Hercegovina – razlika između verzija

'''Hercegovina''' je historijska i geografska regija u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koja se prije nazivala [[Humska zemlja]], [[Zahumlje]] ili [[Hum]]. Ukupna površina Hercegovine iznosi 9.948km948 km², a prema drugim podacima i 10.190 km², sa oko 437.000 stanovnika prema popisu iz 1991. godine. Nacionalnu strukturu stanovništva Hercegovine činili su 1991.: [[Hrvati]] (206.457), [[Bošnjaci]] (112.948), [[Srbi]] (93.047), [[SFRJ|Jugosloveni]] (18.494), te tzv. ostali (6.149).

Hercegovina se kao prirodna regija sastoji iz dvije mikroregije: niske (primorske ili jadranske) Hercegovine i visoke (gornje ili planinske) Hercegovine. Visoka Hercegovina ili Rudine obuhvata sliv gornje i srednje [[Neretva|Neretve]], znatan dio dinarskog predjela Bila i Polja, visoke planine: [[Velež]] (1968 m), [[Volujak]] (2294 m), [[Prenj]] (2155 m), [[Čvrsnica]] (2228 m), [[Crvanj]] (1920 m), kao i kraška polja: Nevesinjsko, Gatačko i druga. Rudine se stepenasto spuštaju ka Huminama ili Donjoj Hercegovini i [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Na planini [[Prenj]] nalazi se [[Boračko jezero]], u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]] je vještačko [[Jablaničko jezero]], a u dolini njene pritoke [[Rama|Rame]] vještačko [[Ramsko jezero]]. Od 433 naselja planinske Hercegovine najveće je [[Konjic]].

Najstariji tragovi ljudskoga boravka na prostoru Hercegovine otkriveni su u (polu)pećini [[Badanj]] kod [[Stolac|Stoca]], u kanjonu rijeke [[Bregava|Bregave]] [[1976]]. Ljudi su tu boravili oko 16 000 godina pne. Ostala značajna nalazišta iz prahistorije nalaze se u Varvari kod [[Prozor]]a, na Crvenim stijenama iznad [[Trebišnjica|Trebišnjice]], Ravlića pećini kod [[Grude|Gruda]], te Zelenoj pećini iznad vrela [[Buna|Bune]] kod [[Mostar]]a. U neolitu, mlađem [[kameno doba|kamenom dobu]], osim spomenutih, postojala su i ljudska prebivališta na Čairu kod [[Stolac|Stoca]], Lisičićima kod [[Konjic]]a i u okolici [[Posušje|Posušja]]. [[Brončano doba]], u vremenu od 1800. do 700. p.n.e znatno je bogatije historijskim nalazima. Najznačajniji ostaci iz brončanoga doba (a dijelom i iz [[željezno doba|željeznog]]) su svakako [[gradina|gradine]], fortifikacijske multifunkcionalne utvrde na brdskim vrhuncima, i [[gomila|gomile]], kamene grobne humka razmještene bez posebnog reda po brdskom krajoliku. U željezno doba na historijsku pozornicu izlaze i [[Iliri]], tradicionalni stanovnici [[Balkan]]a. [[Iliri]] se javljaju uglavnom u plemenskoj formi, nastanjaju manje zajednice i žive u međusobnom srodstvu sa ostalim ilirskim plemenima istog kraja. Najpoznatija ilirska plemena, koja su nastanjivala južne krajeve Bosne i Hercegovine su: [[Dalmati|Delmati]], [[Ardijejci]] i [[Daorsi]]. [[Dalmati|Delmati]] su u početku živjeli na području velikih kraških polja, kao što su: [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]] i [[Livanjsko polje]], no kasnije su se proširili sve do obala [[Jadransko more|Jadranskoga mora]], a pretpostvalja se i do rijeke [[Neretva|Neretve]]. U primorju i uz donji tok rijeke Neretve obitavali su ratoborni Ardijejci, koji su se uglavnom bavili riječnim i jadranskim piratstvom, presretanjem tuđih, mahom rimskih brodova i kola, kao osnovnim načinom privređivanja. Daorsi su bili rano [[helenizacija|helenizirani]], kovali su vlastiti novac, a njihov je glavni grad bio iznad Ožanića kod Stoca. Rimljani su već u 3. st. pne. prodrli u dolinu rijeke Neretve. Iz Narone (danas Vid kod [[Metković]]a) vodili su ratne operacije protiv buntovnih Delmata, koje su konačno skršili nakon Batonova ustanka 6. - 9. stoljeća n.e.

