko sati prije Bachova dolaska.<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=14491 Bach i Händel]</ref> Sljedeće godine seli se u [[Hamburg]] gdje postaje violinist i čembalist u jednoj opernoj kući. Tu se upoznao s [[Johann Mattheson|Johannom Matthesonom]], [[Christoph Graupner|Christophom Graupnerom]] i [[Reinhard Keiser|Reinhardom Keiserom]]. Postoji jedna zanimljiva anegdota vezana uz Händela i Matthesona. Tijekom Händelova posjeta Hamburgu izvodila se Matthesonova opera ''Kleopatra'', a Mattheson, koji je pjevao u operi, zamolio je Händela da svira čembalo u orkestru, no kada se Mattheson vratio s pozornice i završio svoj pjevači dio želio je sam svirati čembalo, ali mu Händel nije želio dati. Dvojica skladatelja su se sukobila u prostoru za orkestar, no prekinuli su i izašli na ulicu. Tu su se odlučili na dvoboj kojeg su gledali znatiželjni prolaznici. Dvoboj bi možda završio kobno da nije bilo Händelove odjeće. Kada je Mattheson krenuo mačem na Händela uboo ga je u metalno dugme na odijelu i tako je razbio svoj vlastiti mač te je dvoboj završio bez posljedica. Njih dvojica su se nakon tog događaja pomirili i postali bolji prijatelji nego što su bili.<ref>[http://www.anecdotage.com/index.php?aid=8344 Händel i Mattheson]</ref><ref>Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov: ''Glazbeni susreti 2. vrste'', PROFIL, Zagreb, 2007.</ref> Tu je napisao i svoje prve dvije opere, ''[[Almira (Händel)|Almira]]'' i ''[[Neron (Händel)|Neron]]'', koje su izvedene [[1705.]] godine. Ubrzo je napisao još dvije opere, ''[[Dafne (Händel)|Dafne]]'' i ''[[Florindo (Händel)|Florindo]]'', koje su izvedene [[1708.]] godine.
 
===Italija===
[[Datoteka:HAENDEL.png|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706.]] do [[1709.]] Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707.]]). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707.]] u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709.]] u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709.]], a drugi [[1710.]]
 
===Vrhunac - Ujedinjeno Kraljevstvo===
 
Händel [[1710.]] postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske]]. Godine [[1710.]], tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712.]] te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.<ref>Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.</ref>
 
Godine [[1723.]] Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759.]] Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.
 
Godine [[1726.]] praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
[[Datoteka:Georg Friedrich Händel.jpg|thumb|left|200px|Još jedan Händelov portet.]]
Te iste godine Händel je dobio narudžbu za četiri himne koje bi se izvele tijekom krunidbe kralja [[Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske|Đure II.]] Jedna od te četiri, ''Prorok Zadok'', izvodi se na svakoj krunidbi nekog engleskog vladara od tada. Händel je od [[1720.]] do [[1728.]] bio predsjednik Kraljevske glazbene akademije, a od [[1729.]] do [[1734.]] bio je suradnik [[J.J. Heidegger|J.J. Heideggera]] na mjestu predsjednika [[Kraljevski teatar|Kraljevskog teatra]]. Händel je bio povezan i s Kraljevskom opernom kućom u [[Covent Garden]]u, gdje su praizvedene mnoge njegove talijanske opere.
 
U travnju [[1737.]], s 52 godine, Händel je doživio [[moždani udar]] koji je njegovu desnu ruku privremeno paralizirao što je uzrokovalo da prestane nastupati tijekom jednog perioda. Tijekom ovog perioda se žalio i na svoj vid. Tada je otputovao u mjesto [[Aix-la-Chapelle]] gdje se kupao u toplim kupkama i svirao orgulje za publiku. Händel se [[1740.]] u potpunosti odrekao vođenja opera. To je napravio jer je u tom poslu izgubio veću količinu novca.
 
===Oporavak od moždanog udara i smrt===
 
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. travnja]] [[1742.]] u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749.]] skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana preminulo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.
 
Händel je [[1750.]] organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.
 
Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Den Haag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].<ref name="Dent">Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; ISBN 1-4191-2275-4, str. 63</ref> Već [[1751.]] počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. travnja]] [[1759.]] u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].
 
Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.
 
==Djela==
{{glavni|Dodatak: Popis skladbi Georga Friedricha Händela}}
Među Händelov opus spadaju 42 [[opera|opere]], 29 [[oratorij]]a, preko 120 [[kantata]], [[trio|tria]] i [[duet]]a, mnogobrojne [[arija|arije]], [[komorna glazba]], velik broj ekumenskih djela, [[oda|ode]] i [[serenada|serenate]], te 16 koncerata za [[orgulje]]. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij ''Mesija'', zajedno sa zborom Aleluja, danas predstavlja jedno od najpopularnijih vokalno-instrumentalnih djela i jedno od najizvođenijih djela tijekom [[Božić]]a. Još neka popularna djela su mu ''[[concerto grosso|concerti grossi]]'' opus 3 i opus 6, skladba ''"[[Kukavica i slavuj]]"'', te 16 suita za instrumente s tipkama od kojih je najpopularnija ''"[[Harmonični kovač]]"''.
 
