Rat u Iraku – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
hr wiki
Red 19:
|posljedice2=između 6.119 i 15.925 poginulih + nepoznat broj civila
}}
'''Rat u Iraku''' (od [[2003.]] do [[2010]].), znan i kao '''Irački rat''' i '''Drugi Zaljevski rat'''<ref>[http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html Rescue Operations in the Second Gulf War]</ref>, je serija vojnih intervencija u svrhu okupacije [[Irak]]a od koalicije od 48 zemalja koju je predvodila [[SAD]].
{{Ratovi u Perszalivu}}
'''Invaziju [[Irak]]a [[2003]].''' započele su [[20.3.]] [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (98%), i nekoliko drugih nacija. Invazija Iraka 2003. označila je početak [[Irački rat|Iračkog rata]]. [[Bagdad]] je pao [[9.4.]] 2003. [[1.5.]] 2003. američki predsednik [[George W. Bush]] proglasio je kraj većih borbenih operacija završavanja vladavine [[partija Bat|partije Bat]] i zbacivanja iračkog predsednika [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] s vlasti. Nakon toga je isledio period tranzicije.
 
Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje u posjedu Iračkog diktatora [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koje se smatralo prijetnjom Americi<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2002/10/20021007-8.html President Bush Outlines Iraqi Threat]</ref>. Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Huseina i [[Al-Kaida|Al-Kaide]]<ref>[http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/003/033jgqyi.asp Saddam's al Qaeda Connection]</ref>, ali nijedan dokaz o ikakvoj suradnji ili vezi između njih nije nikada pronađen. Ostali razlozi bili su Iračka financijska potpora [[Palestina|palestinskim]] bombašima samoubojicama<ref>[http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ White House spells out case against Iraq]</ref>, kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]]<ref>[http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2687 Deputy Secretary Wolfowitz Press Availability in Singapore]</ref>, širenje [[demokracija|demokracije]]<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/02/20030226-11.html President Discusses the Future of Iraq]</ref> kao i bogate rezerve nafte, makar su službenici zanijekali tu zadnju opasku<ref>[http://mwcnews.net/content/view/16794/51/ Gates denies Iraq war about oil]</ref>.
Istorijski gledano, ovaj vojni sukob bi se mogao nazvati i '''Treći zalivski rat''' (Prvi bi bio [[Iransko-irački rat]], a drugi, [[Zalivski rat]] iz [[1991]].)
 
Sama invazija je trajala od [[ožujak|ožujka]] do svibnja [[2003]]., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula Sadama Huseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, [[građanski rat|građanskog rata]] između [[Suniti|Sunita]] i [[Šijiti|Šijita]] te [[Al-Kaida]] suradnika koji su infiltrirali Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako [[SAD]] tvrdi da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]]. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja Huseinovog režima u toj državi. U [[2008]]., Irak se nalazio na 5. mjestu na Indeksu propalih država svijeta<ref>[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4350&page=1 Foreign Policy:The Failed States Index 2008]</ref>, a [[2009]]. na 6. mjestu.<ref>[http://www.fundforpeace.org/web/index.php?option=com_content&task=view&id=99&Itemid=323 The Fund for Peace - Failed Index States 2009]; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> Nakon odlaska Busha sa dužnosti predsjednika, njegov nasljednik [[Barack Obama]] je u kolovozu [[2010]]. pokrenuo masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka, čime je nakon 7 i pol godina završen rat.<ref name="pull out">{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/news/national/2010/08/18/2010-08-18_troops_out_of_iraq_cross_border_drawing_war_to_close_50k_remain_to_advise_train.html |title=War is over: Last U.S. combat troops leave Iraq; 50,000 remain as advisers|publisher=NY Daily News|author=Leo Standora|date=2010-08-19|accessdate=2010-08-31}}</ref>
{{hist-stub}}
 
Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150,000<ref name="ibc2">{{cite web|url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/|title=Iraq War Logs: What the numbers reveal|publisher=Iraq Body Count|date=Listopad 2010|accessdate=2010-11-21}}</ref> do najviše 1 milijun.<ref name="ORB"/>
 
== Povod ==
 
U rujnu [[2002.]] pojavila se kriza zbog tvrdnje [[SAD|Američkog]] predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da [[Irak]] posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada [[11. rujna]] [[2001.]]) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Sjeverna Koreja]] osovine zla"<ref>{{cite news|url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-08/2005-08-07-voa7.cfm?moddate=2005-08-07 |title='Osovina zla' tri godine kasnije |last=|first=|date=2005-08-07|work=[[VOA news]] |accessdate=2009-09-12}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |last=|first=|date=2003-01-16|work=[[Index.hr]] |accessdate=2009-09-12}}</ref>. Irak je izjavio da ne posjeduje nikakva oružja za masovno uništenje.
U studenom [[2002]]. [[Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su '''UNMOVIC''' inspektori počeli sa svojim pretragama.
 
[[CIA]] je u veljači 2002. poslala ambasadora [[Joseph C. Wilson|Josepha Wilsona]] da istaži tvrdnje o izvještajima prema kojima Irak pokušava nabaviti [[uranij]] od [[Niger]]a. Wilson se vratio i informirao CIA da su izvještaji o prodaji uranija Iraku "potpuno krivi". Busheva administracija je, pak, tvrdokorno ustrajala na tom stajalištu, osobito u Bushevom obraćanju naciji u [[siječanj|siječnju]] [[2003]]. u kojem je izjavio da Irak kupuje uranij, citirajući britanske tajne službe.<ref>{{cite news|last=Duffy|first=Michael|coauthors=James Carney|title=A Question of Trust|publisher=Time|date=July 13, 2003|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html}}</ref> Naknadno, [[1. svibnja]] [[2005]]., "Bilješka sa Downing Streeta" je objavljena u ''[[The Sunday Times]]u''. Sadržavala je pregled tajnog susreta između britanske vlade, Ministarstva obrane i britanske tajne službe [[23. srpnja]] [[2002]]. koje su raspravljale o nastanku rata u Iraku. Bilješka je navela da je "Bush htio maknuti Sadama, uz pomoć vojne akcije opravdane spojem terorizma i oružjima za masovno uništenje. Ali izvještaji i činjenice su se "uređivale" oko te politike."<ref>{{cite web|last=Rycroft|first=Matthew|title=The secret Downing Street memo|publisher=The Sunday Times|date=May 1, 2005|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece}}</ref>
 
[[Datoteka:Coalition of the willing original.PNG|left|thumb|250px|mini|Karta država koje su bile uključene u Koaliciju rata u Iraku]]
[[2003.]] vođa inspektora [[Hans Blix]] otišao je u Irak i nije našao nikakve tragove zabranjenih oružja. Iako je u [[veljača|veljači]] [[2003]]. iznio razmjerno negativno izvješće o suradnji Iraka sa međunarodnim inspektorima, ipak je izjavio da nije našao "nikakav dokaz da Irak skriva ili posjeduje oružje za masovno uništenje"<ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/01/31/1043804520548.html US is misquoting my Iraq report, says Blix]</ref>. U intervjuu u [[rujan|rujnu]] [[2003]]. Blix je čak iznio procjenu da je "Irak uništio svoja oružja za masovno uništenje još prije 10 godina"<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200309/17/eng20030917_124443.shtml Hans Blix: Iraq destroyed WMD 10 years ago]</ref>.
 
