Wikipedija

Maurice Ravel – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m r2.4.6) (robot Dodaje: be:Марыс Равель
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Skladatelj
[[Datoteka:Maurice Ravel-01.jpg|thumb|Joseph-Maurice Ravel]]
|ime=Maurice Ravel
'''Joseph-Maurice Ravel''' ([[Ciboure]], [[7. ožujka]] [[1875]]. - [[Pariz]], [[28. prosinca]] [[1937]].), [[Francuska|francuski]] [[:Kategorija:Skladatelji|skladatelj]] i [[Pijanisti|pijanist]].
|opis_slike=
|puno_ime= Joseph-Maurice Ravel
|slika=Maurice Ravel 1912.jpg
|datum_rođenja=[[7. ožujka]] [[1875]].
|mjesto_rođenja= {{flagicon|Francuska}} [[Ciboure]], [[Francuska]]
|datum_smrti=[[28. prosinca]] [[1937]].
|mjesto_smrti= {{flagicon|Francuska}} [[Pariz]], [[Francuska]]
|period=[[modernizam]], [[neoklasicizam]], [[ekspresionizam]], [[impresionizam]]
|suradnici=
|djela=''[[Boléro]]''<br>''[[Španjolski sat]]''<br>''[[Španjolska rapsodija]]''
|nagrade=
|}}
'''Joseph-Maurice Ravel''' ([[Ciboure]], [[7. ožujka]] [[1875]]. - [[Pariz]], [[28. prosinca]] [[1937]].) je [[baskija|baskijsko]]-[[francuska|francuski]] [[skladatelj]] i [[pijanist]] iz perioda [[Impresionizam (glazba)|impresionizma]]. Njegova glazba je suptilna, bogata i oštra. Njegova [[klavir|pijanistička]], [[komorna glazba|komorna]], [[vokalna glazba|vokalna]] i [[orkestralna glazba]] danas je neizostavni dio koncertnih repertoara.
 
Njegove klavirske skladbe kao ''[[Jeux d'eau]]'', ''[[Miroirs]]'' i ''[[Gaspard de la nuit]]'' zahtijevaju znatnu vještinu od izvođača, a njegove [[orkestar|orkestralne]] skladbe, kao što su ''[[Daphnis i Chloe]]'' i njegova obrada [[Modest Musorgski|Musorgskijevih]] ''[[Slike s izložbe|Slika s izložbe]]'', vrlo efektno koriste tonalnu boju, te različite zvukove i instrumente.
=== Djetinjstvo ===
 
Široj publici, Ravel je poznat po svom orkestralnom djelu ''[[Boléro]]'', koje je on smatrao trivijalnim i jednom ga je opisao kao ''"djelo za orkestar bez glazbe."''<ref>Patrick Kavanaugh, ''Glazba velikih skladatelja: Vodič kroz najbolju klasičnu glazbu za slušatelje'' (1996.), str. 56, ISBN 0310208076</ref>
Rodio se kao prvo dijete Pierrea-Josepha, rođenog [[Švicarska|Švicarca]] i Marie Deluarte, [[Baski]]jke iz Pirineja. Iako su ga [[Francuzi]] iskreno i bez rezerve držali svojim umjetnikom, sam skladatelj svoje je korijene osjećao negdje drugdje, u domovini svojih roditelja, a ta ga je baskijska i španjolska baština privlačila zauvijek. Uočivši rano Mauriceovu glazbenu nadarenost, otac ga je sa sedam godina dao na satove klavira, poslije četiri i na satove harmonije. Bez ikakvih prisila dječak je brzo napredovao, i već s dvanaest počeo se okušavati u skladanju.
 