Händel je u svoja djela počeo uvoditi instrumente koji tada nisu bili česti: [[viola d'amore]] i [[violetta marina]] (''"Orlando"''), [[lutnja]] (''"Oda danu svete Cecilije"''), [[trombon]] (''"Šaul"''), [[klarinet]] i [[kornet]] (''"Tamerlan"''), [[tiorba]], [[francuski rog]] (''"[[Glazba na vodi]]"''), [[kontrafagot]], [[viola da gamba]], [[zvona]], [[orgulje]] i [[harfa]] (''"Julije Cezar"'', ''"Aleksandrova gozba"'').
 
Händelova djela su kategorizirana i mogu se zapisati i kraticama [[HWV]]. Recimo, ''Mesija'' je zna i kao ''HWV 56''.
 
==Ostavština==
[[Datoteka:GeorgIvonGroßbritannienGeorgFriedrichHaendelHamman.jpg|thumb|300px|Georg Friedrich Händel i britanski kralj [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro I.]] na brodu tijekom Đurine vožnje Temzom. Đuro I. je tražio od Händela da mu napiše skladbu koju bi slušao dok se vozi Temzom. Tako je nastala ''[[Glazba na vodi]]'', a orkestar koji ju izvodi može se vidjeti u pozadini, na drugom brodu.]]
Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''"[[Ombra mai fu]]"'' iz ''[[Kserkso (Händel)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. stoljeće|XIX.]] i početka [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718.]]), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733.]]), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739.]]), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739.]]), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742.]]), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743.]]), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747.]]), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748.]]) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752.]]). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].
 
Tijekom [[1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna glazba|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705.]] do [[1738.]], ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709.]]), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711.]], [[1731.]]), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733.]]), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735.]]), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735.]]) i ''[[Kserkso (Händel)|Kserkso]]'' ([[1738.]]) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724.]]) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725.]]), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.
[[Datoteka:RoyalFireworks.jpg|300px|thumb|left|Kraljevski vatromet [[1749.]]]]
Među ostalim oživljenim djelima spadaju i neke sekularne [[kantata|kantate]] koje su znane i kao ''sekularni oratoriji'' i ''koncertne opere''. Najznačajnije od ovih su ''[[Oda danu svete Cecilije]]'' ([[1739.]]; prema tekstu koji je napisao [[John Dryden]]) i ''[[Oda za rođendan kraljice Ane]]'' ([[1713.]]). Za neke kantate je koristio mitološke motive. Prema tim motivima su nastale kantate ''[[Akid i Galateja (Händel)|Akid i Galateja]]'' ([[1719.]]), ''[[Herkules (Händel)|Herkules]]'' ([[1745.]]) i ''[[Semele (Händel)|Semele]]'' ([[1744.]]).
 
Händel je bio jako cijenjen među kolegama skladateljima, i tijekom života i nakon njega. Prema nekima, slavni [[Johann Sebastian Bach]] je rekao:
 
{{citat|Händel je jedina osoba koju bih želio vidjeti prije nego umrem i jedina osoba koja bih želio biti, da nisam Bach.}}
 
[[Wolfgang Amadeus Mozart]] je o Händelu rekao:
 
{{citat|Händel razumije utjecaj bolje nego itko od nas. Kad odabire, udara kao munja.}}
 
[[Ludwig van Beethoven]] ga je smatrao ''"majstorom svih skladatelja"'. Beethoven je dodao i sljedeće:
 
{{citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}
 
Dana [[28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.
 
Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
==Izvori==
* Burrows, Donald. ''Handel.'' Oxford: Oxford University Press, 1994. ISBN 0-19-816470-X
* [[Otto Erich Deutsch|Deutsch, Otto Erich]], ''Handel: A Documentary Biography'', 1955.
* Frosch, W.A., [http://gfhandel.org/frosch.htm ''The "case" of George Frideric Handel''], New England Journal of Medicine, 1989; 321:765-769, 14. 9. 1989. [http://content.nejm.org/content/vol321/issue11/index.shtml]
* Harris, Ellen T. (glavni urednik) ''The librettos of Handel's operas: a collection of seventy librettos documenting Handel's operatic career'' New York: Garland, 1989. ISBN 0-8240-3862-2
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. ISBN 0-500-01355-1
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. ISBN 0-575-03573-0
*Dean, Winton and John Merrill Knapp. ''Handel's Operas, 1704-1726'' (1. dio) Oxford: Clarendon Press. (1987.; 2. izdanje 1994.) (meki uvez) ISBN 0-198-16441-6
*Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) ISBN 0-889-46425-1
 