No američki predsjednik [[George W. Bush]] nije bio zadovoljan, ustvrdivši da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da pomaže teroristima. Državni sekretar SAD-a [[Colin Powell]] čak je održao prezentaciju u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[UN]]-a i predstavio navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oružje <ref>[http://abcnews.go.com/2020/Politics/story?id=1105979&page=1 ABCnews.go.com; Colin Powell on Iraq]</ref><ref>[http://www.state.gov/secretary/former/powell/remarks/2003/17300.htm Colin Powell; Remarks to the UN Security Council]</ref>. I britanski premijer [[Tony Blair]] je snažno zagovarao vojnu intervenciju, navodeći kako se pod Huseinovim režimom kršilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi te kako Irak ima oružje koje je sposobno doseći i Veliku Britaniju<ref>[http://politics.guardian.co.uk/iraq/story/0,12956,1089630,00.html The Guardian, Transcript: The Bush-Blair press conference]</ref>. Nakon neuspjelog pokušaja da se u [[UN]]-u dobije rezolucija koja podržava upotrebu vojne intervencije, SAD je [[17. ožujka]] [[2003]]. objavio ultimatum - Saddam Hussein mora napustiti Irak u roku od 48 sati ili će biti rata<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/03/20030317-7.html The White House.gov, News - President says Saddam Hussein must leave Iraq within 48 hours]</ref>. Kada se to nije dogodilo, [[SAD]] i [[Velika Britanija]] započeli su s Koalicijom drugih država rat s Irakom, navodno kako bi se riješili diktatora [[Saddam Hussein|Sadama Huseina]] i stabilizirali regiju.
 
== Tijek rata 2003. ==
 
[[Datoteka:Saddamcapture.jpg|thumb|150px|mini|Zarobljeni bivši diktator Sadam Husein]]
Koalicija od 48 država koju je predvodila [[SAD]], a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španjolska]], brojala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Pošto koalicija nije dobila dozvolu napasti [[Irak]] sa [[Turska|Turske]], invazija je krenula [[ 20. ožujka]] [[2003.]] sa teritorija [[Kuvajt]]a, nazvana "'''Operacija sloboda Iraku'''". Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovom bunkeru kojega su gađale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu<ref>[http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html CNN: US launches cruise missiles at Saddam]</ref>. Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu.
 
No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Kasr i Nassiriya, dok je istodobno [[Arapska liga]] [[24. ožujka]] izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije - izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada i [[Nadžaf]]a a SAD je optužio [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. [[4. travnja]] osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. [[9. travnja]] [[2003.]] pao je [[Bagdad]] uz simbolično emitiranje rušenja Huseinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama iračana koji su kip udarali svojim cipelama<ref>[http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue]Los Angeles Times</ref> a [[10. travnja]] su Kurdi osvojili '''Kirkuk''' na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina Huseina.
[[Datoteka:George W Bush on the deck of the USS Abraham Lincoln.jpg|thumb|250px|mini|George W.
Bush [[1.5.]] [[2003]]. je održao govor na vojnom brodu USS Abraham Lincoln]]
Bush je [[1.5.]] održao govor na vojnom brodu '''USS Abraham Lincoln''' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "''Misija izvršena''!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnika<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[Washington Post]].'' Oct. 25, 2005.</ref> te 33 britanska<ref>[http://www.icasualties.org/oif/SumDetails.aspx?hndRef=1 "Iraq Coalition Casualty Count"] March 19, 2003 through through May 1, 2003 (end of major combat) ''iCasualties.org''</ref>. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni sa nestankom Huseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse]San Francisco Chronicle</ref>. Međutim, tako je nastao i vakuum u moći koji je prouzročio kaos i pljačku, te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali puno smrtonosniji nego izravne bitke.
 
Bivši irački diktator [[Sadam Husein]], koji je pobjegao nakon pada Bagdada, uhićen je [[13. prosinca]] [[2003.]]<ref>[http://www.nacional.hr/articles/view/10822/3/ Saddama je ulovila prva Internet divizija]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm Saddam Hussein arrested in Iraq]</ref>, no napadi pobunjenika i militanata protiv američkih vojnika i civila nisu prestali, a nasilje u Iraku je narednih godina gotovo postala rutina, a kasnije su se pojavili i sukobi Šijita i Sunita, što je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute sa Iraka, životni standard se nije značajno poboljšao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odužili. SAD je odbio predati Irak snagama [[UN]]-a usprkos napadima. [[2. srpnja]] [[2003]]. Bush je na upit o tome kako bi se američki vojnici trebali povući iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to neće dogoditi. Čak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematična.
 
== 2004: Ustanak pobunjenika ==
[[Datoteka:Iraq header 2.jpg|thumb|mini|220px|Epizode iz ulaska vojnika Koalicije u Irak]]
[[2004]]. je isprva označila početak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, proučavajući taktike vojnika Koalicije tako da su se gerilski napadi smanjili. No krajem godine strani borci su ušli u Irak, među njima i [[Al-Kaida]] koju je u toj državi počeo voditi [[Abu Musab al-Zarqawi]]. Napadi su se potom ponovno proširili. U seriji bombardiranja po državi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici iračke sigurnosne službe i obični civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje Huseina je ojačalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak [[Suniti|Sunita]] sve više jačao. Južni i središnji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim gerilskim napadima dok su koalicijske snage pokušavale uvesti red i održati kontrolu.
 
Koalicija je stoga odlučila napasti grad '''[[Faludža]]''', središte „''Muhamedove vojske Al-Ansara''“, te Nadžaf, središte važne džamije koja je postala sjedište Mahdijeve vojske i njihovih aktivnosti. [[31. ožujka]] [[2004]]. dogodio se jeziv prizor; pobunjenici su u Faludži napali konvoj sa četiri američka radnika tvrtke '''Blackwater USA''' koji su vršili dobavu hrane za '''ESS'''. Četiri radnika; Scott Helvenston, Jerko Zovko, Wesley Batalone i Michael Teague, su izvučeni iz njihovih automobila, pretučeni i završno ubijeni. Njihove leševe su zapalili i objesili na mostu iznad rijeke [[Eufrat]]. Slike tog incidenta su obišle i zgrozile svijet <ref>[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/warriors/contractors/highrisk.html pbs.org; The high-risk contracting business]</ref>.
 
=== Bitka za Faludžu ===
 
Nakon tog događaja, Koalicija je počela razmišljati o ponovnoj uspostavi prisutnosti u gradu [[Faludža|Faludži]]. [[4. travnja]] [[2004]]. međunarodne snage su počele napad na pobunjenike te je tako započela [[Druga bitka za Faludžu]]. [[9. travnja]] dopušteno je ženama, djeci i starcima da napuste grad. Idući dan snage su objavile primirje kako bi omogućile ulazak opskrbe namirnicama u grad. Trupe su se povukle do ruba grada. Onda je krenula bitka za osvajanje grada. Kada je vladajuće vijeće Iraka protestiralo, američki vojnici su zaustavili ofenzivu. Koalicija je ubila oko 600 pobunjenika i jedan dio civila, dok je 40 Amerikanaca poginulo. Postignut je kompromis i primirje s pobunjenicima. No primirje se brzo raspalo i napadi su se nastavili, tako da su američki vojnici počeli planirati drugu ofenzivu na jesen<ref>[http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-11/a-2004-11-12-3-1.cfm?renderforprint=1&textonly=1&&TEXTMODE=1&CFID=81193782&CFTOKEN=96744668 Nastavak vojnih operacija u Faludži]</ref>. Nakon druge borbe, Faludža je ponovno osvojena a navodno je poginulo oko 1.300 pobunjenika i 95 američkih vojnika. I stotine civila je poginulo, a dobar dio grada je oštećen. Tijekom ofenzive korišten je bijeli [[fosfor]] što je izazvalo svojevrsne kritike<ref>[http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=24798 DefenseLink News Article: Fallujah Secure, But Not Yet Safe, Marine Commander Says]</ref><ref>[http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,600099888,00.html Deseret Morning News | Fighting erupts in Fallujah as refugees return; three Marines killed in action]</ref><ref>[http://www.pbs.org/newshour/bb/middle_east/july-dec04/fallujah_12-23.html Online NewsHour: Fallujah Citizens Return to Homes in Wake of Fighting - December 23, 2004]</ref><ref>[http://sill-www.army.mil/FAMAG/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf The Fight for Fallujah], Field Artillery, [[travanj]] [[2005]].</ref>
 