=== Studij =Biografija==
 
===Rani život===
Godine [[1889]]. upisuje pariški glazbeni Konzervatorij. Upoznavši se 1893. godine s glasovitim skladateljem i pijanistom [[Emmanuel Chabrier|Emmanueleom Chabrierom]], Ravel je pod dojmom tog susreta skladao Serenade grotesque. Riječi za svoje pjesme godinama je uzimao iz djela svojih suvremenika. Prvo njegovo operno djelo je Šeherezada (1897). Godine 1901. napisao je svoje prvo klavirsko remekdjelo "Igra vode" posvetivši ga Fauréu. Dok su prolazile prve godine [[20. stoljeće|20. stoljeća]], Ravel se vezivao uz umjetnički krug koji se redovito sastajao u kući slikara Paula Sordesa, i uskoro postao neslužbenom središnjom osobnošću skupine koja je 1903. godine dobila nadimak Apači.
[[Datoteka:Joseph Ravel Marie Delouart.jpg|thumb|left|200px||Ravelovi roditelji - otac Joseph Ravel i majka Marie Delouart]]
Joseph-Maurice Ravel rođen je [[7. ožujka]] [[1875.]] u francuskom mjestu [[Ciboure]]. Njegova majka Marie Delouart bila je [[baski|baskijka]], a njegov otac Joseph Ravel bio je [[švicarci|švicarski]] izumitelj i industrijalist. Neki od izuma njegova oca dosta su značajni, kao npr. jedan od prvih primjera [[motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]]. Nakon što su se Ravelovi preselili u [[Pariz]], rođen je Mauriceov brat Édouard. Maurice je sa 7 godina počeo svirati klavir, a nekoliko godina poslije počeo je i skladati. Njegovi roditelji poticali su njegov glazbeni talent te ga šalju na ''[[Pariški konzervatorij|Conservatoire de Paris]]''. Upoznavši se 1893. godine s glasovitim skladateljem i pijanistom [[Emmanuel Chabrier|Emmanueleom Chabrierom]], Ravel je pod dojmom tog susreta skladao ''Sérénade Grotesque''. Tijekom studija, Ravel je zajedno sa još nekim mladim umjetnicima osnovao skupinu ''[[Les Apaches]]'' koja je bila poznata po svojim bučnim pijankama.
[[Datoteka:Gabriel Faure.jpg|thumb|200px|[[Gabriel Fauré]].]]
Na konzervatoriju mu je predavao skladatelj [[Gabriel Fauré]] i to u periodu od 14 godina. Godine [[1901.]] napisao je svoje prvo klavirsko remekdjelo ''"[[Igra vode]]"'' posvetivši ga baš Fauréu. Tijekom studija više puta je pokušao osvojiti prestižnu nagradu ''[[Prix de Rome]]'', ali bez uspjeha. Nakon skandala oko njegovog neosvajanja nagrade [[1905.]] (za koju je bio favorit) napustio je Konzervatorij. Taj skandal, znan i kao ''Afera Ravel'', uzrokovao je ostavku tadašnjeg ravnatelja Konzervatorija [[Théodore Dubois|Théodora Duboisa]].
 
===Rad sa Djagiljevom i vrhunac karijere===
=== Prijatelji ===
[[Datoteka:Ravel au piano.jpg|thumb|left|250px|Maurice Ravel svira klavir]]
Prijateljstvo koje se razvilo između Ravela, [[Claude Debussy|Debussya]] i [[Igor Stravinski|Stravinskog]], poticalo ih je na daljnje umjetničke eksperimente i prihvaćanje novih izazova. Počeli su studirati djela Arnolda Schonberga i njegovog bečkog kruga, da bi [[1912]]. godine postavili balet "Daphnis i Chloe" Ravela. Iako je premijera baleta razočarala, drugo uprizorenje pokazalo je njegovu pravu vrijednost, uvrstivši ga među velike balete 20. stoljeća. Duboku bol iz vremena [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] izražava klavirska skladba "Couperinov grob" koje su pojedini stavci posvećeni prijateljima palim u ratu, dok je "La valse" njegov oproštaj sa svijetom koji je nepovratno izgubljen.
 