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Georg Friedrich Händel}}
* [http://www.gutenberg.org/etext/9089 Dentova biografija]
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
{{barok}}
{{DEFAULTSORT:Händel, Georg Friedrich}}
{{Životni vijek|1685|1759|}}
[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija: Operni skladatelji]]
[[Kategorija:Skladatelji barokne glazbe]]
 
{{Link FA|sl}}
 
{{Link FA|mk}}
 
[[an:Georg Frideric Händel]]
[[ar:جورج فريدريك هاندل]]
[[arz:جورج فريدريك هانديل]]
[[ay:Georg Friedrich Händel]]
[[az:Georq Fridrix Hendel]]
[[bat-smg:Džuordžos Frīdrėks Hendelės]]
[[be:Георг Фрыдрых Гендэль]]
[[be-x-old:Георг Фрыдрых Гэндэль]]
[[bg:Георг Фридрих Хендел]]
[[br:Georg Friedrich Händel]]
[[bs:Georg Friedrich Händel]]
[[ca:Georg Friedrich Händel]]
[[ckb:جۆرج فرێدریک ھاندڵ]]
[[cs:Georg Friedrich Händel]]
[[cy:George Frideric Handel]]
[[da:Georg Friedrich Händel]]
[[de:Georg Friedrich Händel]]
[[el:Γκέοργκ Χαίντελ]]
[[en:George Frideric Handel]]
[[eo:Georg Friedrich Händel]]
[[es:Georg Friedrich Händel]]
[[et:Georg Friedrich Händel]]
[[eu:Georg Friedrich Händel]]
[[fa:گئورگ فریدریش هندل]]
[[fi:Georg Friedrich Händel]]
[[fr:Georg Friedrich Haendel]]
[[ga:Georg Friedrich Händel]]
[[gl:Georg Friedrich Händel]]
[[gv:George Frideric Handel]]
[[he:גאורג פרידריך הנדל]]
[[hif:George Frideric Handel]]
[[hr:Georg Friedrich Händel]]
[[hu:Georg Friedrich Händel]]
[[hy:Գեորգ Ֆրիդրիխ Հենդել]]
[[id:Georg Friedrich Händel]]
[[is:Georg Friedrich Händel]]
[[it:Georg Friedrich Händel]]
[[ja:ゲオルク・フリードリヒ・ヘンデル]]
[[ka:გეორგ ფრიდრიხ ჰენდელი]]
[[ko:게오르크 프리드리히 헨델]]
[[la:Georgius Fridericus Handel]]
[[lb:Georg Friedrich Händel]]
[[li:Georg Friedrich Händel]]
[[lij:Georg Friedrich Händel]]
[[lt:Georg Friedrich Händel]]
[[lv:Georgs Frīdrihs Hendelis]]
[[mk:Георг Фридрих Хендл]]
[[ml:ജോർജ്ജ് ഫ്രെഡെറിക് ഹാൻഡൽ]]
[[mr:जॉर्ज फ्रीडरिक हान्डेल]]
[[ms:Georg Friedrich Händel]]
[[nds:Georg Friedrich Händel]]
[[nl:Georg Friedrich Händel]]
[[nn:Georg Friedrich Händel]]
[[no:Georg Friedrich Händel]]
[[oc:Georg Friedrich Händel]]
[[pl:Georg Friedrich Händel]]
[[pms:Georg Friedrich Händel]]
[[pnb:جارج فریڈریک ہانڈل]]
[[pt:Georg Friedrich Händel]]
[[qu:Georg Friedrich Händel]]
[[ro:Georg Friedrich Händel]]
[[ru:Гендель, Георг Фридрих]]
[[rue:Ґеорґ Фрідріх Гендел]]
[[sc:Georg Friedrich Händel]]
[[scn:George Friedrich Händel]]
[[simple:George Frideric Handel]]
[[sk:Georg Friedrich Händel]]
[[sl:Georg Friedrich Händel]]
[[sr:Георг Фридрих Хендл]]
[[sv:Georg Friedrich Händel]]
[[sw:Georg Friederich Händel]]
[[ta:ஜார்ஜ் ஃபிரிடெரிக் ஹாண்டெல்]]
[[th:จอร์จ เฟรดริก ฮันเดล]]
[[tr:George Frideric Handel]]
[[uk:Георг Фрідріх Гендель]]
[[ur:جارج فریدریک ہاندل]]
[[vi:George Frideric Handel]]
[[vo:Georg Friedrich Händel]]
[[war:George Frideric Handel]]
[[zh:格奥尔格·弗里德里希·亨德尔]]
[[zh-min-nan:Georg Friedrich Händel]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Georg_Friedrich_Händel