== 2005: Izbori ==
[[Datoteka:Iraqi voters in Nasarwasalam.jpg|thumb|mini|250px|Red za glasanje u izborima [[2005]]. u Nasarwasalamu]]
[[31. siječnja]] [[2005]]. održati su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo iračko vijeće od 275 članova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome što je na biračkim mjestima bilo nasilja, a Suniti su bojkotirali izbore, većina Kurda i Šijita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspješni. Oko 8.4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, „''prvim demokratskim izborima Iraka''“<ref>[http://www.state.gov/r/pa/scp/2005/41206.htm Iraqi Elections: January 30, 2005]</ref><ref>[http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/01/30/iraq.main/index.html Sporadic violence doesn't deter Iraqi voters]</ref>. [[4. veljače]] [[Paul Wolfowitz]] je objavio da će se oko 15.000 američkih vojnika, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kući. Veljača, ožujak i travanj su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi sa krvavim studenim i siječnjom, s prosječno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi sa prethodnih 70 na dan. [[9. travnja]] tisuće demonstranata vjernih Šijitskom kleriku [[Muqtada Sadr|Muqtadu Sadru]] protestiralo je u [[Bagdad]]u protiv američke okupacije. [[20. travnja]] irački unutarnji ministar [[Iyad Allawi]] jedva je preživio pokušaj atentata kada je bombaš samoubojica napao njegov konvoj blizu njegove kuće.
 
Nade za skoro povlačenje vojnika iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava terorističkih napada pobunjenih Sirijaca, Saudijaca i Sunita. Njihove glavne mete bila su okupljališta civila Šijita, poput tržnica ili škola. Tog mjeseca SAD je pokrenuo '''Operaciju Matador''' na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oružja iz [[Sirija|Sirije]]<ref>[http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-05/2005-05-11-voa1.cfm 'Operacija Matador' na sjeveru Iraka]</ref>. Irački predsjednik [[Jalal Talabani]] je [[13. studenog]] za britansku televiziju izjavio da bi iračke snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja iduće godine. [[15. listopada]] [[2005]]., nakon ratifikacije ustava Iraka, održani su izbori za stalno iračko vijeće [[15. prosinca]]. Pobijedila je „''Ujedinjena iračka alijansa''“ sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenađujuće zauzela „''Demokratska patriotska alijansa Kurdistana''“ sa 53 sjedala<ref>[http://historiae.org/UIA.asp Historia.org-UIA]</ref>.
 
Napadi pobunjenika povećali su se u 2005., skočivši na 34,131 zabilježen incident, što je povećanje za 30 % od 26,496 incidenata prošle godine<ref>Thomas Ricks (2006) ''Fiasco'': 414</ref>.
 
== 2006: Sukob Sunita i Šijita ==
[[Datoteka:Checking IDs.jpg|thumb|mini|250px|General Ra'ad iz 6. brigade, 2. divizije nacionalne policije, i poručnik Gregory Butts, zapovjednik 506. regimenta, zajedno pregledavaju lažnu identifikacijsku kartu]]
[[22. veljače]] [[2006]]. dvije bombe su postavljene u džamiju '''Al Askri''' od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme iračkih specijalnih postrojbi. Eksplozija je uništila zlatnu kupolu i oštetila džamiju<ref>[http://www.hindustantimes.com/news/181_1632721,00050004.htm Hindustan Times.com]</ref>. Šijiti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajući 168 džamije Sunita, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. Vjerski vođe na obje strane pokušali su smiriti situaciju i umanjiti strah od Sunitsko-šijitskog civilnog rata u Iraku. U neredima su se počele i nizati kritike na račun vlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD je za napad na džamiju optužio Al-Kaidu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar [[Ibrahim al-Jaafari]] je pozvao na mir i jedinstvo, dodajući kako je napad pokušaj da se rasplamsa nasilje.
 
Istodobno, trajalo je suđenje Sadamu Huseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optužen za [[genocid]] i ubijanje Kurda na sjeveru [[1988]]. kada je pokrenuta [[Al-Anfal kampanja]]. Husein je često osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, štrajkao glađu i protestirao, pozivajući na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego što je suđenje završilo. Proglašen je krivim i, na iznenađenje svijeta koji je očekivao da će samo dobiti doživotnu kaznu u zatvoru, osuđen na smrt vješanjem. [[30. prosinca]] [[2006]]. Sadam Husein je obješen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/16389128/ NBC.com - Saddam Hussein executed]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm BBC.com - Hussein executed]</ref>. Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a među njima i [[Iran]] zbog dugog [[Iračko-iranski rat|Iračko-Iranskog rata]], ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice između Sunita i Šijita produbile.
 
[[UN]] je objavio da se bilo 34,452 nasilnih smrti u Iraku u [[2006]]., zasnovano na podatcima po mrtvačnicama, bolnicama i mjesnim autoritetima.<ref name=nytimes> [http://www.nytimes.com/2007/01/17/world/middleeast/17iraq.html "Iraqi Death Toll Exceeded 34,000 in '06, U.N. Says"]. By Sabrina Tavernise. ''[[New York Times]].'' Jan. 17, 2007.</ref>
 
== 2007: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske ==
[[Datoteka:M17 shield bloc.jpg|thumb|mini|260px|Britanski prosvjednici protiv rata u Iraku]]
 
[[10. siječnja]] [[2007]]., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 vojnika u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te 1.2 milijarde $ za te programe<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref>. [[15. siječnja]] [[Awad Hamed al-Bandar]], bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], Huseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u Bagdadu. U istom mjesecu, pobunjenici su po prvi put upotrijebili [[klor]] u terorističkom napadu. 16 ljudi je poginulo<ref>[http://www.thesop.org/index.php?id=6014 Terrorists using Chlorine Car bombs to intimidate Iraqis]</ref>. U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije auto bombe su eksplodirale u tržnici u Bagdadu te ubila 88 ljudi a ranila 160.
 
[[3. veljače]] snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u Bagdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, koalicija je započela operaciju "''Law and Order''" kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi sa kanistrima sa klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. [[7. ožujka]] [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2.000 Iračana. 51 % ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad koalcijskom vojskom, što je veliko povećanje u usporedbi sa [[2004]]. kada je to smatralo samo 17 % ljudi. Uz to, 64 % ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom"<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf Iraq Poll]</ref>. [[22. ožujka]] [[Ban Ki-moon]], [[Glavni tajnik UN-a]], posjetio je Bagdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref>. [[12. travnja]] kamion bomba uništila je '''al-Sarafiya''' most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. [[8. svibnja]] je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije po prvi put, a zatražen je i plan povlačenja.
[[Datoteka:Combined Task Force-150.jpg|thumb|mini|250px|Američki brodovi u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]]
U [[2006]]. u izborima za kongres su pobijedili [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka (SAD)|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju [[2007]]. kongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html Senate passes Iraq withdrawal Bill]</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa"<ref>[http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html Bush vetoes war-funding bill]</ref>. Ipak, [[14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5.700 ljudi stići na [[Božić]] [[2007]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref>.
<!-- izdvojiti -->
[[16. rujna]] dogodio se značajan incident kada su petorica zaštitara zaštitarske tvrtke "[[Blackwater]]", koja je zadužena za sigurnost političara i diplomata u Iraku, pokrenula krvavu pucnjavu u kojoj je u Bagdadu ubijeno 17 Iračana civila, za koje se kasnije ispostavilo da su bili nenaoružani, dok je još 24 osobe ranjeno. [[New York Times]] prenosi kako je do incidenta došlo nakon što je zaštitar "Blackwatera" otvorio vatru na automobil jednog liječnika koji je vozio majku u kupovinu, a stjecajem okolnosti zatekao se u blizini diplomatskog konvoja koji je trebalo štititi. Zaštitari su počeli pucati u svim smjerovima jer se automobil nije zaustavio, pri čemu su na mjestu događaja smrtno stradali liječnik i njegova majka te mnogi Iračani koji su se ondje slučajno zatekli. Nedugo nakon prve pucnjave, zaštitari su ponovno otvorili vatru nekoliko stotina metara od mjesta prvog incidenta. Ta je informacija prvi put izašla u javnost tek mjesec dana kasnije. Ta su ubojstva pojačala antiameričko raspoloženje u Iraku. Tri godine kasnije američki sudac odbacio je optužbe protiv počinitelja, što je potaknulo iračku vladu da donese odluku u kojoj naređuje "Blackwaterovim" djelatnicima da napuste zemlju.<ref>[[Večernji list]], 13. 2. 2010., str. 13, http://www.vecernji.hr/vijesti/blackwater-proracuna-sad-a-naplatio-trosak-prostitutke-clanak-95267</ref>
<!-- izdvojiti -->
Istovremeno, pojavio se novi problem: sa sjevera Iraka, naseljenom Kurdima, koji je cijelo vrijeme bio najstabilnija regija, militanti grupe [[PKK]] su počeli prelaziti u [[Turska|Tursku]] kako bi pomogli turskim Kurdima koji se bore za neosvisni Kurdistan na tom području. Turski parlament je odorio svojoj vojsci ulazak u sjever Iraka kako bi se militanti zaustavili<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aa16LVehMeiU&refer=home Turkey may attack Kurds using air strikes, troops]</ref>. U [[prosinac|prosincu]] oko 50 turskih ratnih aviona je napalo mete u regiji Qandil, Zap, Avashin i Hakurk<ref>[http://www.nytimes.com/2007/12/16/world/middleeast/16cnd-turkey.html?_r=2&hp&oref=slogin&oref=slogin Turkey Bombs Kurdish Militant Targets in Iraq]</ref>.
 