Prijateljstvo koje se razvilo između Ravela, [[Claude Debussy|Debussya]] i [[Igor Stravinski|Stravinskog]], poticalo ih je na daljnje umjetničke eksperimente i prihvaćanje novih izazova. Počeli su studirati djela [[Arnold Schönberg|Arnolda Schönberga]] i [[Druga bečka škola|njegovog bečkog kruga]]. Ravel je kasnije počeo surađivati i sa impresariom [[Sergej Djagiljev|Sergejem Djagiljevom]] koji je na pozornici prikazao njegove balete ''Ma Mère l'Oye'' i ''[[Daphnis i Chloé]]''. Balet ''[[Daphnis i Chloé]]'' naručio je sam Djagiljev, a jednu od glavnih uloga plesao je [[Vaclav Nižinski]]. Balet je postavljen baš uz pomoć Stravinskog i Debussyja. Iako je premijera baleta razočarala, drugo uprizorenje pokazalo je njegovu pravu vrijednost, uvrstivši ga među velike balete [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]. Godine [[1920]]. francuska vlada Ravelu je dodijelila nagradu ''Légion d'honneur'', no on ju je odbio. Ubrzo se povukao na selo gdje se nastavio baviti skladanjem.
=== Komercijalni uspjeh ===
[[Datoteka:Maurice Ravel-01.jpg|thumb|left|Ravel [[1925.]]]]
Djagiljev je od Ravela naručio djelo ''La Valse'' ([[1920]].), izvorno nazvano ''Beč'', no Ravel se jako naljutio na Djagiljeva jer nikad nije iskoristio tu skladbu. Kada su se Ravel i Djagiljev ponovno sreli [[1925.]] godine, Ravel se nije htio rukovati sa Djagiljevom, pa ga je ovaj izazvao na [[dvoboj]] (prijatelji su Djagiljeva kasnije odgovorili od toga). Ravel i Djagiljev se više nikad nisu sreli.<ref name="Schonberg">Schonberg, Harold C. - ''Život velikih skladatelja'', 1981., ISBN 0-393-01302-2</ref>
 
Ravel je [[1928]]. prvi put započeo klavirsku turneju po [[SAD]]-u. U [[New York (grad)|New Yorku]] je dobio veliki pljesak za koji je rekao da je drugačiji nego ijedan što ga je dobio u [[Pariz]]u. Najudaljeniji grad gdje je bio je [[San Francisco]], gdje je i dirigirao tijekom jedne izvedbe njegovih orkestralnih djela. Iste te godine [[Sveučilište Oxford]] mu je dodijelilo počasni doktorat. U SAD-u je upoznao poznatog skladatelja [[George Gershwin|Georgea Gershwina]] s kojim je kasnije postao dobar prijatelj. Ravelovo divljenje prema američkoj [[jazz]] glazbi uzrokovalo je da on u neke svoje kasnije skladbe ubaci elemente jazza.
U sljedećem desetljeću skladao je nekoliko važnih skladbi, među ostalima "Sonet za violinu" i lirsku fantaziju "Dijete i čarolije". Na neka od djela utjecalo je ludilo jazza, koje je dvadesetih godina 20. stoljeća zahvatilo cijelu Europu. No da bi zaradio, počeo je 1922. godine u [[London]]u serijom koncerata, nastavljajući do 1926. putovanja diljem Europe. Kasnih dvadesetih godina Ravelova je glazba snimljena na gramofonske ploče. Godine 1928. otišao je na koncertnu turneju po Sjedinjenim Američkim državama, i doživio nevjerojatan uspjeh. Iste je godine, svojom novom orkestralnom skladbom Bolero, koja je postala omiljena, doživio potpun financijski uspjeh. Dodijeljen mu je počasni naslov doktora glazbe Oxfordskog sveučilišta za umjetnička dostignuća, postao je slavan i materijalno osiguran, i dalje ostajući jednako vjeran svojem poimanju čovječnosti. Kad mu se pijanist Paul Wittgestain, koji je u ratu izgubio desnu ruku, požalio da nema posla, Ravel je za njega 1931. godine skladao zanosan i dirljiv "Koncert za lijevu ruku". U listopadu 1932. godine vozeći se taksijem koji se sudario s drugim automobilom, ozlijedio je glavu. Činilo se da je riječ samo o lakšem potresu mozga, no nije bilo tako. Prvo se nije mogao koncentrirati, a onda niti upravljati vlastitim pokretima, nije više napisao ni jednu skladbu, a naposljetku nije mogao ni govoriti, dok je njegov mozak normalno funkcionirao. Uhvaćen u zamku bolesnog tijela, kadkada je nepomično bjesnio, a kadkada se bespomoćno predavao očaju. Posljednje je godine proveo u svojoj kući ili kod najodanijih prijatelja, koji su činili sve da mu ublaže patnju. U prosincu 1937. godine ipak se odlučio na operaciju, otvorili su mu lubanju i pogledali mozak, ništa ne otkrivši. Čovjek koji je za sebe rekao «u životu sam imao samo jednu ljubavnu vezu - s glazbom», posljednjih pet godina svojeg života nije mogao nikome prenijeti glazbu.
 
