Rusko-ukrajinski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 21:
|gubici1 = 1017 mrtvih (prema tvrdnjama separatista)<br>2000 mrtvih (prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti)
|gubici2 = '''po tvrdnjama ukrajinskih vlasti:''' 818-918 mrtvih<br>2789 ranjenih<br>13 nestalih<br>1880 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika<br>'''prema tvrdnjama pobunjenika:'''<br>27.888 poginulih i ranjenih<br>1649 zarobljenih<br>13.500 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>3.543 poginulih (uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])<ref name="ohchr 24.9. 2014">{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref>
|napomene=
}}
Red 27:
'''Rat na istoku Ukrajine''' ({{lang-uk|Війна на сході України}}) ili '''Oružani sukob na istoku Ukrajine''' ({{lang-ru|Вооружённый конфликт на востоке Украины}}) je [[rat|oružani sukob]] koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima [[Ukrajina|Ukrajine]] vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te pro-[[Rusija|ruskih]] [[separatizam|separatističkih]] paravojnih formacija samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|Donjecke Narodne Republike]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganske Narodne Republike]] (od maja udruženih u [[Federativna Država Novorusija|Federativnu Državu Novorusiju]]) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. [[evromajdan]]skim protestima svrgnut dotadašnji pro-ruski predsjednik [[Viktor Janukovič]] te uspostavljena nova pro-[[Zapadni svijet|zapadna]] i pro-[[Evropejstvo|evropska]] vlada na čelu sa predsjednikom [[Aleksandar Turčinov|Aleksandrom Turčinovom]] i [[Arsen Jacenjuk|Arsenom Jacenjukom]]. U dijelovima istočne Ukrajine se nova vlada smatrala "pučističkom" i nelegitimnom, te su se počeli formirati paralelni organi vlasti sa vlastitim naoružanim [[milicija]]ma, a što je koincidiralo sa [[Ruska aneksija Krima|ruskom aneksijom Krima]].
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje u teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti najmanje 3.
==Uvod==
Red 34:
Kada je proruski ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič]] odbio potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zemlje [[EU]] 29.11. 2013., kako bi jačao trgovinske veze sa [[Rusija|Rusijom]],<ref>{{cite web|publisher=Jutarnji list|title=''Ukrajina odbila SSP - Janukovič: Ne mogu žrtvovati trgovinske odnose sa Rusijom za odnose sa EU''|url=http://www.jutarnji.hr/ukrajina-odbila-ssp-janukovic---ne-mogu-zrtvovati-trgovinske-odnose-s-rusijom-za-odnose-s-eu-/1143398/|date=29.11. 2013}}</ref> Ukrajina se našla u krizi: dio je građana htio jače veze sa Zapadom i Europom, a dio jače veze sa istokom i Rusijom. To je dovelo do prosvjeda između Janukovičevih pristaša i protivnika. Pokret [[Evromajdan|Euromajdan]] utjelovio je težnju proeuropskih struja Ukrajine. U noći 30.11. 2013., po prvi put je korišteno nasilje protiv mirnih prosvjeda na trgu Majdan u [[Kijev]]u, pri čemu je 90 prosvjednika ozljeđeno a 35 uhićeno.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 6}} Prosvjedi i nemiri koji su zrcalili podijeljenost zemlje postajali su sve intenzivniji, te su dosigli vrhunac nasilja u Kijevu između 18. i 20.2. 2014. Do tog datuma, već je poginulo preko 120 osoba, od čega troje žena - što prosvjednika, što policajaca. Prema procjenama, 75 poginulih bili su prosvjednici.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 6}}
Nakon što je Janukovič napustio Ukrajinu 22.2. 2014. i pobjegao u Rusiju,{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 6}} nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države, dok je vlast preuzela privremena proeuropska vlada koja je raspisala nove izbore 25.5. Nova ukrajinska koalicija je 23.2. pokušala izmijeniti državni zakon kako bi [[ukrajinski jezik]] postao jedini službeni na svim razinama, što je privremeni novi predsjednik [[Oleksandr Turčinov]] odbio potpisati. Iako ovaj amandman nije prošao, proruski separatisti su ga ipak uzeli kao izgovor za optužbu da se radi o "neprijateljskom potezu prema ruskoj manjini".{{sfn|UNHCHR|2014|loc=str. 3}} Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] odobrio je [[Ruska vojna intervencija na Krimu 2014.|prikriveno slanje vojnika Rusije na Krim]] - nakon čega su se javljali maskirani vojnici koji su zauzimali mjesne zgrade jednu po jednu te ju stavljali pod rusku kontrolu - i uz pomoć mjesnog ruskog stanovništva organizirao referendum o pripajanju Krima Rusiji.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 4}} Do sredine
