Kelsos – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 212:
=== Kritika neobrazovanosti ===
 
Kelsos piše da je [[hrišćanska crkva|hrišćanska zajednica]] često ispoljavala svoje protivljenje [[obrazovanje|obrazovanju]] i da njoj ne pristupaju razumni i obrazovani ljudi, jer se ta svojstva kod kršćana smatraju lošim, što njega kao filozofa posebno pogađa:
Kelsos kaže da su kršćani bili složni dok su bili mala grupa, ali čim su se povećali, odmah su među njima nastale svađe i rasprave (III. 10). Ta strast svađanja ih je dovela dotle da im je još jedino zajedničko ime (III. 12). Iz Kelsovog prigovora ipak slijedi da kršćanstvo kao vjera i pokret nema zajedničko učenje, već su samo strah i stalna buna uporišta njihovog vjerovanja.<ref name="Bošnjak"/>
 
{{citat|Šta ima lošeg u tome da je čovjek obrazovan i da se trudi oko najboljih učenja, i da je razuman? Da li je to smetnja za spoznaju boga? Nije li to prednost i ne dolazi li se tako prije do istine (III. 44).?<ref name="Bošnjak"/>}}
Kelsos smatra da kršćane mogu lako zavoditi razne varalice, jer oni u sve vjeruju prema pravilu: ne ispituj, već vjeruj. Kelsos to nalazi sukladnim njihovom uvjerenju da je mudrost svijeta zlo, a glupost je dobra (IKor. 1,18 i d.).
 
Kelsos pišeprenosi da jehrišćani hrišćanska zajednica često ispoljavala svoje protivljenje obrazovanju ivjeruju da njojje ne pristupaju razumni i[[mudrost]] obrazovanisvijeta ljudizlo, jera seglupost taje svojstvadobra kod(I kršćana smatraju lošimKor. Već1,18 akoi jed.), nekoi neučen,obećavaju neuman,utjehu neobrazovanneučenima, tajneumnima treba bitii utješenneobrazovanima. KelsosOn zaključujeprimećuje da time što takve proglašavaju miljenicima svog boga, oni nagovarajuuspijevaju da privuku proste ljude i, robove, žene i djecu i u tome uspijevaju (III. 44). Kelsos opisuje auditorij kojem se hršćani obraćaju:
 
{{citat|Mi vidimo da svi oni, koji na trgovima galame i traže darove, ne pristupaju grupi razumnih ljudi da pokažu svoje vještine. No gdje vide mlade, grupe robova i glupake, tu se tiskaju i pokazuju se lijepim (III. 50).<ref name="Bošnjak"/>}}
 
Obraćanje neobrazovanima Kelsos smatra bitnom strategijom hrišćanstva. Oni idu po privatnim kućama obraćajući se samo onima koje mogu lako zavesti (III. 55). Kels smatra da hrišćani izbjegavaju obrazovane zbog toga što su njihove religijske predstave prikladne samo za glupe ljude. Kelsos opisuje [[rano hrišćanstvo|ranohrišćansku]] religijsku praksu "nepriličnog ponižavanja", odnosno klanjanja na javnim mestima:
Dalje Kelsos prigovara da se kršćani i u privatnim kućama obraćaju samo onima koje mogu lako zavesti (III. 55).
 
Prednost obrazovanja Kelsos obrazlaže odnosom prema istini:
 
{{citat|Šta ima lošeg u tome da je čovjek obrazovan i da se trudi oko najboljih učenja, i da je razuman? Da li je to smetnja za spoznaju boga? Nije li to prednost i ne dolazi li se tako prije do istine (III. 44).?<ref name="Bošnjak"/>}}
 
Kelsos navodi da sveštenici (nehrišćani) koji pozivaju na posvećenje govore: ko ima čiste ruke i ko razumno govori, ko je čist i čija duša nije svjesna nikakvog zla, ko je vodio dobar i pravedan život. A hrišćani pozivaju ko je grešnik, neuman, nedorastao i sl, biti će primljen u [[božje carstvo]], kao da je loše ne učiniti nikakav grijeh. Kels zaključuje da se kršćani obraćaju samo grešnicima zato što ne mogu pridobiti mudre ljude, koji se klone kršćanskog učenja (III. 73).
 
Preziranje mudrosti i obraćanje neobrazovanima Kelsos smatra bitnom strategijom hrišćanstva:
 
{{citat|Oni su varalice i izbjegavaju obrazovane jer ih ne mogu prevariti, i nastoje da primame neobrazovane.<ref name="Bošnjak"/>}}
 
Kršćanske religijske predstave prikladne su, prema Kelsu, samo za glupe ljude i robove i oni su pozvani slušači.<ref name="Bošnjak"/>
 
Kelsos opisuje [[rano hrišćanstvo|ranohrišćansku]] religijsku praksu:
 
{{citat|Ponizni se na nedostojan i nepriličan način ponižava, u prašini kleči na koljenima, nagnut naprijed, odjeven odjećom nesretnika i pokriven debelom prašinom (VI. 15).<ref name="Bošnjak"/>}}
 
Kelsos navodismatra kršćanskuda je kršćanska poniznost kaoočigledno nerazumijevanje Platonove filozofije, citirajućikoja kaže da boga večno prati [[pravda]], i ko želi biti sretan, drži se nje i prati mjestoje iz"ponizno Platonovihi Zakona:smjerno".<ref name="Bošnjak"/>
 
{{citat|Bog koji ima u svojoj vlasti početak, svršetak i sredinu svega što postoji, ide u svom kretanju ravnim putem u skladu s prirodom. Vječno ga prati pravda, koja kažnjava one što napuštaju božanski zakon. Tko želi biti sretan, drži se nje i prati je ponizno i smjerno.<ref name="Bošnjak"/>}}
 
Iz samog postojanja različitih sekta Kelsos dovodi u pitanje mogućnost spasenja svih kršćana koji bi to željeli:
 
{{citat|Ako jedni najavljuju ovo, a drugi ono, a svi s istim zahtjevom — »vjeruj« ako hoćeš biti spašen i slijedi nas, što će tada činiti oni koji u istinu žele biti spašeni? Da li će možda uzeti kocku da bi saznali kome da se obrate i kome da se priključe?<ref name="Bošnjak"/>}}
 
Kelsos preporučuje kršćanima da za vođe uzmu mudrace i filozofe.
 
=== Kritika odbacivanja idola ===