Zanimljivo je da Ravel nije imao nijednu intimnu vezu. Neki tvrde da je bio čest posjetitelj pariških bordela, no pitanje njegove seksualnosti je unatoč tome bilo upitno. Neki govore da je bio homoseksualac, pretežno zbog njegova rada s Djagiljevom, no nikakvi dokazi i tvrdnje o tome ne postoje, tako da ta teorija nije točna. Sam Ravel jednom je prilikom objasnio zašto se nije vezao s nikim. Rekao je da je on toliki perfekcionist i da je toliko posvećen radu, da je za njega nemoguće da ostvari neku intimnu vezu s nekim. Jednom prilikom rekao je i ovo:
== Djela ==
 
{{citat|U životu sam imao samo jednu ljubavnu vezu - s glazbom.}}
* "[[Bolero]]" (balet - [[1928]].)
* "Daphnis i Chloe" ([[1909]] - [[1912]])
* "Španjolski sat" ([[1909]].)
* "Španjolska rapsodija" ([[1907]].)
* "Ogledala" ([[1905]].)
* "Igra vode" ([[1901]].)
* "Pavana za preminulu infantkinju" ([[1899]].)
* "[[Šeherezada]]" ([[1897]].)
 
Ravel je smatrao da mu njegova građa može pomoći da postane avijatičar, no tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] mu nije bilo dozvoljeno da uđe u vojsku zbog njegovih godina i slabog zdravlja. No, nije odustajao, pa je u vojsku primljen kao vozač. Svoje vozilo tijekom rata nazvao je ''"Adelaide"''. Duboku bol iz ovog vremena izražava klavirska skladba ''"[[Couperinov grob]]"'' iz koje su pojedini stavci posvećeni prijateljima palim u ratu. Kad mu se pijanist [[Paul Wittgestain]], koji je u ratu izgubio desnu ruku, požalio da nema posla, Ravel je za njega [[1931.]] godine skladao zanosan i dirljiv ''"Koncert za lijevu ruku"''.
[[Kategorija:Francuski kompozitori|Ravel, Maurice]]
 
Ravel je napravio jednu od svojih rijetkih snimaka [[1930.]] kada je sa Lamoureux orkestrom izveo svoj ''[[Boléro]]''. Ravel je navodno dirigirao skupinom mladih pariških glazbenika prije svjetske premijere svog ''Koncerta u G'' sa [[Marguerite Long]], koja je bila solistica na koncertu. Ta izvedba kasnije je izdana i na CD-u sa Ravelom kao dirigentom, no moguće je da je on bio samo nadglednik snimanja.
 
===Bolest i smrt===
 
Ravel je [[1932]]. zadobio slučajan udarac u glavu tijekom vožnje [[taksi]]jem koji se sudario s drugim automobilom. Ozlijeda je smatrana bezopasnom, no nedugo zatim Ravel se počeo žaliti na simptome slične [[afazija|afaziji]], karakteristične za [[Pickova bolest|Pickovu bolest]]. Prvo se nije mogao koncentrirati, a onda niti upravljati vlastitim pokretima, nije više napisao ni jednu skladbu, a naposljetku nije mogao ni govoriti, dok je njegov mozak normalno funkcionirao. On je tada radio na glazbi za filmsku verziju ''[[Don Quijote]]a'' ([[1933.]]) u kojoj je trebao glumiti ruski [[Bas (glas)|Bas]] [[Feodor Čaljapin]]. Kada Ravel više nije mogao skladati jer nije mogao zapisati glazbene ideje koje bi imao, redatelj filma [[Georg Wilhelm Pabst]] unajmio je [[Jacques Ibert|Jacquesa Iberta]]. Posljednje je godine proveo u svojoj kući ili kod najodanijih prijatelja, koji su činili sve da mu ublaže patnju.
 
