Georg Friedrich Händel – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Munjanes (razgovor | doprinos)
m replaced: pp. → str. using AWB
Red 37:
 
=== Italija ===
[[Datoteka:George_Frideric_Handel_by_Balthasar_DennerGeorge Frideric Handel by Balthasar Denner.jpg|thumb|200px|Georg Friedrich Händel]]
U periodu od [[1706|1706.]] do [[1709|1709.]] Händel je boravio u [[Italija|Italiji]] gdje ga je pozvao [[Gian Gastone de' Medici]]. To je Händel upoznao Gastoneovog brata [[Ferdinando (III) de' Medici|Ferdinanda]], također skladatelja. Kako je tadašnji papa zabranio operu, Händel je posao našao u skladanju sakralne glazbe. Najpoznatije djelo iz ovog perioda je ''[[Dixit Dominus]]'' ([[1707|1707.]]). Napisao je i mnogo [[kantata]] u [[opera|opernom]] stilu koje su se izvodile na dvoru [[karidnal]]a [[Pietro Ottoboni|Pietra Ottobonija]]. Njegova opera ''[[Rodrigo (Händel)|Rodrigo]]'' praizvedena je [[1707|1707.]] u [[Firenca|Firenci]], a njegova opera ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' praizvedena je [[1709|1709.]] u [[Venecija|Veneciji]]. ''Agripina'', koja je izvedena čak 27 puta, pokazala je njegovu skladateljsku zrelost i postavila je temelje za njegovu reputaciju vrsnog opernog skladatelja. Njegova dva [[oratorij]]a, ''[[La Resurrezione]]'' i ''[[Trijumf istine i vremena|Trijumf vremena]]'' su praizvedena u [[Rim]]u. Prvi je praizveden [[1709|1709.]], a drugi [[1710|1710.]]
 
Red 43:
Händel [[1710|1710.]] postaje ''[[Kappellmeister]]'' Đure, kneza izbornika Hanovera, koji će kasnije postati [[Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske]]. Godine [[1710|1710.]], tijekom svog puta u [[London]], posjetio je [[Anna Maria Luisa de' Medici|Annu Mariu Luisu de' Medici]]. U Londonu se skrasio [[1712|1712.]] te je dobivao godišnju plaću od [[funta|£]]200 od [[Ana, kraljica Engleske|kraljice Ane]]. Tijekom svog boravka u Londonu, jedan od najvažnijih patrona bio mu je mladi [[Richard Boyle, 3. grof Burlington]], koji je vrlo rano razvio ljubav za njegovu glazbu.<ref>Handel. A Celebration of his Life and Times 1685–1759. National Portrait Gallery, str. 92.</ref>
 
Godine [[1723|1723.]] Händel se seli u novoizgrađenu kući na adresu Brook Street 25. Taj stan je iznajmljivao sve do svoje smrti [[1759|1759.]] Ta kuća danas je muzej otvoren za javnost u kojem se često mogu čuti i izvedbe barokne glazbe. Händel je baš u ovom stanu skladao neka od svojih najpoznatijih djela: ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'', ''[[Prorok Zadok]]'' i ''[[Glazba za kraljevski vatromet]]''.
 
Godine [[1726|1726.]] praizvedena je njegova opera ''[[Scipion (Händel)|Scipion]]'', a marš iz te opere postao je tradicionalni spori marš jedne britanske zaštitne jedinice. Sljedeće godine Händel je dobio i britanski državljanstvo te je postao naturalizirani Britanac, a u skladu s tim promijenio je svoje ime u George Frideric Handel.
Red 54:
Nakon oporavka Händel se fokusirao na skladanju oratorija. Njegov ''Mesija'' praizveden je [[13. 4.|13. travnja]] [[1742|1742.]] u [[Dublin]]u, a zbor koji je pjevao sačinjavalo je 26 dječaka i 5 muškaraca iz dva crkvena zbora u Dublinu. Godine [[1749|1749.]] skladao je ''Glazbu za kraljevski vatromet'', a na praizvedbi je bilo 12,000 ljudi. No, sljedećeg dana preminulo je troje ljudi, uključujući i jednog trubača.
 
