Temistokle – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Temistokle''' (grč. Θεμιστοκλῆς, oko 524 – oko 460. st. e.) bio je atinski državnik, vođa atinskih demokrata i vojskovo...
 
mNema sažetka izmjene
Red 3:
==Uvod==
 
Temistokle je rođen oko 524. godine st.stare e.ere, od imućnog oca Neokla iz [[Aristokratija|aristokratske]] porodice Likomida i majke koja nije bila Atinjanka. Stoga je za svoje atinsko [[državljanstvo]] Temistokle imao da zahvali [[Klisten]]ovom zakonodavstvu, po kojem je 508. godine veliki broj slobodnih stanovnika Atine dobio atinsko državljanstvo. Ovo je, bez sumnje, doprinelo njegovim simpatijama prema demokratiji. Temistokle je 493. godine izabran za [[Arhont-eponim|arhonta-eponima]], i to je prvi zabeleženi događaj iz njegovog života. Kao [[arhont]], on je podstakao Atinjane da lako odbranjivi zaliv [[Pirej]]a, udaljen od Atine oko sedam [[kilometar]]a, pretvore u [[Luka|luku]], koju bi koristili umesto bliže ali nezaštićene luke [[Faleron]]a. Krajem devedesetih godina 5. veka st. e. ojačala je grupacija koja bi se mogla nazvati "pomorskom" i čiji je vođa bio Temistokle. Temistokle i njegove pristalice smatrali su da glavne napore Atinjana treba usmeriti u pravcu stvaranja velike flote i da će predstojeća borba s [[Persija]]ncima biti završena uspešno samo ako Atina bude jaka na moru. Ovaj će stav i prevladati u Atini osamdesetih godina 5. veka stare ere.
 
Protiv ovog programa bila je atinska zemljoposednička [[aristokratija]] i deo seljaštva pod vođstvom [[Miltijad]]a. Miltijad je rođen oko 554. st. e., u veoma bogatoj porodici: njegov otac, [[Kimon Stariji]], tri puta je na [[Olimpijske igre|olimpijskim igrama]] bio pobednik u trci trkačkim kolima, dok je njegov ujak, [[Miltijad Stariji]], po kome je i dobio ime, bio osnivač atinske polu-nezavisne države na [[Hersonez Trački|Hersonezu Tračkom]]. Miltijad Stariji umro je bez dece, pa je njegov nećak nasledio vlast na Hersonezu Tračkom. Oko 516. st. e. [[Miltijad Mlađi]] stigao je na Hersonez, gde je učvrstio svoju vlast uhapsivši moguće protivnike i okruživši se telesnom gardom koja je brojala oko 500 ljudi. Uskoro potom, međutim, njegova je vlast bila u znatnoj meri ograničena, kada je persijski car [[Darije I]] proširio svoju vlast na [[Mala Azija|Malu Aziju]] i Miltijada sveo na rang persijskog podanika. Tako je Miltijad, na primer, predvodio jedan odred vojske u Darijevom [[Skitski pohod|skitskom pohodu]] (514), te je, prema [[Herodot]]u, predložio da se poruši most preko [[Dunav]]a i tako onemogući Darijevo povlačenje. Međutim, kako Persijanci nisu Miltijada lišili vlasti i kaznili ga, verodostojnost ovog Herodotovog kazivanja ostaje sumnjiva.