Dom lordova – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pop
Nema sažetka izmjene
Red 7:
| lokacija_info ={{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
}}
'''Dom lordova''' ([[engleski]]: ''House of Lords'' ili ''House of Peers'') je Gornji dom [[UK|britanskog]] dvodomnog [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamenta]].<ref name=lords/><ref name=kay/>
 
[[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlamenta]].<ref name=lords/><ref name=kay/>
== Historija ==
Dom lordova vuče korijene iz [[11. vijek]]a, iz Witansa tijela tadašnjih anglo-saskih [[monarh|vladara]], sastavljenog od savjetnika, dvorskih ministara i visokih [[crkva|crkvenih]] prelata.<ref name=kay/> Iz tog instituta je tokom [[13. vijek|13.]] i [[14. vijek]]a izrastao [[parlament]].<ref name=lords/>
ministara i visokih [[crkva|crkvenih]] prelata.<ref name=kay/> Iz tog instituta je tokom [[13. vijek|13.]] i [[14. vijek]]a izrastao [[parlament]].<ref name=lords/>
 
Tokom [[14. vijek]]a profiliraju se dva odvojena doma [[Engleska|engleskog]] [[parlament]]a; [[Britanski Dom komuna|Donji dom]] (House of Commons) u koji ulaze predstavnici [[grad]]ova i grofovija i Gornji dom u koji ulaze [[nadbiskup]]i, [[biskupi]], [[opat]]i i [[prior]]i dakle Gospodari duha (Lords Spiritual) uz [[feud]]alno [[plemstvo]] (Lords Temporal).<ref name=kay> {{cite web
u koji ulaze predstavnici [[grad]]ova i grofovija i Gornji dom u koji ulaze [[nadbiskup]]i, [[biskupi]], [[opat]]i i [[prior]]i dakle Gospodari duha (Lords Spiritual)
uz [[feud]]alno [[plemstvo]] (Lords Temporal).<ref name=kay> {{cite web
|url =http://www.parliament.uk/business/lords/lords-history/history-of-the-lords/
|title = ''History of the House of Lords''
|publisher = Parliament UK
|language = engleski
|accessdate = 28. 09. 2014}}</ref> Tokom [[15. vijek]]a tadašnji [[feud]]alni gospodari (Lords Temporal) postali su nasljedni [[lord]]ovi, tek tad se ustanovio institut [[perstvo|perstva]], i podjela na 5 [[plemstvo|plemićkih]] razreda; [[vojvoda|vojvode]] (duke), [[markiz|markize]] (marquess), [[grof]]ove (earl), [[vikont]]e (viscount) i [[baron]]e (baron).<ref name=kay/>
ustanovio institut [[perstvo|perstva]], i podjela na 5 [[plemstvo|plemićkih]] razreda; [[vojvoda|vojvode]] (duke), [[markiz|markize]] (marquess),
[[grof]]ove (earl), [[vikont]]e (viscount) i [[baron]]e (baron).<ref name=kay/>
 
Nakon ukidanja [[samostan]]a [[1539]]. [[biskup]]i i lordovi [[feud|zemljoposjednici]] (Lords Temporal) postaju većina u Domu lordova.<ref name=kay/> Za vrijeme [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]] [[1642]]., [[biskup]]i su isključeni iz Doma lordova, ali su vraćeni [[1661]]. Jedno vrijeme nakon rata [[1649]]. (za vladavine [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]]) Dom lordova je i čak ukinut, ali je obnovljen [[1660]]. nakon povratka na [[tron]] [[Charles II od Engleske|Charlesa II]].<ref name=kay/>
Za vrijeme [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]] - [[1642]]., [[biskup]]i su isključeni iz Doma lordova, ali su vraćeni [[1661]].
Jedno vrijeme nakon rata - [[1649]]. (za vladavine [[Oliver Cromwell|Olivera Cromwella]]) Dom lordova je i čak ukinut, ali je obnovljen [[1660]]. nakon
povratka na [[tron]] [[Charles II od Engleske|Charlesa II.]].<ref name=kay/>
 