Ravel je [[1937]]. pristao na eksperimentalnu operaciju [[mozak|mozga]]. Nakon završetka operacije, Ravel se probudio, nazvao brata Édouarda, pao u [[koma|komu]] i preminuo [[28. prosinca]] [[1937]]., nedugo nakon operacije. Maurice Ravel pokopan je u granitnoj grobnici zajedno sa svojim roditeljima na groblju u mjestu [[Levallois-Perret]], sjeverozapadno od [[Pariz]]a.
 
==Glazbeni stil==
[[Datoteka:Ravel au piano.jpg|thumb|left|450px|Ravel za klavirom. Lijevo za klavirom je pjevačica [[Éva Gauthier]], a zadnji od slušatelja s desne strane je skladatelj [[George Gershwin]]. Fotografija je napravljena [[7. ožujka]] [[1928.]]]]
 
Ravel je sebe smatrao [[klasicizam|klasicistom]]. On je svoje nove i inovativne [[harmonija (glazba)|harmonije]] prezentirao oslanjajući se pretežito na tradicionalne forme. Često je maskirao sekcije svojih struktura sa prijelazima koji su maskirali početke njegovih motiva. To se jasno vidi u njegovom djelu ''[[Valses nobles et sentimentales]]'' (inspirirano [[Franz Schubert|Schubertovim]] djelima ''Valses nobles'' i ''Valses sentimentales'') u kojem 7 stavaka počinju i završavaju bez pauze, i u njegovim komornim djelima koja su uglavnom skladana u [[sonatni oblik|sonatnom obliku]].
 
Iako Ravelova glazba ima tonalna središta u to vrijeme je bila inovativna. Kako bi držao korak sa ''"francuskom školom"'' koju su predvodili [[Emmanuel Chabrier]], [[Erik Satie]] i [[Claude Debussy]], Ravelove skladbe su uglavnom sadržavale [[glazbeni modus|antičke moduse]]. Umjesto da koristi [[dur]] i [[mol]] Ravel je preferirao antičke ljestvice (npr. [[miksolidijska ljestvica|miksolidijsku]] i [[eolska ljestvica|eolsku]]). Rezultat ovoga je da u skladana nema vodećih tonova. No, Ravelova glazba nije ovisila isključivo o modusima, već je sadržavala i proširene harmonije i zamršene modulacije izvan tradicionalne modalne prakse. Trpkost njegovih harmonija direktan je rezultat njegova simpatiziranja neriješenih [[Appoggiatura|appoggiatura]]. Njegova glazba za klavir, koja je nekad zahtijevala iznimnu vještinu sviranja, je bila nastavak [[Franz Liszt|listijanskog]] virtuoziteta. No, čak su i njegova najkompliciranija djela obilježena elegancijom i rafiniranošću. Bio je vrlo inspiriran različitim plesovima, a najdraži mu je bio [[menuet]]. Među ostale plesove koje je skladao spadaju [[valcer]], [[čardaš]], [[habanera]], [[passacaglia]] i [[bolero]].
 
Ravel je skoro uvijek svrstavan među dva velika [[impresionizam (glazba)|impresionista]] (uz Debussyja), no on je bio puno više od impresionista. U svom djelu ''U stilu... Borodina'' (''A la maniere de...Borodine'') Ravel svira i sa promjenama i sa zadržavanjem originalnosti. No u njegovom kompleksnijem djelu, ''A la maniere de...Emmanuel Chabrier /Paraphrase sur un air de Gounod'', Ravel uzima dio iz [[Charles Gounod|Gounodovog]] ''[[Faust (Gounod)|Fausta]]'' i aranžira ga u stilu Emmanuela Chabriera. Čak i kad je radio sa djelima drugih autora, Ravelove skladateljske odlike bile su vidljive.
 
Ravel je imao vrlo pedantne rukopise. No, ranija izdanja tih rukopisa bila su sklona greškama. Ali Ravel je pomno radio sa svojim izdavačem Durandom kako bi ih ispravio. Jednom je u pismu napisao kako je kad je provjerio svoju operu ''L'enfant et les sortilèges'', nakon što su je mnogi izdavači više puta provjerili, mogao naći i po 10 grešaka na jednoj stranici. Svako djelo je pažljivo skladano, no Ravel je više želio da, kao i skladatelji kojima se divio, napiše veliku količinu djela. [[Igor Fjodorovič Stravinski]] je Ravela jednom nazvao ''"Švicarskim urarom"'', aludirajući na preciznost kojom je skladao svoja djela.
 
