Bosanska kriza – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 22:
Pod pritiskom opšteg neraspoloženja u [[Evropa|Evropi]], Austro-Ugarska i Turska [[26. februar]]a 1909. sklapaju ugovor prema kojem Austro-Ugarska stječe puno pravo nad Bosnom i Hercegovinom, ali se i obvezuje da će se povući iz Novo-pazarskog sandžaka, da će zajamciti punu vjersku slobodu bosanskim muslimanima i platiti Istambulu [[Odšteta|odštetu]] od 2,5 miliona turskih funti.<ref name="Malcolm"/>
 
Austrija je počela pripreme da silom uguši srpske proteste, prije no što dođe do konferencije velikih sila, koju je predlagala [[Rusko carstvo|Rusija]]. Rusko posredovanje je spriječila [[Nemačko carstvo|Njemačka]] prijetnjom u [[Petrograd]]u, zbog čega je [[Srbija]] morala da se pokori, ali posredovanjem [[Britansko carstvo|Engleske]] oslobođena isuviše ponižavajuće izjave koju je tražila [[beč]]ka vlada. Umjesto nje (31. marta 1909) dala drugu izjavu da: nova situacija stvorena u Bosni i Hercegovini ne zadire u Srbijina prava Srbije. [[Austro-Ugarska]] tom izjavom dobila zadovoljenje i smatrala se pobjednicom.
 
Berlinskim sporazumom iz aprila [[1909]]. ova kriza se završava.
Red 33:
U Srbiji je ova kriza izazvala jačanje nacionalizma i nacionalne solidarnosti. Ova kriza je na neko vrijeme poremetila odnose između [[Austrougarska|Austrougarske]] i Rusije. Vrenje srpskog nacionalizma izazvano aneksijom proširilo se na dijelove bosanskohercegovackog pučanstva. Pa i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je jačalo raspoloženje protiv Austro-Ugarske, a sve je više zadobivalo oblik suradnje sa Srbima u kovanju planova da se osnuje zajednicka [[Jugoslavija|južnoslavenska država]]. Nevjerojatno nezgrapan izraz toga novog stava bijaše ime studentske organizacije koja je djelovala na sveučilištima izvan Bosne, a kojoj je predsjednik bio mladi bosanski pisac [[Ivo Andrić]]: "''Hrvatsko-srpski ili srpsko-hrvatski ili jugoslavenski napredni omladinski pokret''".<ref>Čuprić-Amrcin, ''Die Opposition in Bosnien'', str. 392.</ref>
 
TakođeTakođer, ova kriza se smatra uvodom u [[Prvi svetski rat|Prvi svjetski rat]].
 
== Literatura ==
*''„OpštiOpšti enciklopediski leksikon Sveznanje“Sveznanje'', Beograd, 1937, str. 80.
 
== Izvori ==