Tokom [[18. vijek]]a, nakon ujedinjenja sa [[Škotska|Škotskom]]. ([[1707]].) i [[Irska|Irskom]]. ([[1800]].) stvoren je jedinstveni [[parlament]], a njihovo cjelokupno [[plemstvo]] ušlo je u Dom lordova.<ref name=kay/> Mančesterskim zakonom o biskupima (The Bishopric of Manchester Act ) iz [[1847]]. (i nekim kasnijim) ograničio se broj [[biskup]]a koji imaju pravo biti zastupnici u Domu lordova na 26, pa umirovljeni biskupi to više nisu mogli biti.<ref name=kay/> Zakonom o sudskom prizivu iz [[1876]]. otpočela je [[pravo]]sudna funkcija Doma lordova, pa je [[monarh]] imenovao prve Pravne lordove (Law Lords/Lords of Appeal in Ordinary), koji su tako postali prvi doživotni lordovi.<ref name=kay/>
[[plemstvo]] ušlo je u Dom lordova. <ref name=kay/>Mančesterskim zakonom o biskupima (The Bishopric of Manchester Act ) iz [[1847]]. (i nekim kasnijim) ograničio se broj [[biskup]]a koji imaju
pravo biti zastupnici u Domu lordova na 26, pa umirovljeni biskupi to više nisu mogli biti.<ref name=kay/> Zakonom o sudskom prizivu iz [[1876]].
otpočela je [[pravo]]sudna funkcija Doma lordova, pa je [[monarh]] imenovao prve Pravne lordove (Law Lords/Lords of Appeal in Ordinary),
koji su tako postali prvi doživotni lordovi.<ref name=kay/>
 
Dom lordova odbacio je prijedlog [[budžet]]a koji im je dala na izglasavanje tadašnja Liberalna vlada - [[1909]]. godine. Zauzvrat su Liberali pripremili zakon kojim se ograničava pravo Doma lordova da odlučuje o zakonima koji su izglasani u Donjem domu parlamenta (House of Commons).<ref name=kay/> Zakon o parlamentu iz [[1911]]. ograničio je ovlasti Doma lordova, jer dotad nijedan zakon nije mogao biti usvojen ukoliko nije prošao izglasavanje u Domu lordova. Odsad su oni mogli samo prolongirati usvajanje novog zakona do najduže dvije godine, osim u slučaju, zakona koji se odnose na [[budžet]] kad mogu prolongirati zakon do najviše mjesec dana.<ref name=kay/>
kojim se ograničava pravo Doma lordova da odlučuje o zakonima koji su izglasani u Donjem domu parlamenta (House of Commons).<ref name=kay/>
Zakon o parlamentu iz [[1911]]. ograničio je ovlasti Doma lordova, jer dotad nijedan zakon nije mogao biti usvojen ukoliko nije prošao izglasavanje
u Domu lordova. Odsad su oni mogli samo prolongirati usvajanje novog zakona do najduže dvije godine, osim u slučaju, zakona koji se odnose na
[[budžet]] kad mogu prolongirati zakon do najviše mjesec dana.<ref name=kay/>
 
Od [[1922]]. [[Irska]] više ne daje zastupnike za Dom lordova.<ref name=kay/> Parlament je [[1948]]. pooštrio vlastiti zakon iz [[1911]]., pa je odtad Dom lordova mogao prolongirati stupanje na snagu nekog zakona, na najviše godinu dana.<ref name=kay/> Zakonom o doživotnom perstvu (The Life Peerages Act) iz [[1958]]. omogućeno je imenovanje novih [[plemstvo|plemića]] - ([[lord]]ova), zaslužnih za unapređenje života u Britaniji - jednom izabrani oni su to pravo uživali do kraja života, ali ne i njihovi potomci. Otprilike u isto vrijeme regulirana su i njihova materijalna prava, od naknada za dane provedene na sjednicama doma, do naknada za odvojeni život.<ref name=kay/>
Od [[1922]]. [[Irska]] više ne daje zastupnike za Dom lordova.<ref name=kay/>
Parlament je [[1948]]. pooštrio vlastiti zakon iz [[1911]]., pa je odtad Dom lordova mogao prolongirati stupanje na snagu nekog zakona, na najviše
godinu dana.<ref name=kay/>Zakonom o doživotnom perstvu (The Life Peerages Act) iz [[1958]]. omogućeno je imenovanje novih [[plemstvo|plemića]] - [[lord]]ova, zaslužnih za unapređenje života u Britaniji - jednom izabrani oni su to pravo uživali do kraja života, ali ne i njihovi potomci. Otprilike u isto vrijeme regulirana su i njihova materijalna prava, od naknada za dane provedene na sjednicama doma, do naknada za odvojeni život.<ref name=kay/>
 