Händel je [[1750|1750.]] organizirao izvedbu ''Mesije'' u bolnici ''Foundling''. Izvedba je bila veliki uspjeh, a to je uzrokovalo da se svake godine u toj bolnici održavaju izvedbe Händelovih djela. Ta je tradicija trajala sve do Händelove smrti. Kao znak zahvale, Händel je postavljen za voditelja bolnice samo dan nakon prve izvedbe. Händel je nakon svoje smrti toj instituciji ostavio kopiju ''Mesije''.
 
Iste te godine, tijekom povratka u London (iz Njemačke), Händel se ozbiljno ozlijedio u prometnoj nesreći između [[Hag|Haaga]] i [[Haarlem]]a u [[Holandija|Nizozemskoj]].<ref name="Dent">Dent, Edward Joseph: Handel; R A Kessinger Publishing; ISBN 1-4191-2275-4, str. 63</ref> Već [[1751|1751.]] počeo je gubiti vid u jednom oku. Uzrok tome bio je nepoznat. Ubrzo nakon prvog, sljepoća se proširila na drugo oko. Umro je osam godina kasnije, [[14. 4.|14. travnja]] [[1759|1759.]] u [[London]]u, a posljednja izvedba kojoj je prisustvovao bila je izvedba njegovog ''Mesije''. Na njegov sprovod došlo je više od 3,000 ljudi, a pokopan je uz sve društvene počasti. Grobnica mu se danas nalazi u ''[[Pjesnički kutak|Pjesničkom kutku]]'' [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]].
 
Händel se nikad nije ženio, a svoj privatni život držao je u tajnosti. Za razliku od mnogih skladatelja Händel je za sobom ostavio veliko imanje, u vrijednosti od £20,000 (što je tada bila enormna svota), od kojeg je veći dio otišao njegovoj nećakinji u Njemačkoj, a ostatak je podijeljen među ostalom rodbinom, slugama i prijateljima.
Red 88:
{{citat|Idite kod njega i naučite od njega kako postići enormne efekte, na tako jednostavan način.}}
 
Dana [[28. 7.|28. srpnja]], Händel je, zajedno s [[Johann Sebastian Bach|Johannom Sebastianom Bachom]] i [[Heinrich Schütz|Heinrichom Schützom]], komemoriran kao glazbenik u luteranskom kalendaru svetaca.
 
Händel je nakon dobivanja britanskog državljanstva anglikanizirao ime i postao George Frideric Handel. Ta anglikanizirana forma koristi se ponajviše u engleskom govornom području, dok se germanska forma Georg Friedrich Händel koristi u Njemačkoj i u većini drugih zemalja, no u Francuskoj se njegovo prezime piše Haendel što uzrokuje male probleme pri katalogizaciji. Postojao je i još jedan skladatelj sa sličnim prezimenom, Handl, [[Slovenci|Slovenac]], no on je ipak poznatiji kao [[Jakob Petelin Gallus]].
Red 102:
* Hogwood, Christopher. ''Handel.'' London: Thames and Hudson, 1984. ISBN 0-500-01355-1
* Keates, Jonathan. ''Handel, the man and his music.'' London: V. Gollancz, 1985. ISBN 0-575-03573-0
* Dean, Winton and John Merrill KnappKnastr. ''Handel's Operas, 1704-1726'' (1. dio) Oxford: Clarendon Press. (1987.; 2. izdanje 1994.) (meki uvez) ISBN 0-19-816441-6
* Meynell, Hugo. ''The Art of Handel's Operas'' The Edwin Mellen Press (1986.) ISBN 0-88946-425-1
 
Red 110:
* [http://www.zeno.org/Musik/M/Chrysander,+Friedrich/G.F.+H%C3%A4ndel Chrysanderova biografija] {{de}}
{{barok}}
 
{{DEFAULTSORT:Händel, Georg Friedrich}}
{{Životni vijek|1685|1759|}}
* Voleo je da ga pusi sa uzitkom.
 
{{DEFAULTSORT:Händel, Georg Friedrich}}
[[Kategorija:Njemački kompozitori]]
[[Kategorija: Operni skladatelji]]
[[Kategorija:Skladatelji barokne glazbe]]
 
* Voleo je da ga pusi sa uzitkom.
 
{{Link FA|mk}}