Ovo je privremenu vladu u Kijevu podsjećalo na isti scenarij po kojem je preuzet Krim.<ref>{{cite web|publisher=Xinhua|title=''News Analysis: Experts divided over possible repeat of Crimea scenario in eastern Ukraine''|date=1.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/01/c_133302291.htm}}</ref> Prosvjedi i nemiri su se proširili po jugu Ukrajine, te doveli do tenzija: ovo je eskaliralo nemirima u [[Odesa|Odesi]], pri kojima je još pod uvijek nerazjašnjenim okolnostima 46 proruskih prosvjednika poginulo u požaru u zgradi sindikata, u kojoj su našli utočište.{{Sfn|UN|2014|loc=str. 10}} 10.7. uhićene su dvije oosbe, od koje je jedna bila državljanin Rusije, zbog optužbe da su htjeli sa još 50 osoba organizirati događaj kojim su htjeli proglasiti "Odešku narodnu republiku".{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 13}}
Red 46:
11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo "za". [[EU]] je referendum proglasio "nezakonitim".<ref>{{cite web|publisher=Xinhua|title=''EU calls referendum in eastern Ukraine "illegitimate"''|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328798.htm}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u [[Kijev]]u, ali su proruski pobunjenici to odbili.<ref>{{cite web|title=''Voters in Ukraine's Lugansk back region's independence: organizer''|publisher=Xinhua|date=12.5. 2014|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2014-05/12/c_133328773.htm}}</ref> Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili "smaknuti" svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.<ref name="hrw questions"/> Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.<ref name="hrw questions"/><ref>{{cite web|title=''Ukraine: Insurgents Terrorize East Before Vote''|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=24.5. 2014|url=http://www.hrw.org/news/2014/05/24/ukraine-insurgents-terrorize-east-vote}}</ref>
24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, [[Nova Rusija|Nove Rusije]].<ref>{{cite web|publisher=[[Novi list]]|date=24.5. 2014|title=''Donjeck i Luhansk ujedinili se u Novu Rusiju''|url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Donjeck-i-Luhansk-ujedinili-se-u-Novu-Rusiju|author=HINA}}</ref> Konačni cilj opsega širenja ove nove paradržave je ostao nepoznat. U [[Bruxelles]]u, General [[Philip M. Breedlove]], zapovjednik američkih i NATO snaga u Europi, je izjavio da Putin možda pokušava uspostaviti kopneni koridor sve do još jedne proruske paradržave, [[Transnistrija|Transnistrije]] u [[Moldavija|Moldaviji]], 480 km na zapadu, čime bi se Ukrajina skroz odsjekla od mora.<ref>{{cite web| title=''NATO general warns of further Russian aggression''| date=24.3. 2014| url=http://www.washingtonpost.com/world/nato-general-warns-of-further-russian-aggression/2014/03/23/2ff63bb6-b269-11e3-8020-b2d790b3c9e1_story.html| publisher=[[Washington Post]]|author= Carol Morello, Karen DeYoung}}</ref>
==Ukrajinski protunapad==
Red 179:
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do 2.9. možda je bilo i preko milijun raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=[[UNHCR]]| title=''Number of displaced inside Ukraine more than doubles since early August to 260,000''| date=2.9. 2014| url=http://www.unhcr.org/540590ae9.html}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 262.977 raseljenih osoba u Ukrajini, te 366.866 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 325.907 zatražilo azil u Rusiji.{{sfn|OCHA|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do 24.9. je poginulo najmanje 3.543 osoba: prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref name="ohchr 24.9. 2014"/>
I materijalne štete se procjenjuju vrlo teškima. Oružane skupine su dovele do razaranja u Donbasu, koje je domaćin [[Teška industrija|teške industrije]] Ukrajine. {{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 6}} 10.7., Kijev je procjenio da će trebati izdvojiti najmanje 750 milijuna $ iz svojeg proračuna kako bi sanirao štete na istoku države.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 35}} OCHA navodi da je uništeno ili oštećeno 11.325 privatnih ili javnih postrojbi čiji će popravak koštati 900 milijuna $.{{sfn|OCHA|2014|loc=str. 2}}
Red 197:
* {{cite book|title=Promoting Energy Efficiency, Country Report, Ukraine|publisher=United Nations Publications|last=UN| year= 2004|isbn=9789211010916|ref=harv}}
* {{cite web| title=UKRAINE - Situation report No.11 as of 12 September 2014| url=http://reliefweb.int/sites/reliefweb.int/files/resources/Sitrep%2011%20-%20Ukraine.pdf| publisher=Ured za koordinaciju humanitarnih poslova|last=OCHA| year=2014| ref=harv}}
* {{cite web|publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava]]|last=UNHCHR|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=2014|month=15.4.|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/Ukraine_Report_15April2014.doc|ref=harv}}
* {{cite web|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|last=UN|title=Report on the human rights situation in Ukraine|year=2014|month=15.5.|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/HRMMUReport15May2014.pdf|ref=harv}}
* {{cite web|title=Report on the human rights situation in Ukraine|month=15.7.|year= 2014|last=OHCHR|url=http://www.ohchr.org/Documents/Countries/UA/Ukraine_Report_15July2014.pdf|publisher=Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava|ref=harv}}
| |||