Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 555 bajtova, prije 4 godine
nema sažetka uređivanja
| naslednik 2 =
}}
'''Milan Stojadinović''' ([[Čačak]], [[4. kolovoza]] [[1888.]] - [[Buenos Aires]], [[24. listopada]] [[1961.]]), srpski ekonomist, sveučilišni profesor i radikalski političar. Stojadinović je bio član Jugoslavenske radikalne zajednice i Srpske radikalne stranke.
 
Bio je predsjednik Vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od [[24. lipnja]] [[1935.]] do [[5. veljače]] [[1939.]] godine. Vladao je u osloncu na nacističku Nemačku i fašističku Italiju. Stojadinović je tajno pristao na italijansko zauzimanje Albanije, a zauzvrat je dobio podršku jugoslovenskih Nemaca ([[folksdojčer]]a), kojima je [[Hitler]] naložio da glasaju za njega.<ref>[http://books.google.rs/books?id=ipnGTe89lC8C&pg=PA328&dq=%C4%90uro+%C4%90akovi%C4%87&hl=en&sa=X&ei=yNgyVNK0NqWaygPS24K4Aw&ved=0CHQQ6AEwDw#v=onepage&q=%C4%90uro%20%C4%90akovi%C4%87&f=false Ivan T. Berend, Decades of Crisis: Central and Eastern Europe Before World War II (str. 330)]</ref>
Stojadinović je bio član Jugoslavenske radikalne zajednice i Srpske radikalne stranke. Predsjednik Vlade [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] od [[24. lipnja]] [[1935.]] do [[5. veljače]] [[1939.]]
 
Tijekom Drugog svjetskog rata, [[18. ožujka]] [[1941.]], prognan na grčki teritorij, a zatim predan Englezima.
 
Nakon rata, [[1948.]] odlazi u [[Argentina|Argentinu]] i nastanjuje se u Buenos Airesu. Tamo stupa u kontakt s bivšim poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]], s kojim krajem [[1954.]] godine sklapa načelni [[sporazum Pavelić-Stojadinović|sporazum]] o razbijanju i podjeli komunističkeSFR Jugoslavije.<ref>[http://web.archive.org/web/20020203232845/www.politika.co.yu/ilustro/2088/peti.htm "Račun bez krčmara", Davor Soha za "Ilustrovana Politika", br. 2088, 23.01.1999.] </ref>
 
Dvije godine poslije njegove smrti 1963., "El Economista" objavljuje njegove memoare ''Ni rat ni pakt - Jugoslavija između dva rata''.