|
Kelsos smatra da kršćane mogu lako zavoditi razne varalice, jer oni u sve vjeruju prema pravilu: ne ispituj, već vjeruj. Kelsos to nalazi sukladnim njihovom uvjerenju da je mudrost svijeta zlo, a glupost je dobra (IKor. 1,18 i d.).
Kelsos piše da je hrišćanska zajednica često ispoljavala svoje protivljenje obrazovanju i da hrišćanskoj zajednicinjoj ne pristupaju obrazovanirazumni i razumniobrazovani ljudi, jer se ta svojstva kod kršćana smatraju lošim. Već ako je tkoneko neučen, neuman (anoetos), neobrazovan, taj treba biti utješen. Kelsos zaključuje da time što takve ljude proglašavaju miljenicima svog boga, oni nagovaraju proste ljude i robove, žene i djecu i u tome uspijevaju (III. 44). Kelsos opisuje auditorij kojem se hršćani obraćaju:
{{citat|Mi vidimo da svi oni, koji na trgovima galame i traže darove, ne pristupaju grupi razumnih ljudi da pokažu svoje vještine. No gdje vide mlade, grupe robova i glupake, tu se tiskaju i pokazuju se lijepim (III. 50).<ref name="Bošnjak"/>}}
Prednost obrazovanja Kelsos obrazlaže odnosom prema istini:
{{citat|»Šta ima lošeg u tome da je čovjek obrazovan i da se trudi oko najboljih učenja, i da je razuman? Da li je to smetnja za spoznaju boga? Nije li to prednost i ne dolazi li se tako prije do istine« (III. 44).?<ref name="Bošnjak"/>}}
Kelsos navodi da sveštenici (nehrišćani) koji pozivaju na posvećenje govore: ko ima čiste ruke i ko razumno govori, ko je čist i čija duša nije svjesna nikakvog zla, ko je vodio dobar i pravedan život. A hrišćani pozivaju ko je grešnik, neuman, nedorastao i sl, biti će primljen u [[božje carstvo]]., Dakao lida je nešto loše ne učiniti nikakav grijeh (III. 62)?Kels Azaključuje zaštoda se kršćani obraćaju samo grešnicima? Zatozato jeršto ne mogu pridobiti pravemudre ljude, koji se klone kršćanskog učenja (III. 6573).
Preziranje mudrosti i obraćanje neobrazovanima Kelsos smatra bitnom strategijom hrišćanstva:
Kelsos piše da se mudri ljudi klone kršćanskog učenja:
{{citat|NijedanOni umansu čovjekvaralice nei prihvaćaizbjegavaju kršćanstvo.obrazovane Njegovijer propovjedniciih zaveline sumogu velikuprevariti, masui nanastoje toda krivoprimame učenje (IIIneobrazovane. 73). <ref name="Bošnjak"/>}}
Kršćanske religijske predstave prikladne su, prema Kelsu, samo za glupe ljude i robove i oni su pozvani slušači.<ref name="Bošnjak"/>
Kelsos piše: Kršćanski učitelj postupa kao netko koji bolesniku obećava liječenje, ali ga sprečava da se obrati liječnicima koji to znadu, jer bi oni otkrili njegovo neznanje (III. 75), i dalje: Kršćanski učitelj postupa slično kao kad pijan čovjek dođe pijanima i trijezne okrivljuje da su pijani (III. 76); zatim kršćanskog učitelja uspoređuje s čovjekom koji ima bolesne oči, i njegove učenike isto tako, koji one, koji dobro vide, proglašuju slijepima (III. 77).
Kelsos opisuje [[rano hrišćanstvo|ranohrišćansku]] religijsku praksu:
Preziranje mudrosti i obraćanje neobrazovanim Kelsos smatra kao bitnu osobinu kršćanstva. »Oni su varalice i izbjegavaju obrazovane jer ih se ne može prevariti, i nastoje da primame neobrazovane«. Kršćanske religiozne predstave prikladne su, prema Kelsu, samo za glupe ljude i robove i oni su pozvani slušači.<ref name="Bošnjak"/>
Kelsos kaže »da{{citat|Ponizni se ponizni na nedostojan i nepriličan način ponižava, da u prašini kleči na koljenima, nagnut naprijed, odjeven odjećom nesretnika i pokriven debelom prašinom« (VI. 15). Kelsos navodi kršćansku poniznost kao nerazumijevanje Platonove filozofije, citirajući mjesto iz Platonovih Zakona: »Bog koji ima u svojoj vlasti, kako i stara izreka kaže, početak, svršetak i sredinu svega što postoji, ide u svom kretanju ravnim putem u skladu s prirodom. Vječno ga prati pravda, koja kažnjava one što napuštaju božanski zakon. Tko želi biti sretan, drži se nje i prati je ponizno i smjerno.«<ref name="Bošnjak"/>}}
Kelsos navodi kršćansku poniznost kao nerazumijevanje Platonove filozofije, citirajući mjesto iz Platonovih Zakona:
Iz samog postojanja različitih sekta Kelsos dovodi u pitanje mogućnost spasenja onih kršćana koji bi to željeli: »Ako jedni najavljuju ovo, a drugi ono, a svi s istim zahtjevom — »vjeruj« ako hoćeš biti spašen i slijedi nas, što će tada činiti oni koji u istinu žele biti spašeni? Da li će možda uzeti kocku da bi saznali kome da se obrate i kome da se priključe?«<ref name="Bošnjak"/> ▼
{{citat|Bog koji ima u svojoj vlasti početak, svršetak i sredinu svega što postoji, ide u svom kretanju ravnim putem u skladu s prirodom. Vječno ga prati pravda, koja kažnjava one što napuštaju božanski zakon. Tko želi biti sretan, drži se nje i prati je ponizno i smjerno.<ref name="Bošnjak"/>}}
Iz samog postojanja različitih sekta Kelsos dovodi u pitanje mogućnost spasenja svih kršćana koji bi to željeli:
▲Iz samog postojanja različitih sekta Kelsos dovodi u pitanje mogućnost spasenja onih kršćana koji bi to željeli: »{{citat|Ako jedni najavljuju ovo, a drugi ono, a svi s istim zahtjevom — »vjeruj« ako hoćeš biti spašen i slijedi nas, što će tada činiti oni koji u istinu žele biti spašeni? Da li će možda uzeti kocku da bi saznali kome da se obrate i kome da se priključe? «<ref name="Bošnjak"/> }}
Kelsos preporučuje kršćanima da za vođe uzmu mudrace i filozofe.
| 