2007. označila je pad nasilja i polaganu stabilizaciju stanja u državi, ali je prema izvještaju Iraq Body Count (IBC) ipak poginulo oko 24.000 civila u toj godini<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/080102043 IBC: U Iraku ubijeno oko 24.000 civila tijekom 2007.]</ref><ref>[http://www.boboton.com/related.php?query=082fb7fb63 U 2007. u Iraku ubijeno oko 24.000 civila]</ref>.
 
[[13. listopada]] general [[Ricardo Sanchez]], koji je zapovijedao koalicijskim snagama u Iraku od lipnja [[2003]]. do lipnja [[2004]]. godine, naveo je niz političkih i vojnih promašaja u Iraku koji su pomogli otvoriti put pobuni - poput raspuštanja vojske iz Sadamova razdoblja, zanemarivanja utjecaja plemenskih vođa, kao i sporosti u obnovi civilne vlasti nakon svrgavanja Sadama Huseina. Sadašnja strategija, uključujući i slanje pojačanja od 30.000 vojnika početkom godine, prema njegovoj je ocjeni samo očajnički pokušaj da se nadoknade godine loše vođene politike u Iraku. "''Nema sumnje da Amerika proživljava noćnu moru kojoj se ne vidi kraja''"<ref>[http://www.net.hr/vijesti/page/2007/10/13/0023006.html 'Irak je noćna mora']</ref>.
 
== 2008: Peta godišnjica rata ==
[[Datoteka:Caravansary inn search.jpg|thumb|mini|250px|Skupina američkih vojnika sreće pastire]]
Početkom siječnja stanje u Iraku nastavilo se stabilizirati i smirivati. Ipak, nasilje se ubrzo ponovno rasplamsalo: [[24. siječnja]] dogodio se još jedan krvavi samoubilački napad u kojem je bombaš ubio visoko rangiranog policijskog šefa i dva oficira u Mosulu, točno na mjestu na kojem je poginulo 34 osobe i ranjeno još 217 prethodnog dana<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7206391.stm Iraqi police chief dies in ambush]</ref>. [[1. veljače]] bomba na Bagdadskoj tržnici ubila je 99 ljudi i ranila više od 200. Iračka vlada objavila je da je bombu nosila žena<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7223769.stm Iraq market bombs toll nears 100]</ref>.
 
Početkom siječnja, Maliki vlada je počela sa raspravama o novom zakonu koji bi rehabilitirao bivše članove partije [[Baath]]<ref>[http://www.csmonitor.com/2008/0115/p99s01-duts.html In Baghdad, Rice praises law reintegrating former Baathists]</ref>. [[8. siječnja]] je pokrenuta '''Operacija Phantom Pheonix''' čiji je cilj bio uhvatiti preostalih 200 ekstremista Al Kaide u provinciji Diyala. Operacije je također obuhvatila napade na pobunjenike u '''Salah ad-Din''' provinciji<ref>[http://www.nytimes.com/2008/01/09/world/middleeast/09diyala.html?ex=1357534800&en=99eca6d59d9d1192&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss&pagewanted=all U.S. Attack in Iraq Is No Surprise to Many Insurgents]</ref>. Samo 29 američkih vojnika poginulo je u veljači 2008., što je bio treći najniži rezultat u proteklih 5 godina. Istodobno, [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] objavio je da je Irak na rubu humanitarne krize pošto milijuni građana još uvijek nemaju pristup pitkoj vodi, sanitaciji ili zdravstvenoj zaštiti<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7299914.stm Bleak picture of Iraq conditions]</ref>.
 
Sukob Turske i PKK ponovno se rasplamsao kada je Ankara pokrenula kopneni napad na sjever Iraka [[21. veljače]]. Operacija, koja je trajala 9 dana, obuhvaćala je 10.000 turskih vojnika koji su prodrli 25 km duboko u Irak<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home Turkish Army Begins Ground Assault on PKK in Iraq]</ref>.
 
[[8. ožujka]] pronađena je masovna grobnica sa stotinjak leševa u blizini Diyala guvernata, sjeverno od Bakube<ref>[http://edition.cnn.com/2008/WORLD/meast/03/08/iraq.main/index.html Senators: Where is Iraq's oil money going?]</ref>.
 
Predsjednik Bush poručio je na petoj godišnjici rata kako se "rat mora nastaviti usprkos visoke cijene." Dodao je kako su ti "troškovi opravdani uzme li se u obzir cijena strateške pobjede nad neprijateljima u Iraku"<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=378978 Na petu godišnjicu početka rata u Iraku Bush poručuje: Rat se mora nastaviti]</ref>.
 
[[18. travnja]] zamjenik vođe Al-Kaide [[Ayman al-Zawahri]] oglasio se u audio poruci postavljenoj na internetu o petogodišnjoj američkoj intervenciji u Iraku, navodeći kako je "donijela samo poraz te da će predsjednik George W. Bush biti biti prisiljen ostaviti taj problem svom nasljedniku". Al-Zawahri također navodi da slušajući savjete svojih zapovjednika u Iraku i jamčeći veliku američku vojnu nazočnost u toj zemlji nakon srpnja, Bush "zataškava neuspjeh" svoje politike u Iraku: "''Ako američke snage napuste zemlju sve će izgubiti. A ako ostanu iskrvarit će do smrti''", kazao je. Također je pozvao na muslimansku potporu džihadu i Al-Kaidi u Iraku te ponovio navodnu nedavnu izjavu Osame bin Ladena da će mudžahedini iz Iraka pokrenuti borbu za "oslobađanje" [[Jeruzalem]]a<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/al-zawahri-americka-intervencija-u-iraku-je-neuspjeh.html Al-Zawahri: Američka intervencija u Iraku je neuspjeh]</ref><ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 Al-Zawahri: Neuspjeh američke vojske u Iraku]</ref>.
 