Zakonom o Domu lordova (The House of Lords Act) iz [[1999]]. ukinuto je pravo većini nasljednih [[lord]]ova, na mjesto u parlamentu, ali je prilikom usvajanja zakona, prihvaćen [[amandman]] kojim je to pravo zadržalo 92 starih lordova.<ref name=kay/> [[Zakon]]om o [[ustav]]noj reformi iz [[2005]]. Dom lordova prestao je biti britanski Vrhovni sud, time je ujedno završena trojaka funkcija Lorda kancelara (Lord Chancellor) koji je dotad bio predsjednik suda, predsjedatelj Doma lordova.i član [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade]]. Umjesto njega za predsjedatelja doma [[2006]]. izabran je Lord Speaker.<ref name=kay/> Od [[2009]]. Dom lordova više ne obavlja sudsku funkciju, već se ona prenosi na novoustanovljeni britanski Vrhovni sud, čiji su prvi članovi imenovani iz redova dotadašnjih Pravnih lordova (Law Lords).<ref name=kay/>
ujedno završena trojaka funkcija Lorda kancelara (Lord Chancellor) koji je dotad bio predsjednik suda, predsjedatelj Doma lordova.i član [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlade]]. Umjesto njega za predsjedatelja doma - [[2006]]. izabran je Lord Speaker.<ref name=kay/>
Od [[2009]]. Dom lordova više ne obavlja sudsku funkciju, već se ona prenosi na novoustanovljeni britanski Vrhovni sud, čiji su prvi članovi
imenovani iz redova dotadašnjih Pravnih lordova (Law Lords).<ref name=kay/>
 
Tadašnji zamjenik britanskog [[premijer]]a u [[maj]]u [[2011]]., predložio je Nacrt zakona o reformi Doma lordova. Po njemu budući saziv Gornjeg doma imat će samo 300 članova (80 % izabranih i 20 % imenovanih). Taj nacrt pripremila je [[komisija]] sastavljena od članova iz oba doma, u [[septembar|septembru]] [[2012]]. [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlada]] je objavila da je pustila zakon u proceduru usvajanja.<ref name=kay/>
Gornjeg doma imat će samo 300 članova (80 % izabranih i 20 % imenovanih). Taj nacrt pripremila je [[komisija]] sastavljena od članova iz oba doma, u
[[septembar|septembru]] [[2012]]. [[Vlada Ujedinjenog Kraljevstva|vlada]] je objavila da je pustila zakon u proceduru usvajanja.<ref name=kay/>
 
Od [[1. oktobar|1. oktobra]] [[2010]]. na snazi je novi sistem plaćanja naknada i troškova zastupnicima Doma lordova.<ref name=sal/>
 
Po tom novom sistemu, svi oni članovi Doma lordova koji ne rade na nekoj od plaćenih funkcija (a to je velika većina) imaju pravo na novčanu naknadu za svaki dan proveden na zasjedanju u visini od 150 ili 300 [[Britanska funta|£]]. Ta jedinstvena naknada, zamjenjuje sve dotadašnje, u koji su bile uključene kojekakve dnevnice, odvojeni život, uredski troškovi. Time je uvedeno novo pravilo da se pravo na naknadu ostvaruje prisustvovanjem sjednicama, a ne time što se recimo odvojeno živi.<ref name=sal> {{cite web
za svaki dan proveden na zasjedanju u visini od 150 ili 300 [[Britanska funta|£]]. Ta jedinstvena naknada, zamjenjuje sve dotadašnje, u koji su bile uključene
kojekakve; dnevnice, odvojeni život, uredski troškovi. Time je uvedeno novo pravilo da se pravo na naknadu ostvaruje prisustvovanjem sjednicama, a
ne time što se recimo odvojeno živi.<ref name=sal> {{cite web
|url =http://www.parliament.uk/about/mps-and-lords/about-lords/lords-allowances/
|title = ''Members of the Lords: allowances''
Linija 65 ⟶ 39:
|language = engleski
|accessdate = 28. 09. 2014}}</ref>
 
