Razlike između izmjena na stranici "Fariseji"

Dodano 16 bajtova ,  prije 10 godina
m
clean up, replaced: {{Jevreji i judaizam}} → {{Jevreji i judaizam - rubna kolona}} using AWB
m (robot Mijenja: ko:바리사이파)
m (clean up, replaced: {{Jevreji i judaizam}} → {{Jevreji i judaizam - rubna kolona}} using AWB)
{{Jevreji i judaizam - rubna kolona}}
 
'''Fariseji''' ili '''farizeji''' su versko-politička partija u drevnoj [[Judeja|Judeji]], nastala u doba vladavine Jovana Hirkana (135. – 104. godine pre Hrista). Odlikovali su se poznavanjem Tore i Talmuda. Mesiju su zamišljali kao premudrog ovozemaljskog naslednika trona cara Davida, koji će ujediniti sve jevrejske narode i stvoriti moćni Izrael. Kad je Isus odbio da bude car govoreći:” Moje carstvo nije od ovoga sveta”, okrenuli su se protiv njega kao protiv lažnog Mesije.
Uglavnom dolaze iz srednjeg društvenog sloja. Prema Josipu Flaviju u vrijeme Heroda Velikog bilo ih je 6.000. U odnosu na rimske vlasti pružaju pasivni otpor (za razliku od borbenih [[zeloti|zelota]]). Izbjegavaju se miješati u politiku; također je izdvajaju od običnog svijeta, usmjereni su na religiju, na točno poznavanje Mojsijeva Zakona i "predaja starih", usmenih tumačenja Tore.
 
Po prihvaćanju usmene predaje, koju smatraju jednako važnom kao pisani Zakon, razlikuju se od [[saduceji|saduceja]]. Kroz usmenu predaju, prihvatili su nauku o osobnoj besmrtnosti, o sudu nakon smrti, uskrsnuću i postojanju anđela. Saduceji, koji strogo slijede zapisani Zakon, odbacuju ta vjerovanja. Apostol Pavao je iskoristio tu podjeljenost kada su ga izveli pred [[Sinedrij]] (Vijeće), uzviknuvši: "Ljudi! Braćo! Ja sam farizej, sin farizeja – zbog nade i uskrsnuća mrtvih sudi mi se!" (Dj. 23:6) Nakon toga su farizeji u sinedriju stali na njegovu stranu.
 
[[Saduceji]] su bili orijentirani na održavanje Hrama, na značaj obreda i doslovni tekst Zakona. U vanjskim oblicima kulture oni su prihvaćali utjecaje helenske i rimske kulture, npr. nadijevaju djeci grčka imena. Farizeji su pak u cjelini rigidnije branili autohtone židovske tradicije, ali neki od njih dobro su poznavali i djelomično usvajali helensku filozofiju, kao i razne strane religijske i mističke tradicije.