=== Američki napad na sirijski teritorij ===
[[26. listopada]] [[2008]]. američke vojne postrojbe su sa Iraka su u jednodnevnom napadu napale područje na teritoriju [[Sirija|Sirije]]. Sirija je u ponedjeljak osudila američki napad u kojem je poginulo najmanje osam osoba na istoku zemlje, u blizini granice s Irakom, tvrdeći da se radi o činu "ozbiljne agresije". Prema sirijskoj državnoj televiziji i novinskoj agenciji Sani, četiri američka helikoptera su povrijedila sirijski zračni prostor u nedjelju oko 14,45 sati po srednjoeuropskome vremenu. Američki vojnici nakon iskrcavanja iz helikoptera na juriš su zauzeli civilnu zgradu u izgradnji i pucali na radnike u njoj, pri čemu je osam osoba poginulo u selu '''Al-Sukkarija''', 8 kilometara udaljenog od iračke granice. [[Damask]] je izjavio da razmišlja o odgovoru na ovaj napad, kazao je glasnogovornik sirijskog ministarstva informacija [[Reem Haddad]] za Al-Jazeeru.
 
SAD, navodi Al-Jazeera, za sada nisu službeno odgovorili na sirijske optužbe, ali su službeno izjavili za AP da su cilj napada posebnih američkih snaga bili strani borci Al-Kaide koji iz Sirije ulaze u Irak. SAD i iračka vlada često su optuživali Damask koji po njima ne čini dovoljno kako bi zaustavio protu-američke rodoljube. Prema američkim obavještajnim procjenama, 90 posto stranih boraca ulazi u Irak preko Sirije. Britanski [[BBC]] ističe kako se radi o prvom poznatom napadu američkih snaga unutar sirijskog teritorija, te dodaje da je Sirija pozvala američkog i iračkog otpravnika poslova tražeći od njih da osude "čin agresije". Irački političari su nazvali incident "vrijednim žaljenja"<ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 Sirija oštro osudila američki napad]</ref>.
 
=== Političke promjene u američkim izborima 2008. ===
 
[[4. studenog]] [[2008]]. održani su predsjednički izbori u SAD-u na kojima su po prvi put od početka rata u Iraku [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanci]] izgubili predstavnika u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Pobijedio je demokratski kandidat [[Barack Obama]] koji se od početka protivio ratu te je privukao velik broj birača nezadovoljnih Bushovom administracijom obečanjem da će povući američke vojnike iz Iraka, najkasnije do [[2010]]. "''Ne postoji vojno rješenje za Irak. Nikad nije ni postojalo. Najbolji način da se zaštitimo i primoramo iračke čelnike da okončaju svoj građanski rat jest da odmah počnemo povlačiti svoje borbene jedinice. Ne za šest mjeseci, nego sad''", izjavio je Obama<ref>[http://www.poslovni.hr/81997.aspx Barack Obama ne vidi drugo rješenje za Irak osim povlačenja vojske]</ref>. Ipak, američki i irački dužnosnici u [[Bagdad]]u izjavili su da pobjeda demokratskog kandidata Obame neće utjecati na pregovore o američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku. "Želimo zaključiti sporazum sa sadašnjom administracijom", rekao je irački ministar vanjskih poslova [[Hoshyar Zebari]] u američkome veleposlanstvu u Bagdadu prigodom predsjedničkih izbora. "Novoizabrani predsjednik i njegova ekipa upoznati su s razgovorima o planu sporazuma i razumiju potrebu njegova zaključivanja", dodao je. SAD i Irak od početka 2008. pregovaraju o sporazumu koji bi odredio američko raspoređivanje u Iraku nakon [[31. prosinca]] te godine. Tog datuma istječe mandat UN-a pod kojim djeluju Multinacionalne snage pod vodstvom SAD-a<ref>[http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 Na sporazum SAD-Irak neće utjecati Obamina pobjeda]</ref>, pa nakon njega formalno nema više SAD snaga u Iraku, ako se izuzme 50 hiljada njih (službeni broj) u vojnim bazama na iračkom teritoriju koje im je "poklonila" vlada koju su oni postavili.
 
=== Incident gađanja Busha cipelama ===
[[Datoteka:Bushduck.PNG|thumb|mini|250px|George W. Bush se sagnuo kad je cipela iznenada poletjela prema njemu za vrijeme konferencije]]
[[14. prosinca]] [[2008]]. [[George W. Bush]] je nenajavljeno posjetio Irak i održao novinarsku konferenciju u [[Bagdad]]u zajedno sa premijerom [[Nuri al-Maliki|Nurijem al-Malikijem]]. No situacija je ubrzo nenadano prerasla u skandal: [[Mountazer al-Zaidi]], novinar televizijske kuće '''al-Bagdadia''', uz uvredljive je povike "Ovo je oproštajni pozdrav Iraka, psu!" gađao objema svojim cipelama američkog predsjednika Busha. Iako se Bush uspio izmaknuti i pokušao sve preokrenuti u šalu, događaj je imao veliki odjek u svijetu i ponovno vratio središte pozornosti na Irak. Al-Zaidija su uhitile iračke službe sigurnosti i, prema riječima njegovog brata Maithama, u zatvoru teško pretukle, zbog čega je završio u bolnici sa slomljenom rukom i rebrima.
 
Drugi Mountazerov brat, Udaj, izrazio je strah da će se s njegovim bratom loše postupati dok je u pritvoru, ali i odbio poziv venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza da cijela obitelj dođe živjeti u Venezuelu. 'Zahvalni smo predsjedniku Hugu Chavezu. No, mi smo Iračani i živimo u Iraku', rekao je Udaj u ime obitelji. [[Libija]] je čak Al-Zaidiju odlučila isporučiti odličje<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/velikom-junaku-al-zaidiju-libijsko-odlicje.html 'Velikom junaku' al-Zaidiju libijsko odličje]</ref><ref>[http://www.sportske.hr/Default.aspx?sid=20562 Irački novinar Muntader al-Zaidi gađao Georgea Busha cipelom]</ref>.
 
Palestinska oružana skupina "Odbori narodnog otpora" uputila je javni zahtjev odvjetnicima u cijelom svijetu da se mobiliziraju za obranu 'velikog junaka' al-Zaidija. "Izražavamo punu potporu tom velikom junaku i zahtijevamo od svih odvjetnika na svijetu da se mobiliziraju za njegovu obranu", izjavio je glasnogovornik skupine [[Abu Abir]] na konferenciji za novinare u [[Gaza|Gazi]]. "Bacanje cipela bilo je 'prirodni odgovor zločincu i velikom demonu koje utjelovljuje Bush", dodao je. [[Halil Dulaimi]], bivši odvjetnik Sadama Huseina, rekao je kako priprema al-Zaidijevu obranu i kako mu je besplatnu pomoć već ponudilo najmanje 200 odvjetnika<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/oslobodite-novinara-montazera-al-zaidija.html?ar= 'Oslobodite novinara Montazera al-Zaidija']</ref>. Iračka je vlada osudila "sramni postupak", a uprava tv Al-Bagdadiye traži njegovo hitno oslobađanje. Al-Zaidija su pripadnici sigurnosnih službi, nakon incidenta odmah udaljili s konferencije, a potom je odveden u pritvor. Njegovi kolege novinarima stranih agencija ispričali u kako je Al-Zaidi svoj čin detaljno predvidio. "Mountazer je ovo predvidio prije nekoliko mjeseci, najmanje šest. Odlučio je baciti cipele u glavu Bushu pred kolegama novinarima čim mu se ukaže pogodna prilika", rekao je jedan od njegovih kolega iz Al-Bagdadiye, iračke tv-mreže čije je sjedište u Kairu. "Kad se zakleo da će to učiniti, mislili smo da su to samo prijetnje. No Mountazer mrzi Busha", rekao je jedan od kolega. "On je veliki domoljub kada je riječ o svim stvarima povezanim s Irakom"<ref>[http://websrv2.hina.hr/hina/web/article-ots.action?id=20081215:NEWS-HC157030:1:hrv&c=ots Bagdad: Irački izvjestitelj koji je gađao Busha - tema dana u Iraku]</ref>.
 
== 2009: Obamina izlazna strategija ==
 
[[27. veljače]] [[2009]]. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u vojnoj bazi '''Camp Lejeune''' u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do [[31. kolovoza]] [[2010]]. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 vojnika će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine anti-terorističke operacije do [[2011]]. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao iračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.]The New York Times</ref>.
 
