Josip Flavije – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: hu:Iosephus Flavius |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Image:Josephusbust.jpg|thumb|right|A Roman portrait bust said to be of Josephus<ref>Plagnieux, P. 'Les sculptures Romanes' Dossiers d'Archéologie (January 2001) pg 15</ref>]]
'''Josip Flavije''' ([[37]]. - [[100]].), nekad i '''Josip Flavij''', bio je židovski vojskovođa i [[povjesničar]]
== Biografija ==
Rođen je u [[Jeruzalem]]u u [[aristokrat]]skoj obitelji. Prvi dio života zvao se Joseph ben Mathias. Bio je svećenik jeruzalemskog hrama, a po političkom uvjerenju i pripadnosti bio je [[farizej]]. Nakon što je rimski [[prokurator]] Galileje utamničio neke židovske svećenike, otputovao je kao vješt pregovarač u [[Rim]] da bi ih izbavio iz zatvora. U toj diplomatskoj misiji pomogla mu je [[Neron]]ova supruga [[Popeja]]. Tijekom boravka u Rimu toliko su ga fascinirali rimska kultura i običaji da je postao romanofil. U [[Prvi židovski ustanak|Prvom židovskom ustanku]] protiv Rimljana, koji je 66. buknuo u Palestini, ubrzo po njegovom povratku iz Rima u rodni Jeruzalem, bio je u procijepu između domoljublja i romanofilstva prilično neodređen. Nastojao je da se ustanak protiv rimskih okupatora što prije stiša uz što manje žrtava. Kad mu je bila povjerena obrana Galileje izvršio je svoju građansku dužnost uporno [[Opsada Jodfata|braneći grad Jodfat]] i na kraju se predao rimskom vojskovođi Vespazijanu. Prorekao mu je da će uskoro postati rimskim carem, što se zaista i obistinilo dvije godine kasnije. U znak priznanja za to proročanstvo Vespazijan je vidovitog Josipa, koji je bio njegov rob, proglasio slobodnim građaninom, a Josip je u znak zahvalnosti uzeo rodno ime svoga zaštitnika - Flavije (Flavius) - pa se otada umjesto Joseph ben Mathias naziva Josip Flavije (Josephus Flavius). U velikom pohodu rimske vojske na Jeruzalem 70. pratio je mladog vojskovođu [[Tit]]a, [[Vespazijan]]ova sina. Prilikom dugotrajne i nadmoćne rimske opsade Jeruzalema nagovarao je gradske vođe da se grad preda Rimljanima da bi se izbjegle nepotrebne ljudske žrtve.
== Dela ==
Josip Flavije napisao je na grčkom jeziku sljedeća povijesna djela:
U njima nam daje uvid u rano [[židovstvo]], no valja pritom voditi računa i o njegovim apologetskim namjerama, budući da je nastojao rimskom svijetu približiti židovstvo njihovim načinom izražavanja i razmišljana.▼
* "Hebrejski rat",
* "Hebrejske starine",
* "O starosti židovskog naroda" te
* "Životopis".
▲Djela je pisao od [[75]]. do[[ 99]]. godine, a najznačajnija su ''[[Židovske starine]]'', ''[[Židovski rat (Josip)|Židovski rat]]'' i ''Život''. Ona su značajan antički povijesni izvor.U njima nam daje uvid u rano [[židovstvo]], no valja pritom voditi računa i o njegovim apologetskim namjerama, budući da je nastojao rimskom svijetu približiti židovstvo njihovim načinom izražavanja i razmišljana.
U staroslovenskom (ruskom) prevodi sačuvani su neki fragmenti njegovi delo koji su prethodni bili nepoznati na zapadu. O njihovoj autentičnosti se još uvek raspravlja.<ref>[http://www.gnosis.org/library/grs-mead/gnostic_john_baptist/gjb-3.htm THE SLAVONIC JOSEPHUS' ACCOUNT OF THE BAPTIST AND JESUS]</ref>
== U popularnoj kulturi ==
U [[BBC]]-jevoj TV-seriji ''[[Ancient Rome: The Rise and Fall of an Empire]]'' se lik Josipa Flavija pojavljuje u epizodi posvećenoj ustanku, a tumači ga [[Ed Stoppard]].
== Izvori ==
{{izvori}}
==Eksterni linkovi==
| |||