==Glazbeni utjecaj==
 
Ravel je bio aktivan tijekom perioda mnogih umjetničkih inovacija i diversifikacije, pa je tako profitirao od mnogih izvora, no njegova glazba se ne može lako klasificirati. Kako [[Vladimir Jankélévič]] kaže u njegovoj biografiji:
 
{{citat|Nijedan utjecaj nije potpuno ovladao njime [...] Ravel ostaje nedosežan iza svih tih maski koje je snobizam stoljeća pokušao nametnuti.<ref>Jankélévič V, ''Ravel'', Seuil, 1995., str. 7-8.</ref>}}
 
Ravelov glazbeni jezik bio je ultimativno originalan, a nije bio ni potpuno [[modernizam|modernistički]] ni [[impresionizam (glazba)|impresionistički]]. Kao i Debussy, Ravel je odbio da mu daju pridjev za koji je mislio da je rezerviran isključivo za [[slikarstvo]].<ref>Citat : « Si vous me demandez si nous avons une école impressionniste en musique, je dois dire que je n'ai jamais associé ce terme à la musique. La peinture, ah, ça, c'est autre chose ! Monet et son école étaient impressionnistes. Mais dans l'art sœur, il n'y a pas d'équivalent à cela. » — Intervju tiskan u ''Musical Digest'', ožujak 1928, nađenu u: Orenstein A, ''Maurice Ravel : Lettres, écrits et entretiens'', Flammarion, 1989, str. 327</ref>
 
No, Ravel je bio jako sklon utjecajima i bio je jako dobar sintetičar nespojivih stilova. Neka njegova djela mogu se vrlo lako usporediti sa djelima [[klasicizam|francuskih klasicista]] [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]] kao što su [[François Couperin]] i [[Jean-Philippe Rameau]]. Najznačajniji primjer takvih djela je ''[[Couperinov grob]]''. Utjecaj [[Gabriel Fauré|Gabriela Fauréa]] i [[Emmanuel Chabrier|Emmanuela Chabriera]], te francuske glazbe [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] vidi se u djelima ''Sérénade grotesque'', ''[[Pavana za preminulu infantkinju]]'' i ''Menuet antique'', dok djela kao što je ''Jeux d’eau'' duguju nešto inovacijama koje su uveli [[Erik Satie]] i [[Claude Debussy]]. Virtuoznost i poetičnost djela ''Gaspard de la nuit'' i ''Concerto pour la main gauche'' duguju nešto [[Franz Liszt|Franzu Lisztu]] i [[Frédéric Chopin|Frédéricu Chopinu]]. Utjecaj [[jazz]]a vidi se u djelima ''L’Enfant et les sortilèges'', ''Sonate pour violon'' i ''[[Koncert za klavir u G]]'', a utjecaj ruske škole klasične glazbe vidi se u djelu ''[[U stilu... Borodina]]'' i u njegovoj orkestraciji ''[[Slike s izložbe|Slika s izložbe]]''. Sam Ravel je često navodio [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]], [[Camille Saint-Saëns|Camillea Saint-Saënsa]], [[franz Schubert|Franza Schuberta]] i [[Arnold Schönberg|Arnolda Schönberga]] kao inspiracije za neka djela.
 
Ravel je [[1928]]. napisao da skladatelji trebaju biti svjesni i individualne i nacionalne svijesti. Te godine, Ravel je imao turneju po [[SAD]]-u i [[Kanada|Kanadi]] gdje je imao klavirske izvedbe u velikim koncertnim dvoranama u 25 gradova. Zbog njihovog opiranja da preuzmu [[jazz]] i [[blues]] kao nacionalnu glazbu, Ravel je rekao da američki skladatelji ''"najviše strahuju od toga da se ne nađu konfrontirani od strane misterioznih poriva koji od njih zahtijevaju da ne poštuju akademska pravila u korist individualne svijesti. Tako ti skladatelji, kao dobri buržuji, uspoređuju svoju glazbu sa klasicističkim pravilima europske epohe."''
 