[[30. travnja]] [[2009]]. Velika Britanija je službeno objavila da završava rat u Iraku te je počela sa povlačenjem vojnika uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Bagdadu<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref>. [[4. lipnja]] i [[Rumunjska]] je službeno povukla svoje vojne snage iz zemlje<ref>[http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 MNF-I Press release, June 10, 2009]</ref> a [[28. srpnja]] isto je učinila i [[Australija]]<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref>.
 
U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U [[siječanj|siječnju]] je poginuo 191 Iračanin, a u [[veljača|veljači]] broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35 % od prethodnog mjeseca<ref>[http://www.almanar.com.lb/NewsSite/NewsDetails.aspx?id=75954&language=en Iraq Death Toll Rises to 258 in February: Ministries]; Al Malnar TV</ref>, ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi [[13. veljače]] kada je poginulo 35 Šijita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a [[travanj]] je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u Bagdadu, što je oko 40 % mrtvih više nego prethodnog mjeseca<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq]Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high]ABC</ref>. U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije)<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm US deaths in Iraq rise sharply]; [[BBC]]</ref>, [[lipanj]] je postao drugi najsmrtonosniji mjesec sa 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June][[Reuters]]</ref> a u [[srpanj|srpnju]] je bilo 275 žrtava<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries]News.smh</ref>. U [[kolovoz]]u je bilo zabilježeno 456 žrtava<ref name="Daily News">{{cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |last=|first=|date=2009-09-02|work=[[Daily News]] |accessdate=2009-09-12}}</ref>, dok je s druge strane u [[rujan|rujnu]] broj mrtvih spao na najnižu razinu od početka rata, pošto je poginulo 125 ljudi.<ref name="">{{cite news|url=http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html| title=Civilian death toll in Iraq lowest ever|last=Abbas|first=Mohammed|date=2009-09-30|work=[[Reuters]], cited by Canada.com |accessdate=2009-10-09}}</ref>
 
Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica [[25. listopada]] zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1,275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno a 585 uhapšeno<ref>{{cite news|url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |last=|first=|date=2009-11-02|work=[[The Sydney Morning Herald]] |accessdate=2009-11-03}}</ref> U studenom je poginulo 122 ljudi,<ref>[http://www.spacewar.com/reports/Iraq_November_death_toll_lowest_since_US_invasion_999.html Iraq November death toll lowest since US invasion]; [[1. prosinca]] [[2009]]., preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> a u prosincu je, prema iračkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, poginulo 319 osoba (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je što je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan američki vojnik od početka rata.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html No U.S. combat-related deaths in Iraq in December]; [[CNN]], [[1. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref> Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od početka rata, ipak je u njoj zabilježeno oko 3,300 žrtava.
 
U lipnju se američka vojska po prvi put povukla iz urbanih dijelova Iraka u svoje vojne baze, a 38 vojnih baza predano je iračkim vlastima.
 
== 2010: Kraj rata ==
[[Siječanj]] 2010. nastavio je trend smirivanja stanja u Iraku. Nakon mjesec dana mira, [[Bagdad]] je [[25. siječnja]] ponovno uzdrmala auto bomba koja je eksplodirala između hotela Sheraton i Palestine te ubila 36 ljudi i ranila 80-ak. Detonacija je odjeknula gotovo paralelno sa smaknućem [[Ali Hassan al-Majid|Ali Hassana al-Majida]], jednog od najzloglasnijih sudionika Huseinovog režima, znanog i kao "Kemijski Ali"<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jan/25/baghdad-hotels-bomb-blasts Baghdad suicide bombers kill dozens in hotel attacks]; Guardian, [[25. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref> [[27. siječnja]] Barack Obama održao je svoje prvo obraćanje naciji otkad je postao predsjednik, te je, između ostalog, najavio povlaćenje velikog broja američkih vojnika iz Iraka te da je "rat gotov".<ref>[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address Remarks by the President in State of the Union Address]; US Capitol, [[27. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref>
[[Datoteka:ArmyReport ExhibitA.png|thumb|mini|250px|Video snimka napada helikoptera Koalicije na novinara Reutersa u Bagdadu]]
[[7. ožujka]] održani su novi parlamentarni izbori u zemlji u kojima je pobjedio [[Ayad Allawi]], ali bez apsolutne većine, što je prouzročio kratkotrajan kaos i probleme u formiranju vlade.<ref>{{cite news | title= Iraq Recount Mired in a New Dispute | work= [[New York Times]] | date= 3 May 2010 | url= http://www.nytimes.com/2010/05/04/world/middleeast/04iraq.html }}</ref>
 
[[5. travnja]] internet stranica [[Wikileaks]] objavila je 39 minuta procurene video snimke zračnog napada američkog borbenog helikoptera na ulicu u Bagdadu [[12. srpnja]] [[2007]]., u kojem je ubijeno 18 civila nakon što su vojnici zamjenili novinara [[Reuters]]a za terorista. Naime, novinar je držao teleobjektiv i hodao po ulici, na što su vojnici zaključili da nosi oružje te otvorili vatru. Ubijeno je 12 osoba, a još šestero je također upucano kada je drugi put otvorena vatra na ljude u kombiju koji su stali na cesti kako bi pomogli ranjenima. Dok vojnik puca na ljude na cesti, na snimci se također čuje glas još jedne vojne osobe, vjerojatno zapovjednika, koji mu naređuje: "''Pucaj. Samo nastavi pucati, samo nastavi pucati''". Snimka je ponovno izazvala neugodnosti za američku vladu.<ref>{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |title=Leaked video reveals chaos of Baghdad attack |last=Cohen|first=Tom|date=2010-04-07|work=[[CNN]] |accessdate=2010-06-09}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |title=Leaked U.S. video shows deaths of Reuters' Iraqi staffers |last=David|first=Alexander|date=2010-04-05|work=[[Reuters]] |accessdate=2010-06-09}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/04/06/world/middleeast/06baghdad.html |title=Video Shows U.S. Killing of Reuters Employees |last=Bumiller|first=Elisabeth|date=2010-04-05|work=[[New York Times]] |accessdate=2010-06-09}}</ref>
 
[[4. travnja]], odigrao se u međuvremenu 33. [[bombaški napad]] u Bagdadu u kojem je preminulo 42 a ranjeno preko 200 ljudi. Napad je bio usmjeren protiv stranih ambasada. Islamska država Iraka preuzela je odgovornost za isti.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/04/baghdad-iraq-embassy-explosions Al-Qaida bombs hit three Baghdad embassies], Guardian, 04-04-2010.</ref> Dva dana kasnije sličan se napad auto bombama ponovno odigrao u glavnom gradu Iraka. 23. i [[24. travnja]] odigrala se serija posebno strašnih bombaških napada u kojima je ubijeno 85 ljudi a ranjeno 145. Napad je bio usmjeren protiv [[Šijiti|Šijita]] koji su odlazili svojim kućama nakon molitve petkom te jedna tržnica u šijitskoj četvrti u Bagdadu i Sadr Cityju.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8639223.stm|title= Dozens killed in Baghdad in 'revenge al-Qaeda attacks'|date=23 April 2010|work=BBC News|publisher=BBC|accessdate=23 April 2010}}</ref>
 
[[10. svibnja]] dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika Bagdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka Al Kaide u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers|first=Steven Lee|date=2010-05-10|work=[[New York Times]] |accessdate=2010-06-09}}</ref> [[18. kolovoza]], bombaški napad ubio je 50-ak ljudi u Bagdadu koji su čekali u redu kako bi pronašli posao u iračkoj vojsci.<ref>{{cite news|url=http://articles.latimes.com/2010/aug/18/world/la-fg-iraq-bombing-recruits-20100818 |title=Blast targeting Baghdad job-seekers kills dozens |last=Salman|first=Raheem|date=2010-08-18|work=Los Angeles Times |accessdate=2010-09-01}}</ref>
 
