Barbarska zavjera – razlika između verzija

|strana2=[[Pikti]]<br>[[Scoti|Skoti]]<br>[[Attacotti|Atakoti]]<br>[[SaxonsSaksonci]]<br>[[FranksFranci]]

'''Barbarska zavjera''' ({{lang-la|Conspiratio barbarica}}, također poznata i kao '''Velika zavjera''' ({{lang-en|Great Conspiracy}}) je izraz kojim se opisuje serija pljačkaških pohoda na [[rimska Britanija|rimske teritorije u Britaniji]] koje su od 367. do 368. poduzeli [[Pikti]] iz [[Kaledonija|Kaledonije]], [[Atakoti]] i [[Skoti]] iz [[Hibernija|Hibernije]], te [[Saksonci]] i [[Franci]] iz [[Germanija|Germanije]], a koji su koincidirali sa velikom pobunom [[rimska vojska|rimske vojske]] na [[Hadrijanov zid|Hadrijanovom zidu]]; uz Britaniju su istovremeno napadnute i sjeverozapadne obale [[Rimska Galija|Galije]]. Izraz je koristio [[Amijan Marcelin]] koji je činjenicu da su se napadi zbili istodobno na više mjesta smatrao posljedicom dogovora između različitih [[barbari|barbarskih]] plemena. Rimske snage im se nisu mogle suprotstaviti, jerdijelom suzbog bile u ljudskom smislu iscrpljeneiscrpljenosti [[Magnencije]]vim građanskim ratom 350-ih, a dijelom zato što se provincija Britanija nije oporavila od krvavih [[čistka|čistki]] koje je među tamošnjom rimskom aristokracijom po okončanju tog rata vodio ih[[Paul Katena]]. Rimsku vojsku je u Britaniji vodio niz nesposobnih guvernera postavljenih od cara [[Valentinijan I|Valentijana I]]. Tek je dolazak [[grof Teodozije|grofa Teodozija]] omogućio Rimljanima da konsolidiraju svoje redove, poraze pljačkaše i povrate mir i kakvu-takvu stabilmnost na svoje teritorije.