== Struktura ==
Dom lordova ima najmanje 670 članova -tj. [[lord]]ova<ref name=lords/>, a trenutačno ih ima 792.<ref name=parl> {{cite web
|url =http://www.parliament.uk/mps-lords-and-offices/lords/
|title = ''Members of the House of Lords''
Linija 72 ⟶ 47:
|language = engleski
|accessdate = 28. 09. 2014}}</ref>
Oni se dijele na Gospodare duha ili Duhovne lordove (Lords Spiritual), u koji ulaze [[Nadbiskup Canterburyja]], [[Nadbiskup Yorka]], [[biskup]]i [[Biskup Durhama|Durhama]], [[Biskup Londona|Londona]], [[Biskup Winchestera|Winchestera]] i još 21 biskupa [[Crkva Engleske|Engleske crkve]].<ref name=lords/> Drugu tradicionalnu skupinu predstavljaju Nasljedni lordovi ili [[perstvo|perovi]] (Hereditary peers) čiji je broj od [[1999]]. sveden na 92 člana.<ref name=lords/> Treću skupinu formiraju Pravni lordovi (Law Lords) koji se regrutiraju od [[sudac]]a najviših britanskih sudova (Court of Appeal i High Court of Justice), ali u njihov sastav više ne ulaze suci [[Škotska|škotskog]] krivičnog suda (Scottish Criminal Cases Review Commission).<ref name=lords/> Četvrtu najveću skupinu formiraju izabrani lordovi (Life peers), kojima je ta titula dodijeljena zbog specijalnih zasluga za britansko društvo, koji u taj dom ulaze od zakona izglasanog [[1958]]. (Life Peerages Act), njihov broj je radikalno povećan dopuna zakona [[1980]].<ref name=lords> {{cite web
[[Crkva Engleske|Engleske crkve]].<ref name=lords/>
Drugu tradicionalnu skupinu predstavljaju Nasljedni lordovi / [[perstvo|perovi]]
(Hereditary peers) čiji je broj od [[1999]]. sveden na 92 člana.<ref name=lords/> Treću skupinu formiraju Pravni lordovi (Law Lords) koji se regrutiraju od [[sudac]]a najviših britanskih sudova (Court of Appeal i High Court of Justice) ali u njihov sastav više ne ulaze suci [[Škotska|škotskog]] krivičnog suda (Scottish Criminal Cases Review Commission.<ref name=lords/>Četvrtu najveću skupinu formiraju izabrani lordovi (Life peers), kojima je ta titula dodijeljena zbog specijalnih zasluga za britansko društvo, koji u taj dom ulaze od zakona izglasanog [[1958]]. (Life Peerages Act), njihov broj je radikalno povećan dopuna zakona [[1980]].<ref name=lords> {{cite web
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/348064/House-of-Lords
|title = ''House of Lords''
|publisher = Encyclopædia Britannica
|language = engleski
|accessdate = 28. 09. 2014}}</ref>
 
== Pogledajte i ove stranice==
== Povezano==
* [[Britanski Dom komuna|Donji dom (House of Commons)]]
 
== Izvori ==
{{reflist}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|House of Lords}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/348064/House-of-Lords ''House of Lords'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.parliament.uk/mps-lords-and-offices/lords/ ''Members of the House of Lords'' na portalu Parliament UK] {{en icon}}
 
[[Kategorija:Politika Ujedinjenog Kraljevstva]]
[[Kategorija:Parlamenti]]
[[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo]]