19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka.<ref name="pull out"/> 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over"/> U obraćanju naciji, Obama je objavio kraj borbenih misija u toj zemlji te da će "Amerika nastaviti podupirati iračku vladu, dok će usmjeriti svoju energiju na vlastitu ekonomiju i [[rat u Afganistanu]]". <ref name="turn page">{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |title=Obama: 'Time to turn the page' as Iraq combat mission ends |last=|first=|date=2010-09-01|work=[[CNN]] |accessdate=2010-09-01}}</ref> Obama je izjavio:
 
:"SAD je platila veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima...U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti".<ref name="turn page"/>
 
Službeno, američki angažman je završio u utorak, 31. kolovoza, u 17:00 sati. Otprilike 50,000 vojnika će ostati u Iraku do [[31.12.]][[2011]]. kako bi pomagalo u obuci tamošnjih snaga.<ref name="turn page"/>
 
===Curenje dokumenata sa Wikileaks===
[[23. listopada]] 2010. [[Wikileaks]] je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine osoba dok su američki vojnici samo gledali; kako je američki borbeni helikopter otvorio vatru na pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al-Kaida|Al-Kaidi]] popis pacijenata sa mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao sa 107.000 and 150.000, od kojih su 80 % bili civili. Zaštitnička tvrtka [[Blackwater]], koja je zaradila 1,5 milijarde $ od početka rata, je često otvarala vatru na civile, jednom čak i na bolnička kola koja su pokušala stići do ranjenih. Američki vojnici ubili su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80 % bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author= Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields|date=2010-10-24|work= |publisher=The Independent|accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/iraq-war-logs |title=The Iraq War Logs |author=|date=2010-10-23|work= |publisher=Guardian|accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11611319 |title=Huge Wikileaks release shows US 'ignored Iraq torture' |author=|date=2010-10-23|work= |publisher=BBC News|accessdate=2010-10-24}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html |title=NYT: Wikileaks Reveal Iran's Aid for Iraqi Militias |author=|date=2010-10-22|work= |publisher=CBS News|accessdate=2010-10-24}}</ref>
 
== Kontroverze ==
[[Datoteka:CAB-at-Sabers-2006.JPG|thumb|260px|mini|Američki vojnici ulaze u Bagdad]]
Iako je američki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio rata protiv terorizma", mnogi stručnjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora [[nafta|nafte]] u [[Irak]]u"<ref>[http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm Irak i nafta]</ref>. Uz to pojavile su se i optužbe raznih udruga protiv koalicije zbog kršenja ljudskih prava, iako su američki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iračana", poput u zatvoru [[Abu Ghraib]] u kojem su se pojavile slike američkih vojnika kako ponižavaju Iračane, te [[Incident u Mahmudiyji]] u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godišnja djevojčica ili ''ubojstva u Hadithu'' u kojem su navodno ubijena 24 civila, većinom djeca i žene. U intervjuu 2009., [[Tony Blair]] je priznao da bi "''ionako pokrenuo invaziju na Irak, čak i da nije bilo nikakvih dokaza o oružju za masovno uništenje''".<ref>Riazat Butt, Richard Norton-Taylor; [http://www.guardian.co.uk/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry Tony Blair admits: I would have invaded Iraq anyway], The Guardian; 2009-12-12; preuzeto [[22. siječnja]] [[2010]].</ref>
 
Iako su mnogi tražili da se zbog toga skandala smjeni [[Donald Rumsfeld]], to se nije dogodilo. Uz to, protesti diljem svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne ličnosti u SAD-u su kritizirale vladine odluke; među njima su i filmski glumci [[Sean Penn]] i [[Tim Robbins]], te dokumentarni filmaš [[Michael Moore]] koji je konflikt opisao u dokumentarcu "[[Fahrenheit 9/11]]". Među državama koje su bile izričito protiv rata su bile i [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Rusija]], [[Egipat]] i [[Kina]], koje su upozorile da će on samo povećati terorizam umjesto da ga smanji.
 
===Istražna povjerenstva===
[[12. siječnja]] [[2010]]. [[Willibrord Davids]], predsjednik nezavisnog [[Nizozemska|nizozemskog]] istražnog povjerenstva koje je pretresalo ulogu vojnih snaga Nizozemske u američkoj vojnoj intervenciji u Iraku, izjavio je kako je ta intervencija bila protuzakonita. Povjerenstvo je u svojem izvješću, koje je službeno predstavljeno u [[Den Haag]]u, zaključilo da rezolucije [[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeća sigurnosti UN]]-a o Iraku [[90-ih]] godina nisu dopuštale američko-britansku intervenciju, te da je ona, prema odredbama [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]], bila ilegalna. Nizozemska je 2003. godine pružila političku podršku iračkoj invaziji, no vojnu prisutnost u toj je zemlji godinama negirala. Izvještaj je potvrdio kako nema relevantnih dokaza da je Nizozemska doista pružila aktivnu vojnu potporu invaziji.<ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx Nizozemska istraga: invazija na Irak protuzakonita]; [[Slobodna Dalmacija]], [[12. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nizozemci-tvrde-americka-invazija-na-irak-bila-je-ilegalna/469760.aspx Nizozemci tvrde: Američka invazija na Irak bila je ilegalna]; Index; [[12. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref>
 
[[29. siječnja]] 2010. Tony Blair je svjedočio pred istražnim povjerenstvom o sudjelovanju Velike Britanije u ratu u Iraku, dok su diljem Londona organizirani prosvjedi protiv rata koji je izazvao najviše prijepora u njegova tri mandata. Saslušanje bivšeg britanskog premijera trajalo je oko šest sati, tijekom kojih je obrazložio svoju odluku da 2003. zemlju, zajedno sa Sjedinjenim Državama, gurne u rat protiv režima Sadama Huseina. Gotovo sedam godina poslije, Blair je i dalje na meti kritika zbog toga što je oko 45.000 britanskih vojnika poslao u taj sukob, premda UN nije donio nikakvu rezoluciju o tome i unatoč otporu najvećeg dijela domaće javnosti. Prema njegovim riječima, "nije postojao tajni sporazum", samo je ustvrdio da je Bushu rekao da će 'biti uz njega' ako ne uspije diplomacija. Dodao je da je "Husein za njega čudovište" te da je "čvrsto vjerovao da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje". Tijekom saslušanja, prosvjednici su ga nazvali "ratnim zločincem" te mu dali pogrdno ime "''Bl'''ia'''r''" (igra riječi "lažac").<ref>[http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 Blair pred istražnim povjerenstvom o ratu s Irakom]; Javno.com, preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-prosvjednici-traze-izrucenje-blaira-haskom-sudu.html VIDEO: Prosvjednici traže izručenje Blaira Haškom sudu], Dnevnik.hr, [[29. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2010/01/30/Clanak.asp?r=van&c=1 Blair opovrgnuo sklapanje tajnog sporazuma s Bushom], [[Vjesnik]], [[29. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[[Večernji list]], 30.1.2010., str. 13</ref>
 
== Troškovi ==
 
[[SAD]] je do [[1. listopada]] [[2006]]. potrošio 379 milijardi $ na rat u [[Irak]]u, a do [[1. listopada]] [[2009]]. brojka je prešla 690 milijardi $, što je oko 2.300 $ troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno 2.200 milijuna $ tjedno ili oko 8.8 milijardi $ mjesečno<ref>[http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs]</ref>. [[Velika Britanija]] potrošila je pak oko 4.5 milijardi [[Britanska funta|funti]] na rat<ref>[http://www.iraqanalysis.org/publications/235 Iraqanalysis.org]</ref>.
 
