Razlike između izmjena na stranici "Agrarna reforma"

Dodano 16 bajtova ,  prije 11 godina
m
linkovi
m (robot Dodaje: nn:Jordreform)
m (linkovi)
* '''Eliminacija feudalnih odnosa u novooslobođenim krajevima'''
 
Proširenjem granica Srbije [[1878]]. godine na jugoistok ([[Niš]], [[Pirot]] i [[Leskovac]]) nametnulo se pitanje razrješenje problema imovinskih odnosa u novooslobođenim krajevima. [[Srbija]], kao zemlja slobodnog seljaštva, nije mogla trpjeti [[spahiluk|spahijski]] i [[čifluk|čitlučki]] feudalni turski sistem, ali je proglašenje seljaka vlasnicima bez naknade bilo protivno odredbama [[Berlinski ugovor|Berlinskog ugovora]], koji je izričito nalagao poštovanje imovinskih prava [[muslimani|muslimana]]. Iz novooslobođenih krajeva iselio se pri završetku rata znatan broj muhamedanskih stanovnika. Prvo naseljavanje, pretežno [[Crnogorci|Crnogoraca]], bilo je neregulirano i donijelo je kaotično i samovlasno zauzimanje zemlje i sječu državnih šuma.
 
* '''Zakonska regulativa'''
 
U siječnju [[1880]]. donesen je ''Zakon o naseljavanju'', kojim je unijeto nešto reda: propisano je da jedna porodica može dobiti najviše 4 [[hektar]]a zemlje i 2.000 [[m²]] za kuću, da se u zadružnim porodicama dodaju još po 2 hektara za svaku mušku osobu stariju od 16 godina, da naseljenici stječu pravo vlasništva tek poslije 15 godina savjesnog držanja zemlje, kao i da se naseljenici oslobađaju svih državnih [[okrug|okružnih]] i [[srez|sreskih]] tereta, osim školskog [[prirez]]a i općinskih davanja. Zatim je donesen ''Zakon o agrarnim odnosima u novim krajevima'', kojim je naređen prinudan otkup spahijskih imanja - prinudan i za seljake i za [[Spahija|spahije]]. Time je likvidiran [[feudalizam|feudalni sistem]] u Srbiji. Odštetu su, određenu bilo prema slobodnoj pogodbi, bilo prema odluci posebnih državnih komisija, imali platiti sami seljaci iz svojih sredstava u roku od pet godina. [[Turci]] su mogli zadržati samo ''varoška'' imanja.
 
* '''Plaćanje odštete'''
23.409

izmjena