Standardni jezik – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot kozmetičke promjene |
dopune s referencama |
||
Red 1:
'''Standardni jezik''' je nadregionalni jezik svih slojeva društva.<ref>{{cite book|last=Stedje |first=Astrid |year=2001 |edition=5. |title=Deutsche Sprache gestern und heute : Einführung in Sprachgeschichte und Sprachkunde
|language=njemački |location=München |publisher=Fink |page=222 |isbn=3770525140 |oclc=491865109}}</ref> Nadregionalnost je njegovo osnovno svojstvo i glavni motiv njegovog nastanka.<ref>{{cite book |last= Daneš |first=František |editor1-last=Ammon |editor1-first=Ulrich |editor2-last=Dittmar |editor2-first=Norbert |editor3-last=Mattheier |editor3-first=Klaus J. (ur.) |title=Soziolinguistik: Ein internationales Handbuch zur Wissenschaft von Sprache und Gesellschaft II |publisher=Mouton de Gruyter |page=1507 |chapter=Herausbildung und Reform von Standardsprachen |url= |series=Handbücher zur Sprach- und Kommunikationswissenschaft 3.2 |location=Berlin & New York |year=1988 |language=njemački |isbn=3-11-011645-6 |oclc=639109991}}</ref> Svojom nadregionalnošću standardni jezik se razlikuje od ''[[dijalekat]]a'', koji su regionalni jezici. A svojstvom da obuhvaća sve slojeve društva standardni jezik se razlikuje od ''sociolekata'', koji su jezici pojedinih slojeva društva. To znači da standardni jezik ima šire područje prostiranja od dijalekata i od sociolekata. Zato se u definicijama standardnog jezika navodi da on natkriljuje dijalekte i sociolekte.<ref>{{cite book|last=Lewandowski |first=Theodor |year=1990| edition=5. |title=Linguistisches Wörterbuch |language=njemački |url= |series=Uni-Taschenbücher. Bd. 1518 |location=Heidelberg & Wiesbaden |publisher=Quelle und Meyer |page=1096 |isbn=3494021732}}</ref> Standardni jezici mogu biti monocentrični, kakav je [[japanski]] ili [[ruski]], a mogu biti i [[Policentrični standardni jezik|policentrični]], kad različite nacije govore svaka svoju standardnu varijantu jednog zajedničkog standardnog jezika, kakav je slučaj s [[engleski]]m jezikom, [[njemački]]m, [[srpskohrvatski]]m, [[francuski]]m, [[španjolski]]m, [[portugalski]]m, [[arapski]]m, [[malajski jezik|malajskim]], [[Hindu-Urdu|hindustanskim]], [[nizozemski]]m.<ref>{{cite book|editor1-last=Clyne |editor1-first=Michael G. |title=Pluricentric Languages: Differing Norms in Different Nations |url=http://books.google.hr/books?id=wawGFWNuHiwC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |publisher=Mouton de Gruyter |page=481 |series= Contributions to the sociology of language 62 |location=Berlin & New York |year=1992 |language=engleski |isbn=3-11-012855-1 |oclc=24668375 |accessdate=9. juna 2014}}</ref>
==
Između jezično različitih regija ili jezično različitih slojeva društva postoje poteškoće u [[komunikacija|komunikaciji]]. Kad se takve poteškoće u komunikaciji žele ukloniti, dolazi do standardizacije jezika. Tada se odabire jedan jezik za nadregionalni, i regije koje ga dotad nisu govorile i slojevi društva za koje dotad nije bio karakterističan počinju ga koristiti.
[[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Standardni srpskohrvatski jezik.]]Tako su npr. u 19. stoljeću jezično različite [[kajkavski|kajkavska]], [[čakavski|čakavska]] i [[štokavski dijalekt|štokavska]] regija odlučile uzeti štokavski za nadregionalni jezik. Istovremeno je u istočnim dijelovima štokavske zone dokinuta sociolekatska podvojenost, koja se sastojala u tome što su niži slojevi društva govorili štokavski, a viši slojevi društva dotad pisali [[slavenosrpski jezik|slavjanoserbski]]. Štokavski jezik je tako postao standardni jezik jer svojom nadregionalnošću natkriljuje dijalekte i svojim obuhvaćanjem svih slojeva društva natkriljuje sociolekte.<ref name=Kord>{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2010 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |pages=70, 73-74 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512 |accessdate=3. marta 2012}}</ref> S obzirom da je štokavski ionako bio najrasprostranjeniji na teritoriju o kojem je riječ, razumljivo je što je upravo on uzet za nadregionalni jezik.
Širenje standardnog jezika u svim regijama i slojevima društva, njegova ''implementacija'', omogućeni su time što je krajem 19. stoljeća uvedeno da je on obavezan u školama. Da bi se standardni jezik lakše učio, nastajala su ''kodificirajuća'' djela ([[gramatika|gramatike]], [[rječnik|rječnici]], [[pravopis]]i) koja su opisivala njegove ''upotrebne norme''. Kodifikacija, dakle, nije izmišljanje i nametanje normi, nego ''„u normalnom slučaju je kodificiranje jezičnih normi zapisivanje zbroja onoga što je već prihvaćeno“''.<ref>{{cite book|last= Hundt |first=Markus |editor1-last=Lenz |editor1-first=Friedrich |editor2-last=Schierholz |editor2-first=Stefan (ur.) |title=Corpuslinguistik in Lexik und Grammatik |chapter=Grammatikalität – Akzeptabilität – Sprachnorm. Zum Verhältnis von Korpuslinguistik und Grammatikalitätsurteilen |language=njemački |publisher=Stauffenburg |page=22 |url= |series=Stauffenburg Linguistik, Bd. 37 |location=Tübingen |year=2005 |isbn=3860577859}}</ref>
== Polifunkcionalnost standardnog jezika ==
Korištenje standardnog jezika u najraznovrsnijim područjima društvenog života, npr. u [[znanost]]i, [[novinarstvo|novinarstvu]], [[administracija|administraciji]], [[književnost]]i, svakodnevnoj komunikaciji itd., pokazuje da je on naspram dijalekata i sociolekata ''polivalentan'' i ''polifunkcionalan''. ''Polivalentnost'' se sastoji u tome da standardni jezik opslužuje sve sfere društvenog života. ''Polifunkcionalnost'' se sastoji u tome da je standardni jezik raslojen na funkcionalne stilove, a to su znanstveni, novinski, književnički, administrativni i [[razgovor]]ni stil.<ref name=Kord/>
== Vidi još ==
* [[
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/161156/dialect/27146/Standard-languages#ref393732 O standardnom jeziku u ''Encyclopedia Britannica''] {{en icon}}
[[Kategorija:Jezik]]
[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Sociolingvistika]]
[[Kategorija:Jezici]]
[[Kategorija:Ljudska komunikacija]]
| |||