Postoji jedna anegdota o susretu Ravela i [[George Gershwin|Georgea Gershwina]]. Pri tom susretu, Gershwin je upitao Ravela da mu da poduku. No, prema Gershwinu, Ravel je odgovorio:
 
{{citat|Zašto želiš postati drugorazredni Ravel kad si već prvorazredni Gershwin ?<ref>''Dar glazbe: Veliki skladatelji i njihovi utjecaji''. Izdavač: Crossway Books; 3 izdanje (1. studenog 1995.), str. 272 ISBN 089107869X</ref>}}
 
Ova anegdota jako je slična onoj kada je Gershwin pitao Schönberga da m da lekcije iz kompozicije, a ovaj je odbio pohvalivši Gershwina. (za više vidi članak [[Arnold Schönberg]]) No, ovo se moralo dogoditi prije nego je Ravel skladao svoj ''[[Boléro]]'' koji je za njega bio veliki financijski uspjeh.
 
Ravel je planirao skladati jedan koncert pod nazivom ''Zazpiak Bat'', no koncert je ostao nedovršen. Sam naslov simbolizira njegovo baskijsko podrijetlo. Naziv djela u prijevodi znači ''Sedam su jedno'', a simbolizira sedam baskijskih pokrajina i težnju Baskije da postane samostalna država. Fragmenti koji su ostali govore da je ovo djelu uvelike trebalo biti inspirirano baskijskom glazbom. No, Ravel je napustio to djelo i nacionalističke fragmente koristio u drugim glazbenim djelima.
 
Ravel je jednom rekao da je [[André Gédalge]], njegov profesor [[kontrapunkt|kontrapunkta]], imao velik utjecaj na njegove skladateljske sposobnosti. Kao orkestrator, Ravel je svaki instrument dobro proučio kako bi predvidio sve njegove mogućnosti. Upravo tome se može pripisati njegov orkestracijski uspjeh, kako svojih vlastitih, tako i djela autora kao što su [[Modest Petrovič Musorgski]], [[Claude Debussy]] i [[Robert Schumann]].
 
== Izabrana djela ==
 
*''[[Boléro]]'' (balet - [[1928.]])
*''[[Daphnis i Chloe]]'' ([[1909.]] - [[1912.]])
*''[[Španjolski sat]]'' ([[1909.]])
*''[[Španjolska rapsodija]]'' ([[1907.]])
*''[[Ogledala]]'' ([[1905.]])
*''[[Igra vode]]'' ([[1901.]])
*''[[Pavana za preminulu infantkinju]]'' ([[1899.]])
*''[[Šeherezada (Ravel)|Šeherezada]]'' ([[1897.]])
 
Za potpun popis djela, vidi '''''[[Dodatak:Popis skladbi Mauricea Ravela]]'''''.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
==Izvori==
 
*''The Cambridge Companion to Ravel (Cambridge Companions to Music)'' Idavač: Cambridge University Press (24. kolovoza 2000.) ISBN 0-521-64856-4
*Maurice Ravel: Život - Benjamin Ivry, Izdavač: Welcome Rain (2000.) ISBN 0-156-649152-5
*"Maurice Ravel." Suvremeni glazbenici, Diome 25. Gale Group, 1999.
 
==Vanjske poveznice==
{{commons|Maurice Ravel}}
*http://www.maurice-ravel.net/
*[http://www.epitonic.com/artists/mauriceravel.html Epitonic.com: Maurice Ravel]
*[http://www.classicalarchives.com/bios/codm/ravel_hl2.html?bool=AND&terms=Ravel%20Bolero#label_1 Biografija Mauricea Ravela]
*[http://www.richard-dowling.com/RavelTrio.html Analiza Ravelovog tria]
*[http://www.classiccat.net/ravel_m/ Classic Cat - Ravel]
 
{{DEFAULTSORT:Ravel, Maurice}}
{{Životni vijek|1875|1937|}}
[[Kategorija: Francuski skladatelji]]
[[Kategorija: Klasični skladatelji 20. stoljeća]]
[[Kategorija: Francuski glazbenici]]
[[Kategorija: Pijanisti]]
[[Kategorija: Operni skladatelji]]
 
<!-- interwiki -->
 
{{Link FA|fr}}
{{Link FA|es}}
 
{{Link FA|ca}}
{{Link FA|de}}
{{Link FA|es}}
 
[[an:Maurice Ravel]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Maurice_Ravel