[[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno 845 milijardi $ u prvih pet godina. U svojoj knjizi "'''Rat od 3 trilijuna dolara'''" procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i 3 trilijuna $, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao 5 trilijuna $ prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojali [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvaja 108 milijuna $ na istraživanje [[autizam|autizma]] - svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner]Reuters</ref>. Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata<ref>[http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf]</ref>.
== Žrtve ==
[[Datoteka:Buried IED blast in 2007 in Iraq.jpg|thumb|270px|mini|Jedan od mnogobrojnih bombaških napada na vojnike Koalicije 2007.]]
Do [[1. svibnja]] [[2003.]], kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 vojnik Koalicije te oko 9.200 iračkih vojnika i 7.299 civila<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant
Fatalities in the 2003 Conflict]Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives</ref>. Do [[31. kolovoza]] [[2010.]], kada je Obama objavio završetak rata, poginuo je 4.735 vojnika Koalicije (od toga 4.417 američkih vojnika<ref>[http://icasualties.org/Iraq/BY_DOD.aspx Iraq Coalition Casualty Count]</ref>, 179 britanskih te 139 ostalih) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan.
*U [[siječanj|siječnju]] [[2008]]., irački ministar zdravstva Dr. '''Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi''' je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9.345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procjenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95 % razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata [[2003]]. do ljeta [[2006]]. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name=bbcNewStudy>{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=[[BBC News Online]] |date=2008-01-10}}</ref><ref name=guardianNewStudy>[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"]. By Sarah Boseley. January 10, 2008. ''[[The Guardian]]''.</ref><ref name=NewEstimate> [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"]. By David Brown and Joshua Partlow. January 10, 2008. ''[[Washington Post]].''</ref><ref name=nejm358>{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, ''et al.'' |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782}}</ref>.
*'''Opinion Research Business (ORB)''' procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovano ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Reprezentativan uzorak nacije od otprilike 1.720 iračkih osoba odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22 % ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48 % poginulo od pucnjave, 20 % od auto-bombe, 9 % od zračnog napada, 6 % od nesreće a 6 % od ostalog uzroka<ref name=ORB> [http://www.opinion.co.uk/Newsroom_details.aspx?NewsId=78 "More than 1,000,000 Iraqis murdered"]. September 2007. Opinion Research Business. PDF report: [http://www.opinion.co.uk/Documents/TABLES.pdf]</ref><ref name=ORB2> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"]. By Tina Susman. Sept. 14, 2007. ''[[Los Angeles Times]].''</ref><ref name=ORB3> [http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"]. By Peter Beaumont and Joanna Walters. Sept. 16, 2007. ''[[The Observer|The Observer (UK)]].''</ref><ref name=ORB4> [http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"]. Sept. 18, 2007. ''[[Media Lens]].''</ref>.
 
*'''Iraq Body Count''' objavljuje da je broj mrtvih od ožujka [[2003]]. do [[31. kolovoza]] [[2010]]. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC"/> Međutim, nakon curenja dokumenata sa Wikileaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150,726.<ref name="independent"/><ref name="ibc2"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80 % su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika Koalicije, 4,744, ukupan broj poginulih penje se na 155,470.<ref name="ibc2"/>
*'''Lancelot study''' je objavio je da broj mrtvih u Iraku od početka rata do ljeta [[2006]] 654.965, zasnovano na podacima provedene ankete po domaćinstvima. Anketu je organiziralo sveučilište Mustansiriya a obuhvatila je 1.849 nasumice odabranih kućanstava koje su imale u prosjeku sedam članova. Svaki član odgovarao je na pitanje o smrtnosti 14 mjeseci prije i nakon rata. Procjena se odnosi na sve prekomjerne smrti uzrokovane nasiljem i nenasiljem (što uključuje povećano bezakonje, degradiranu infrastrukturu, lošiju [[zdravstvena skrb|zdravstvenu skrb]] itd.). 601.027 smrti (razmjer od 426.369 do 793.663) je pripisano izravnoj posljedici nasilja. 31 % od tih su pripisani Koaliciji, 24 % ostalima a 46 % je uzrok nepoznat. Uzroci nasilnih smrti su pucnjava (56 %), auto-bombe (13 %), ostale eksplozije (14 %), zračni napadi (13 %), nesreće (2 %) i nepoznato (2 %). Kopija osmrtnice je bila dostupna visokoj proporciji prijavljenih smrti.<ref name=supplement> Supplement to 2006 Lancet study: {{PDFlink|[http://web.mit.edu/CIS/pdf/Human_Cost_of_War.pdf "The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002-2006"]|603&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]}}. By Gilbert Burnham, Shannon Doosy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta, and Les Roberts.</ref><ref> [http://www.theage.com.au/news/opinion/the-iraq-deaths-study-was-valid-and-correct/2006/10/20/1160851135985.html "The Iraq deaths study was valid and correct"]. ''[[The Age]]''. October 21, 2006</ref>
 
Kao i kod prijašnjih studija, i ovdje se navodi da su statistički rezultati ovih metoda nedovoljno precizni, makar je više ljudi poginulo nego što se do sada mislilo. Bijela kuća je odbacila te brojke, tvrdeći da su iznimno pretjerana. General [[Tommy Franks]] izjavio je da je poginulo oko 30.000 Iračana od rata do [[9. travnja]] [[2003]]<ref>[http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2511 Secretary of Defense Interview with Bob Woodward - 23 Oct, 2003]</ref>.
 
== Posljedice ==
 
Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Huseina, uvođenje demokracije, zaštita '''vojnika koalicije''' i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[UN]]-ove divizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]"<ref>[http://www.iraq-war.ru/article/108687 Decrepit healthcare adds to toll in Iraq]</ref>. Pothranjenost među djecom je porasla sa 19 % prije rata [[2003]]. na prosječno 28 % do godine [[2007]]., a oko 70 % stanovništva nema pristup pitkoj vodi<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L3048136.htm Reuters: Hunger, disease spread in Iraq]</ref>. U prosjeku, 60-70 % djece u Iraku boluje od psihičkih problema<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/IRIN/4ef14e3c0bd5ad74baf903a1b1ad849c.htm Reuters: Traumatised children suffer psychological damage]</ref>. Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5.000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece Independent: Cholera spreads in Iraq as health services collapse]</ref>, a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od [[2003]]<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly]</ref>.
 
Pojavio se i problem iračkih [[izbjeglica]]. U 2007., oko 3.9 milijuna ljudi je bilo razmješteno, što je oko 16 % ukupnog stanovništva Iraka: 2 milijuna ljudi je pobjeglo u neku drugu zemlju, dok je oko 1.9 milijuna ljudi razmješteno unutar samog Iraka. Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko povećanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje između 50 i 70 % <ref>[http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html Asia Times Online: Billboarding the Iraq disaster]</ref>. [[UNHCR]] je procijenio da od [[2006]]. skoro 100.000 Iračana bježi u susjednu [[Sirija|Siriju]] i [[Jordan]] svaki mjesec<ref>[http://www.boston.com/news/world/middleeast/articles/2006/11/03/un_nearly_100000_flee_iraq_monthly/ UN: 100,000 Iraq refugees flee monthly]</ref>. Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]], 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2.000 doktora je likvidirano a 250 oteto od rata 2003<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/16/MNG2MNJBIS1.DTL 40% of middle class believed to have fled crumbling nation]</ref>. Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 žena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule [[prostitucija|prostituciji]] samo kako bi preživjele i imale prihod zarade<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece '50,000 Iraqi refugees' forced into prostitution] The Independent. Preuzeto 2007-11-1.</ref><ref>Katherine Zoepf [http://www.nytimes.com/2007/05/29/world/middleeast/29syria.html?ex=1338177600&en=8caf56b484d2ebb9&ei=5124&partner=digg&exprod=digg Desperate Iraqi Refugees Turn to Sex Trade in Syria] [[New York Times]], 2007-05-29. Preuzeto 2007-11-1.</ref>.
 
SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6.000<ref>[http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html US in Iraq for "another 50 years"]</ref>. Iako [[kršćani]] čine samo 5 % stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40 %.
 
==Izvori==
{{izvori|2}}
 
[[Kategorija:Rat u Iraku]]