Hercegovina ulazi u sastav rimske provincije [[Dalmacija|Dalmacije]]. Dalmatinski namjesnik Publije Kornelije Dolabela izgradio je od [[Salona|Salone]], glavnog grada Provincije Dalmacije, više cesta koje su presijecale područje Hercegovinu i koje su dalje išle prema sjeveru ili istoku. Jedna od značajnijih bila je ona smjerom Salona - Narona - Diluntum - Leusinium (danas: [[Solin]] - [[Vid]] - [[Stolac]] - [[Trebinje]]). Iz rimskoga doba ostao je veliki broj kamenih nadgrobnih natpisa, koji se danas čuvaju u regionalnim muzejima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Split]]u, [[Mostar]]u i [[Franjevački samostan Humac|Humcu]]. Arheolozi su otkrili veći broj poljoprivrednih imanja (tzv. villae rusticae), među kojima su najznačajnija: Mogorjelo, Panik i Višići. U ranokršćanskom razdoblju podižu se brojne bazilike i crkve: Žitomislići, Cim, Klobuk, Tasovčići, Čerin, Lisičići i drugdje.

Od VII stoljeća započinju seobe [[Slaveni|Slavena]] preko rimskih provincija. U tome naletu propadaju mnogi gradovi, imanja, utvrde i hramovi. U razdoblju od VII do IX stoljeća historičarima često nedostaju historijski izvori, zbog čega je veoma teško rekonstruisati svakodnevni život na ovom području. U X stoljeću bizantijski car [[Konstantin Porfirogenet]] na području Hercegovine bilježi tri ranosrednjovjekovne kneževine: Paganiju, Zahumlje i Travuniju. Prvi poznati knez u Zahumlju bio je Mihovil Vičević (910. - 950.). Kasnije Zahumlje potpada pod vlast hrvatskih vladara Tomislava i Krešimira.

Na klimu u Hercegovini utiče blizina [[Jadransko more|Jadranskog mora]], reljef i nadmorska visina. U velikom dijelu Hercegovine prevladava uglavnom [[mediteranska klima]], koju karakteriziraju blage zime i topla ljeta. Izrazito kišni mjeseci javljaju se tokom hladnijih godišnjih doba od novembra do februara. Blizina Jadranskog mora tokom zime omogućuje zračenje topline nagomilane u ljetnom razdoblju, čime ublažuje temperaturu zraka. Visoke temperature dostižu maksimum tokom ljetnih mjeseci jula i avgusta, i ne rijetko dodirnu i 40. podiok Celzijusove skale. Maksimum oborina u ovom kraju izlučuje se u jesenskim mjesecima, ali se osjeća i u proljeće. Najveća količina oborina padne u novembru i decembru. U visokoj Hercegovini i planinskim područjima ove regije prevldava uglavnom [[kontinentalna klima]] sa izraženijim snježnim padavinama.

U južnim dijelovima [[Hercegovina|Hercegovine]] pretežito vlada zimzelena vegetacija, te se živopisnost pejzaža održava tokom cijele godine. Njezino zeleno lišće ukras je krečnjačkih brda i obale mora u [[Neum]]u. Niska Hercegovina raspolaže prostranim i bujnim hrastovim šumama, koji mjestimično ukrašavaju pejzaže i sjevernijih dijelova Hercegovine. Visoka Hercegovina obiluje i brojnim površinama četinarskih šuma.

