Mehmed-paša Sokolović – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ispravke |
m replaced: , → , using AWB |
||
Red 1:
{{vojna osoba
|ime=Mehmed-paša Sokolović<
|slika= Sokullupasa.jpg
|opis= Portret Mehmed-paša Sokolovića
Red 11:
||titule=[[Veliki vezir]]
|služba=[[1526]] do [[1579]]
|ratovi=[[Mohačka bitka]] (1526)<
||vojska=[[Datoteka:Ottoman Flag.svg|23px]] [[Otomanska vojska]]
|rod=
|nagrade=
}}
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[Turski jezik|turski]]: ''Sokollu Mehmed Paşa'') (Sokolovići, [[Bosna]], [[1505]]. / [[1506]] - [[Istanbul]] [[1579]]) bio je [[otomansko Carstvo|otomanski]] vojskovođa i [[Vezir|Veliki vezir]] carstva. Sokolović je najvjerojatnije bio dijete [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] roditelja<ref name=Kocan>[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&status=jedna&datum=2006-02-03&feljton=4972 Ismet Kočan: Mit i stvarnost - Mehmed-paša Sokolović, Večernje Novosti Online (21. 12. 2005.)]</ref> koji je sa šest godina odveden u janjičare kao ''[[danak u krvi]]''.
== Biografija ==
Sokolović se rodio u selu Sokolovići pored [[Rudo (BiH)|Rudog]], kao Bajo Nenadic
Sokolović je odveden u [[janjičari|janjičare]] kao ''[[danak u krvi]]'' [[1516]] na njihovu obuku - ''adžami-oglan''. Nakon toga je u istanbulskim janjičarskim kasarnama prošao vojnu obuku i postao [[muslimani|musliman]]. Ovo je bila uobičajena praksa u otomanskoj vojsci u to doba (pogledajte [[janjičari]]). Nakon vojne obuke kao izuzetno intelegentan kadet nastavio je školovanje na Enderunu (nešto poput visoke škole uz sultanovu palaču).
Red 25:
Sokolović se [[28. 6.|28. juna]] [[1565]]. godine uspeo na najviši mogući položaj na koji je mogao reflektirati janjičar postao je [[Vezir|Veliki vezir]] Sulejmana I Veličanstvenog. Bio je veliki vezir tri sultana; Sulejmana I., [[Selim II|Selima II.]] i [[Murat III|Murata III.]] ravno 14 godina, 3 mjeseca i 17 dana. 1571 godine naredio je da se izgradi most na Drini u Visegradu. Posto je poticao iz pravoslavne porodice, on je bio prvi vezir koji je dozvolio obnovu Pećke Patrijašije.
Sokolović se osobito istakao prilikom [[Bitka kod Sigeta|Opsade Sigeta]] [[1566]], tad je iznenada [[4. 9.|4. septembra]] umro [[sultan]] [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]] Punih tri tjedna, Mehmed-paša Sokolović je uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, tajio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana I., da vojsci ne bi pao moral. Postoje i priče da je dao pobiti sve svjedoke sultanove smrti - a sultanovu odsutnost objašnjavao njegovom bolešću. U tom trenutku je sudbina bitke, a i carstva praktički bila u njegovim rukama, tri dana kasnije janjičari su na juriš zauzeli utvrdu [[Szigetvar|Siget]].
[[Hrvati|Hrvatski]] [[ban]] [[Nikola Šubić Zrinski]] se pokušao probiti iz obruča, ali je ranjen i zarobljen te je odmah nakon toga pogubljen. Njegovu glavu je Sokolović poslao [[budim]]skom namjesniku, svom nećaku Gulabi-agi, da je ovaj proslijedi u [[Beč]] na carski dvor. Sokolović se sa vojskom zaputio natrag u Istanbul, tek je kod [[Beograd]]a tri tjedna nakon odlaska iz Sigeta 24. septembra - objavio je vojsci da je Sulejman I. mrtav, prilikom jutarnje molitve uz [[Kuran]].
Red 33:
Poginuo je u naizgled bezazlenom incidentu, kad ga je [[11. 10.|11. oktobra]] [[1579]], izbo nožem mentalno poremećeni [[derviš]], koji je netom prije incidenta tražio da ga primi, nakon tri sata Sokolović je umro. Oko ovog incidenta postoje i dan danas brojne teorije, po kojima je to bila organizirana urota, a ne suludi čin, ali nema pisanih izvora koji bi to točno rasvijetlili.
Pokopan je u vlastitoj grobnici (turbe) kod džamije sultana Ejupa u Carigradu, koja je njegova žena Ismihan, već prije naručila kod tada slavnog [[arhitekt]]a [[Mimar Sinan]]a oko [[1572]].
[[Datoteka:Mehmed Pasa Sokolovic Bridge Visegrad 1900.JPG|thumb|left|280px|Višegradski most - Mehmed-paše Sokolovića]]
Red 43:
U svome rodnom selu Sokolovićima kod [[Rudo (BiH)|Rudog]] izgradio je džamiju, a u [[Beograd]]u, na [[Kalemegdan]]u - česmu. Za svog života dao je o svom trošku izgraditi tri mosta u Bosni ([[Most Mehmed-paše Sokolovića|Most na Drini]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]] i [[Kozja ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]) i jedan u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Vezirov most]] [[Podgorica]]) Od svih njegovih mostova je svakako najpoznatiji onaj na [[Drina|Drini]] u Višegradu, koji je poslužio [[Nobelova nagrada za književnost|nobelovcu]] [[Ivo Andrić|Ivi Andriću]] kao okosnica za njegov slavni roman [[Na Drini ćuprija]].
Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po rodnoj Bosni i [[Balkan]]u, jer se o tome vjerovatno nije vodila evidencija. Međutim, ono što je sigurno Mehmed-paša, je kao član vezirskog vijeća, utjecao na donošenje odluke da [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]] izda ferman kojiim je dozvoljena obnova [[Pećka patrijaršija]] [[1557]] i garantirana vjerska sloboda svim pripadnicima carstva. Za [[patrijarh]]a obnovljene patrijarhije doveo je svog brata (ili nećaka) Makarija Sokolovića.
== Reference ==
Red 50:
== Vanjske veze ==
* [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:277475-Ponosan-na---korene Ismet Kočan: "Ponosan na - korene", Ismet Kočan, feljton iz Večernjih Novosti] {{sr icon}}
* [http://web.archive.org/web/20091027141616/http://www.geocities.com/famous_bosniaks/MEHMED_PASA_SOKOLOVICH.html Mustafa Imamović: Bošnjak Mehmed Paša Sokolović] {{sh icon}}
{{Lifetime|1506|1579|Sokolović, Mehmed-paša}}
| |||