==Životopis==
Milan Prelog rodio se u Zagrebu 1879. godine. Otac je hrvatskoga [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Vladimir Prelog|Vladimira Preloga]]. i povjesničara umjetnosti [[Milan Prelog|Milana Preloga]]<ref>''Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade'', prijetisak 1. izd., Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-95981-7-2, pogovor, Ivan Sršen, ''Bosna bez povijesti'':{{citat2|Ime Milana Preloga (1879-1931) jedno je od onih imena koja uvijek dovodimo u vezu s nekim drugim imenima, i to ne slučajno. Naime, jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara umjetnosti dvadesetog stoljeća također nosi [[Milan Prelog|isto ime i prezime]], ali uz spominjanje Milana Preloga neizostavno se veže i ime njegova sina Vladimira, hrvatskog dobitnika Nobelove nagrade za kemiju (1975).}}</ref>, te djed informatičara i diplomata [[Nenad Prelog|Nenada Preloga]]. Osnovnoškolsko obrazovanje stekao je u Zagrebu gdje je i maturirao [[1896.]] godine. Studij povijesti završio u [[Prag]]u gdje je i doktorirao [[1900.]] godine. Bio je profesorom na [[gimnazija]]ma u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Osijek]]u. Profesorom opće povijesti srednjeg i novog vijeka na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu bio je od [[1922.]] do [[1926.]] godine.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/42581/ Proleksis enciklopedija: Prelog, Milan], preuzeto 29. lipnja 2013.</ref> Dio je karijere proveo u [[Hrvati u Makedoniji|Makedoniji]], gdje je također bio profesorom opće povijesti srednjeg vijeka na [[Filozofski fakultet u Skoplju|Filozofskom fakultetu]] u [[Skoplje|Skoplju]] od [[1927.]] do [[1931.]] godine.
Umro je u Zagrebu 24. prosinca 1931. godine od posljedica ozljede koju je zadobio [[8. studenoga]] 1931. godine, na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1931.|biralištu]], padom na klizavim drvenim stubama jedne skopske osnovne škole.
* ''Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti Kraljevstva'', Sarajevo, 1912.
* ''Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade'', I–II, Sarajevo, 191?, (prijetisak 1. izd., ''Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade'', Fortuna d.o.o., Zagreb, 2009.)
* ''Repetitorij povijesti austroAustro-ugarskeUgarske monarhije'', Sarajevo, 19??1907.
* ''Repetitorij povijesti Srba, Hrvata i Slovenaca'', Zagreb, 1923.
* ''Strossmayerova čitanka'', Zagreb, 1924.
|