Đuro Đaković – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 23:
[[Datoteka:Rodni dom Djure Djakovica.jpg|thumb|right|250px|Rodna kuća Đure Đakovića u Slavonskom Brodu.]]
 
Đuro Đaković rodio se u Brodskom Varošu, kraj [[Slavonski brod|Broda na Savi]], [[1886.]] godine.
Đuro Đaković rodio se u Brodskom Varošu, kraj [[Slavonski brod|Broda na Savi]], [[1886.]] godine. Kao metalski radnik u [[Sarajevo|Sarajevu]], već je [[1905.]]-[[1906.]] sudjelovao u prvim radničkim štrajkovima u Bosni, a [[1910.]] bio je istaknut omladinski rukovodilac u Sarajevu.<ref name="SB">[http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1135&Itemid=67 Službene stranice grada Slavonskog Broda: Đuro Đaković], preuzeto 17. prosinca 2011.</ref> Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] [[1914.]] godine zbog istupanja protiv [[rat]]a uhićen je i od vojnoga suda kao "veleizdajnik" osuđen na [[smrt]]. Kasnije je amnestiran i upućen na prisilni rad u [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]] i [[Komoran]].
 
Đuro Đaković rodio se u Brodskom Varošu, kraj [[Slavonski brod|Broda na Savi]], [[1886.]] godine. Kao metalski radnik u [[Sarajevo|Sarajevu]], već je [[1905.]]-[[1906.]] sudjelovao u prvim radničkim štrajkovima u Bosni, a [[1910.]] bio je istaknut omladinski rukovodilac u Sarajevu.<ref name="SB">[http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1135&Itemid=67 Službene stranice grada Slavonskog Broda: Đuro Đaković], preuzeto 17. prosinca 2011.</ref> Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] [[1914.]] godine zbog istupanja protiv [[rat]]a uhićen je i od vojnoga suda kao "veleizdajnik" osuđen na [[smrt]]. Kasnije je amnestiran i upućen na prisilni rad u [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]] i [[Komoran]].
Organizirao je veliki [[štrajk]] građevinara [[1919.]] godine, bio je član Centralne uprave Saveza metalaca za [[BiH]] i uprave Glavnog radničkog saveza BiH.
 
=== Prvi svetski rat ===
Jedan je od osnivača SRPJ(k) u BiH, a [[1920.]] godine izabran je u Centralno partijsko vijeće KPJ. Zastupnik KPJ u Ustavotvornoj skupštini bio je [[1920.]] godine.<ref name="proleksis"/>
 
Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] [[1914.]] godine zbog istupanja protiv [[rat]]a uhićen je i od vojnoga suda kao "veleizdajnik" osuđen na [[smrt]]. Kasnije je amnestiran i upućen na prisilni rad u [[Arad (Arad, Rumunjska)|Arad]] i [[Komoran]].
 
=== Period kraljevine ===
 
OrganiziraoPo jepovratku velikiu [[štrajk]]Kraljevina građevinaraSHS|Kraljevinu [[1919.SHS]] godine, bio je član Centralne uprave Saveza metalaca za [[BiH]] i uprave Glavnog radničkog saveza BiH. Jedan je od organizatora velikog štrajka građevinskih radnika, [[1919]]. godine.
 
Učesnik je Kongresa ujedinjenja [[SRPJ(k)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]], održanog aprila [[1919]]. godine u [[Beograd]]u. Godine [[1920]], na [[Drugi kongres KPJ|Vukovarskom kongresu KPJ]], izabran je u [[CK KPJ|Centralno partijsko veće KPJ]], a na izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS, je izabran za narodnog poslanika.<ref name="proleksis"/> Bio je funkcioner klasnih ravolucionarnih sindikata i jedan od organizatora velikog [[Husinska buna|štrajka husinskih rudara]]. Jedan je od osnivača SRPJ(k) u BiH.
 
Godine [[1920.]] angažirao se u sindikalnoj kampanji za oslobađanje uhićenih rudara nakon štrajka i [[Husinska buna|bune]].<ref>{{bos oznaka}} [http://historijatuzle.net/index.php?option=com_content&view=article&id=153:husinska-buna-1920-godine&catid=22&Itemid=28&showall=&limitstart=3 prof. Elvis Bećirović: Husinska buna 1920. godine - Borba za prava rudara], preuzeto 17. prosinca 2011.</ref>
Linija 33 ⟶ 41:
Godine [[1921.]] bio je delegat KPJ na Trećem kongresu Kominterne u [[Moskva|Moskvi]]. Više puta bio je uhićivan, mučen i proganjan, a od [[1922.]] do [[1926.]] godine interniran je u rodno mjesto.
 
Po odlaskuprelasku u [[Zagreb]], [[1926.]] godine, postao je tajnik Oblasnog odbora Saveza metalaca Hrvatske.<ref name="SB"/>
 
Bio je jedan od najistaknutijih boraca protiv frakcija u vrhovima KPJ. [[1927.]]-1928. bio je na Lenjinovom sveučilištu u Moskvi, a u Kraljevinu SHS vratio se kao opunomoćenik Kominterne za sprovođenje [[Otvoreno pismo Kominterne članovima KPJ|Otvorenog pisma upućenog članovima KPJ]]. Na [[Četvrti kongres KPJ|Četvrtom kongresu KPJ]] u [[Drezden]]u 1928. godine postao je organizacijski tajniksekretar CK KPJ.
 
=== Pogibija ===
 
Kao veliki protivnik [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] u travnju 1929. godine uhićen je u Zagrebu i mučen. Odveden na tadašnju jugoslavensko-austrijsku granicu i od žandara ubijen, [[25. travnja]] [[1929.]] godine, pri insceniranom bijegu,<ref name="proleksis"/><ref name="varossb-zupa"/> zajedno s [[Nikola Hećimović|Nikolom Hećimovićem]], tajnikom [[Crvena pomoć|Crvene pomoći]].
 
== Porodica ==
 
Đurin sin, [[Stjepan Đaković]], rođen [[1912.]] godine u Sarajevu, također je bio član KPJ te je kao sudionik [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP-a u Hrvatskoj]] ubijen od ustaša u Zagrebu, [[1942.]] godine.