Hercegovina se može pohvaliti nekolicinom endemičnih biljnih vrsta, a svakako jedna od najznačajnijih sredozemnih vrsta je [[šipak]]. Njegovi su crveni cvjetovi i plodovi prava atrakcija ovog dijela Bosne i Hercegovine. Srednjoeuropskom flornom elementu pripadaju [[tilovina]], [[bukva]], [[hrast]] i [[bršljan]]. Euroazijski florni element je obični [[bor]]. Atraktivni cvjetovi [[kadulja|kadulje]], [[zanovijet]]i, [[vrisak|vriska]] i [[drača|drače]] predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvijetom karakterističnim za hercegovačka brda. Kad procvjetaju, siva krečnjačka brda mijenjaju svoju boju. U proljeće se vide žuti pejzaži zanovijeta, kasnije postanu plavi od kadulje, bijeli od vriska i žutosmeđi od cvjetova drače. Miris cvijeća i svježina zraka djeluju povoljno na ljudski organizam. [[Pčela|Pčele]] rado nastanjuju ovo područje, dajući u košnicama Hercegovine čuveni ljekoviti [[med]].

[[Hercegovina]] ima i drugih vrijednosti i rijetkosti kojima se može s ponosom pokazati svijetu. Među njih spadaju svakako i čuvena hercegovačka [[vino|vina]] [[Žilavka]] i [[Blatina]]. Ove loze uspijevaju samo u Hercegovini, na njenoj kraškoj podlozi i pod njenom ugodnom klimom [[Mediteran]]a. Zahvaljujući blagim klimatskim uvjetima i svom položaju, ovaj kraj poznat je i po prvim trešnjama, koje sazrijevaju mnogo ranije nego u ostalim krajevima zemlje. Istovremeno, krajolik krase i brojne plantaže voća na kojima rastu mnoga stabla [[trešnja|trešanja]], [[višnja|višanja]], [[šljiva]], [[kruška|krušaka]], [[kajsija]], [[breskva|breskvi]], [[jabuka]], itd. Uz to je ovaj dio naše zemlje postao jedan od najvećih centara za uzgoj povrća u cijeloj Bosni i Hercegovini.

* '''Umjetnost:''' <br />

[[Safvet beg Bašagić]], [[Grgo Martić]], [[Mehmedalija Mak Dizdar]], [[Antun Branko Šimić]], [[Stanislav Šimić]], [[Zvonimir Remeta]], [[Anđelko Vuletić]], [[Matvejević, Predrag|Predrag Matvejević]] , [[Alija Nametak]], [[Aleksa Šantić]], [[Mirko Kovač]], [[Hamza Humo]], [[Alija Isaković]], [[Svetozar Ćorović]], [[Jovan Dučić]], [[Himzo Polovina]], [[Safet Isović]], [[Ismet Ico Voljevica]], [[Nataša Ninković]], [[Nebojša Glogovac]].

* '''Sport''' <br />

[[Vahid Halilhodžić]], [[Enver Marić]], [[Duško Bajević]], [[Franjo Vladić]], [[Blaž Slišković]], [[Semir Tuce]], [[Ivan Ćurković]], [[Sergej Barbarez]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Dragomir Dragan Okuka]], [[Meho Kodro]], [[Džemal Hadžiabdić]], [[Sead Kajtaz]], [[Sabahudin Dino Bilalović]], [[Vladimir Vlado Gudelj]], [[Mirza Teletović]], [[Vukašin Višnjevac]], [[Mirko Alilović]], [[Boro Primorac]], [[Jasmin Repeša]], [[Nikola Prce]], [[Bojan Bogdanović]], [[Stanko Barać]], [[Nenad Bijedić]], [[Zvonimir Noka Serdarušić]], [[Zoran Planinić]], [[Marin Čilić]], [[Emir Balić]], [[Dražen Dalipagić]], [[Jasna Merdan - Kolar]] , [[Nikola Damjanac]], [[Nemanja Supić]], [[Zdravko Bato Govedarica]],

* '''Historija & politika''' <br />