Viktorija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pop |
m linkovi |
||
Red 31:
== Detinjstvo i rana mladost ==
Princeza Viktorija od [[Kent]]a je rođena u [[Kensington palata|Kensington palati]] u [[London]]u 1819. godine. U krugu porodice je nosila nadimak '''Drajn'''. Princ Edvard Avgust, njen otac, umro je kada je imala osam meseci. Kralj [[
Iako je bila među prvima po pravu nasledstva, Viktorija je kao malo dete učena samo [[nemački jezik|nemačkom jeziku]] koji je bio maternji i njenoj majci i njenoj guvernanti. Kada je navršila tri godine počela je školovanje na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]. U toku života naučila je da govori [[italijanski jezik|italijanski]], [[grčki jezik|grčki]], [[latinski jezik|latinski]] i [[francuski jezik|francuski]].
Kada je imala jedanaest godina, njen stric, Kralj
Svog budućeg supruga, princa Alberta od Saks-Koburg-Gota, princeza Viktorija je upoznala kada je imala 16 godina. On je Viktoriji bio brat od ujaka, sin brata Vojvotkinje od Kenta. Kralj
== Rana vladavina ==
Red 70:
Mlada kraljica Viktorija se zaljubila u Irsku, birajući da se odmara u Kilarniju u okrugu Keri, lansirajući ovu lokaciju kao jedno od najpopularnijih turističkih odredišta devetnaestog veka. Njena ljubav prema ostrvu je bila u paru sa toplinom kojom su Irci dočekali mladu kraljicu. [[1845]]. Irska je bila pogođena velikom glađu koja je za 4 godine odnela pola miliona života i oterala ceo milion ljudi u emigraciju. Kraljica je lično poklonila 5000 funti i bila uključena u razne dobrotvorne akcije. Uprkos tome, činjenica da je politika lorda Rasela bila okrivljena za glad i Irskoj imala je uticaj na pad popularnosti kraljice. Za ekstremne republikance, Viktorija je postala "Gladna Kraljica", sa mitskim pričama o tome da je donacija iznosila svega 5 funti koje su naširoko prihvaćene u republikanskim krugovima.
Viktorijinu prvu zvaničnu posetu Irskoj, [[1849]], je posebno organizovao
Ipak, do kraja sedamdesetih i osamdesetih godina devetnaestog veka, monarhijska moć u Irskoj je značajno opala, delom kao rezultat Viktorijine odluke da odbije posetu Irskoj iz protesta protiv odluke Dablinske Korporacije da odbije da čestita njenom sinu, Edvardu VII, brak sa danskom princezom Aleksandrom, ili da čestita kraljevskom paru rođenje najstarijeg sina, princa Alberta Viktora.
Red 82:
[[1851]] održana je prva [[Svjetska izložba|Svetska izložba]], poznata pod imenom Velika izložba [[1851]]. godine. Organizovao ju je princ Albert, a izložbu je zvanično otvorila kraljica, [[1. 5.|1. maja]] 1851. Uprkos strahovima mnogih, dokazala je svoj veliki uspeh, a zarada je iskorišćena za potporu Muzeja Viktorije i Alberta (prethodno zvanog Muzej Južnog Kensingtona).
Administracija lorda Rasela pala je [[1852]], kada je liberalnog premijera zamenio konzervativac
Jedan od najznačajnijih akata nove administracije bilo je da uvede Veliku Britaniju u [[Krimski rat]] [[1854]], na strani [[Otomansko Carstvo|Otomanske Imperije]], protiv [[Rusija|Rusije]]. Neposredno pre nego što je Velika Britanija pristupila ratu, glasine da su kraljica i princ Albert naklonjeni ruskoj strani su umanjile popularnost kraljevskog para. Bez obzira na to, kraljica je javno dala nedvosmislenu podršku trupama. Nakon zaključenja rata, kraljica je ustanovila Viktorijin krst kao odlikovanje za hrabrost.
|