Opština Varvarin – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Opština Varvarin; dodana kategorija Vikiprojekat geografija/Naselja u Srbiji pomoću gadgeta HotCat |
m replaced: , → , (2), replaced: → (8) using AWB |
||
Red 13:
Po veličini teritorije i po broju stanovnika opština Varvarin spada u manje [[opštine Srbije]], a po morfološkoj strukturi reljefa u manje složene. Veći deo teritorije ove opštine leži u dolinskoj ravni Velike Morave i njene pritoke [[Kalenićka reka|Kalenićke reke]], sa prosečnom nadmorskom visinom oko 140 m. Zapadni deo teritorije čini izdignutije pobrđe Temnića, a na severozapadnom i severnom delu teren se postepeno izdiže u blaže padine, pa u strmije planinske strane Juhora. Tako su na teritoriji ove opštine zastupljene tri morfološki i visinski različite prostorne celine, od kojih je dolinska ravan Velike Morave najprostranija, a planinski deo Juhora najmanji deo teritorije.
Na nastanak i oblikovanje ovakvog reljefa glavni uticaj imali su tektonski odnosi, rečna erozija i denudacija. Konstatovane su glavne rasedne poprečne linije dolinom zapadne Morave i Kalenićke reke i uzdužna rasedna linija na istočnim padinama Juhora. Prostrana dolinska ravan Velike Morave je ostatak dna neogenog jezera. U njemu su u postjezerskoj fazi usekle svoja korita Velika Morava i Kalenićka reka. Desna obala Morave je jače erodirana i snižena. Prirodni tok reke na ovom sektoru pun je meandara i mrtvaja koji su regulacijom reke pretežno isušeni, a uz korito je niska aluvijalna terasa. Zato je podloga aluviona rečnog korita različitog sastava, od šljunka, peska i muljevitih aluvijalnih sedimenata u mrtvajama. Glavni deo dolinskog dna neogenog jezera ostao je sa leve strane Morave, a iznad leve obale održala se vrlo očuvana terasa od Bošnjana do Obreža, prosečne visine oko 20
Manji zapadni deo teritorije predstavljen je izdignutim niskim pobrđem Temnića. Ovo pobrđe zasečeno je na severnom delu klisurom Kalenićke reke i prirodno odvojeno od planinskog područja Juhora. Planina Juhor, kao i područje Temnića, predstavljaju ostatke stare gromadne Rodopske planinske mase, paleozojske starosti, pa su u geološkom sastavu najviše zastupljeni kristalasti škriljci, uglavnom gnajsevi, amfiboliti, peščari i ponegde kvarcni pesak i bentoliti. Zato su i oblici reljefa sa ovakvim geološkim sastavom manje razuđeni. U višim delovima tereni su zaobljenih vrhova i strmijih strana, a u nižim delovima pretežno zatalasani i malih nagiba. Otuda je i pobrđe Temnića blago raščlanjeno plitkim dolinama rečica i potoka, a između njih se izvijaju kose i prevoji, pa u celini područje ima oblik niske disecirane površi koja je nagnuta od severa ka jugu i postepeno prelazi u niže Temnićko polje. Ova površ predstavlja i krajnji jugoistočni obod Šumadije.
Red 27:
=== Klima ===
Na ovim prostorima Pomoravlja i Šumadije vlada kontinentalna umereno topla klima, sa prelaznim uticajima kotlinske - toplije i suvlje klime, kod koje su srednje januarske temperature ispod -1
S obzirom da u Varvarinu ne postoji meteorološka stanica, za sagledavanje klimatskih elemenata na teritoriji opštine korišćeni su podaci meteoroloških stanica u [[Ćuprija|Ćupriji]] i Kruševcu, tako da oni imaju ulogu orijentacionih pokazatelja, sa približno jednakim vrednostima za teritorije sve tri opštine.
{| border="1" cellpadding="2"
Red 42:
| -1,0 || 0,8 || 5,8 || 11,5 || 16,4 || 20,0 || 22,0 || 21,4 || 17,4 || 11,7 || 6,7 || 1,8 || 11,2
|}
Iz ove tabele vidi se da se srednje januarske temperature kreću do -1
Godišnje količine padavina su relativno male, oko 620 mm. To je odlika čitavog Pomoravlja i jugoistočnog dela Šumadije, kome pripada i teritorija ove opštine. Ovde je zastupljen kontinentalni pluviometrijski režim, sa najmanje padavina u zimskom periodu, odnosno u februaru i martu, a najviše u maju i junu (što se vidi iz naredne tabele). Mada je mala godišnja količina padavina, njihov mesečni raspored je povoljan za poljoprivredu, jer najviše padavina izluči se u prolećnim i letnjim mesecima, odnosno u periodu najintenzivnijeg vegetacionog ciklusa.
Red 114:
Analizom fizičko-hemijskog sastava vode, koju je izvršio [[1997]]. godine Zavod za zaštitu zdravlja Srbije "Dr Milan Jovanović - Batut" utrvrđeno je prisustvo sledećih elemenata (mereno u g/l vode): natrijuma 34,80, kalijuma 9,28, kalcijuma 159,18, magnezijuma 60,00, selena 0,0014, bikarbonata 579,00, hlorida 25,00, sulfata 134,00 i fluorida 0,80 g/l. Međutim, analizom lekovitih svojstava, koju je izvršio Medicinski fakultet u Beogradu - Institut za balneologiju, utvrđeno je da se ova voda može koristiti kao terapijsko sredstvo u lečenju sledećih hroničnih oboljenja: upale želuca i žučnih puteva, peska u mokraćnim putevima, stanja posle hirurškog odstranjenja kamena iz žučnih i mokraćnih puteva. Pored toga, veoma je efikasna u pogledu brze nadoknade tečnosti u organizmu i utoljavanja osećaja žeđi, zbog čega se preporučuje osoboma koje su izložene povećanim gubicima tečnosti, kao i onima koje se podvrgavaju kontrolisanim procedurama mršavljenja. Inače, može se koristiti bez ograničenja kao stona mineralna voda.
Ova mineralna voda i danas se flašira pod nazivom "Soko" i prodaje kao stona osvežavajuća ugljenokisela voda, a delom se koristi i za proizvodnju gaziranih sokova. Distribuira se, uglavnom, na regionalnom tržištu.
=== Biljni i životinjski svet ===
Red 207:
Za razliku od materijalne, tradicionalna duhovna etno-kultura na teritoriji opštine nešto je bolje očuvana, posebno u običajima i folkloru. U gradu Varvarinu se dvaput godišnje održavaju vašari - [[12. jul]]a ([[Petrovdan]]) i [[28. avgust]]a (Velika Gospojina). Posebno je značajan avgustovski vašar, s obzirom da je istog dana slava manastira Kalenić i početak manifestacije "Prođoh Levač prođoh Šumadiju".
== Slavni ljudi ==
* Miroslav Mišković
== Naselja ==
|