Osveta – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 3:
{{double image|right|DVinfernoMegaeraTisifphoneAlecto m.jpg|160|Prince Hamlet kill King Claudius, in Shakespeare's Hamlet .jpg|160|[[Gravira]] [[Gustave Doré|Gustavea Dorea]] na kojoj su prikazane [[Erinije]], grčke boginje osvete i prokletstva.|[[Shakespeare]]ov ''[[Hamlet]]'' kazuje priču o mladiću koji sveti svog oca ubijajući strica<ref name="killingscene">''The Killing Scene'': ''Hamlet'' 5.2.303–309.</ref> (naslikao: [[Gustave Moreau]])||}}
 
'''Osveta''' je svjesno činjenje štete drugom pojedincu ili grupi koje se javlja kao odgovor na štetni čin - stvarni ili percipirani - za koji se smatra odgovornim taj isti pojedinac ili grupa. Osoba koja vrši osvetu, odnosno osvetnik ili osvetnici, su u tome prije svega motivirani vlastitim shvaćanjashvaćanjem [[pravda|pravde]], odnosno osjećajem [[bijes]]a i [[tuga|tuge]] izazvane djelom koje nastoje osvetiti, a za koje vjeruju da će nestati ako se uspostavi svojevrsna "ravnoteža", odnosno počinitelj bude kažnjen na isti ili još gori način.
 
Žudnja za osvetom predstavlja jednu od najuniverzalnijih i najiskonskijih ljudskih emocija, i mnoga društva su razvila kompleksne [[običaj]]e, a kasnije i [[pravo]], u nastojanju da je koliko-toliko reguliraju, spriječe ili otklone neke od njenih neželjenih posljedica (najčešće u obliku eskalacije i stvaranja neprekidnog ciklusa [[nasilje|nasilja]] kao što je npr. [[krvna osveta]]). U istu svrhu su i neke [[religija|religije]] stvorile koncepte prema kojima se osveta ne može izvršiti od strane običnih smrtnika na ovom svijetu, odnosno da takvu vrstu pravde mogu postići jedino božanstva; također je stvoren i koncept [[opraštanja|opraštanja]] i uzdržavanja od osvete kao jedne od najplemenitijih ljudskih vrlina.