Bagdad – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 25:
| opis_karte1 =
| slika_lokacijska_karta_država = Irak
| slika_lokacijska_karta_opis = <center>Bagdad na karti Iraka
| nadimak =
| geslo =
Red 69:
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
Red 94:
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
 
| vremenska_zona = [[UTC+3]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj = 00964/1
| gradovi_prijatelji =
 
Red 107:
| bilješke =
}}
'''Bagdad''' ([[Arapski jezik|arapski]]: بغداد‎) nekadašnji '''Madīnat al-Salām''' ([[Arapski jezik|arapski]]: ''Grad mira'') je [[glavni grad|glavni]] i najveći [[grad]] [[Irak]]a od 5 ,904 .000 stanovnika (po procjeni iz [[2005]]).<ref name=brit>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48773/Baghdad|title=''Bagdad''|publisher=Encyclopædia Britannica|language=engleski|accessdate=6. 11. 2012}}</ref> Bagdad je drugi po veličini [[grad]] u jugozapadne [[Azija|Azije]], nakon [[iran]]skog [[Teheran]]a.
 
== Geografija ==
Grad leži uz obale rijeke [[Tigris]] i bio je naseljen od starovjekovnih vremena. U Bagdadu je [[suptropi|suptropska]] [[aridna klima]] i jedan je od najtoplijih velegradova na svijetu. Temperatura na području Bagdada kreće se od 16,4°C zimi do 43,5[[°C]] u julu i augustu. Najveće padaline su u rujnu i svibnju, s prosječnih oko 150 mm. Dana [[11. 1.]] [[2008.]] godine, po prvi put u posljednjih stotinu godina, pao je lagani snijeg<ref>[http://web.archive.org/web/20070609092458/http://afp.google.com/article/ALeqM5huPkYk4bGVvo1Sa1tWeH-tgENiFw Afp.google.com]</ref>.
Grad leži uz obale rijeke [[Tigris]] i bio je naseljen od starovjekovnih vremena.
 
== Historija ==
[[Datoteka:Baghdad_150_to_300_AH.gif|mini|lijevo|<center>Karta srednjovjekovnog Bagdada (767. – 912.)]]
Nasele je dobilo na značaju [[762]]. kad ga je [[kalif]] [[al-Mansur]] ({{oddo|754|775}}) izabrao za prijestolnicu [[Abasidi|Abasidske dinastije]]. Bagdad je za vladavine [[Harun al-Rašid|Haruna al-Rašida]] doživio svoj najveći procvat i stekao slavu, koja je simbolički pretočena u priče iz ''[[1001 noć|1001 noći]]'', tad je bio je jedan od najbogatijih i najvećih gradova na [[svijet]]a. Kao centar [[islam]]a, mogao se mjeriti s tadašnjim [[Istanbul]]om po pitanju trgovine i kulture. Njegov pad i gubitak moći otpočeo je od [[809]]. kad je prijestolnica premještena u [[Samara|Samaru]]. Teški udarac za grad bila je [[1258]]. kad su ga opljačkali [[Mongoli]] pod [[Hulag-kan]]om, a zatim i [[1401]]. kad ga je zauzeo [[Timur]].
Iako je ovo područje bilo naseljeno od [[Prahistorija|prahistorije]] ([[Babilon]] se nalazi samo 85 [[km]] južnije), te se spominje na [[Asirija|asirskim]] glinenim pločicama kao ''Bagdadu'' još u [[9. vijek pne.|9. vijeku pne.]] i kraljevskom pečatu na opekama [[Nabukodonosor II|Nabukodonozora II]] u [[6. vijek pne.|6. vijeku pne.]], osnivanje Bagdada kao grada pripisuje se [[Abasidi|abasidskom]] kalifu [[Abu Džafar al-Mansur|Abu Džafaru al-Mansuru]] koji je [[762.]] godine izgradnju povjerio [[Perzijanci|perzijskim]] [[Barmakidi]]ma iz [[Balh]]a. Novoizgrađena [[prijestolnica]] bila je kružnog oblika ([[Promjer|d]] = 2 [[km]]) i naselilo ju je stanovništvo iz [[Ktezifont]]a, bivše [[Sasanidska Monarhija|sasanidske]] prijestolnice koja je prepuštena zubu vremena. Ovaj se grad zajedno sa susjednom helenističkom [[Seleukija|Seleukijom]] odnosno kaldejskim [[Opis (Mezopotamija)|Opisom]] nalazio oko 30 [[km]] južnije, dok je još stariji [[Babilon]] smješten 85 [[km]] južnije. [[Etimologija|Etimološko]] podrijetlo Bagdada dolazi od [[Perzijski jezik|perzijskih]] riječi ''Bag'' ("[[Bog]]") i ''Dad'' ("dat"); "Božji dar".
[[Datoteka:DiezAlbumsFallOfBaghdad.jpg|mini|lijevo|<center>Rašid-ad-Din, ''Mongolsko pustošenje Bagdada 1258. god.'', dvostruka iluminacija iz djela Gami at-tavarih iz 14. v., Staatsbibliothek Berlin]]
Za vrijeme [[Harun al-Rašid|Haruna al-Rašida]], službeno ''Madinat al-Salam'' ("Grad mira") doživljava najveću slavu, koja se spominje u ''[[1001 noć|1001 noći]]'', kada je bio jedan od najbogatijih i najvećih gradova na svijetu. Jedini gradovi slične veličine i utjecaja bili su [[Carigrad]], [[Córdoba (Španjolska)|Córdoba]], [[Marv]] i [[Kaifeng]]. Počeo je gubiti moć kada je [[809.]] prijestolnica premještena u [[Samara|Samaru]], potom invazijama iranskih [[Bujidi|Bujida]], a katastrofalno je opustošen [[1258.]] godine provalom [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] pod [[Hulagu-kan]]om. Godine [[1401.]] osvojio ga je [[Timur Veliki]], a [[1524.]] potpao je pod vlast perzijske [[Safavidi|safavidske dinastije]]. Pod vlašću sultana [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana I.]] grad je [[1534.]] godine postao dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]<ref name=brit/>, a u kratkom periodu (1623. – 1638.) ponovo je pod [[Safavidsko Carstvo|safavidskom]] vlašću, a potom opet u rukama [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.)]]. Godine [[1921.]] postaje prijestolnica [[Kraljevina Irak|Kraljevine Irak]]. Godine [[1958.]] državnim udarom, koji je izvela grupa mladih [[oficir]]a iz partije [[BAAS]] u Bagdadu, okončana je monarhija. Tokom [[20. vijek]]a grad se proširio teritorijalno i demografski. Teško je oštećen u bombardiranju tokom [[Zaljevski rat|rata u Perzijskom zaljevu]], i od tada je pod međunarodnim trgovačkim sankcijama više od jedne dekade.
 
Danas se grad oporavlja nakon [[Rat u Iraku|američke okupacije Iraka (2003. – 2010.)]], ali je još uvijek središte čestih terorističkih napada i [[Irački gerilci|protuvladinih provokacija]].
Godine [[1524]]. potpao je pod vlast [[iran]]ske [[Safavidska Monarhija|safavidske dinastije]]. Za vrijeme vladavine [[sultan]]a [[Sulejman I|Sulejmana I]] Bagdad je [[1534]].<ref name=brit/> postao dio [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i ostao sve do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], osim kratkog perioda od [[1623]]. do [[1638]]. kad je ponovno bio pod Safavidima.
 
==Znamenitosti==
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i propasti [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]] [[1921]]. postao je [[prijestolnica]] novoosnovane [[Kraljevina Irak|Kraljevine Irak]]. Nakon [[Puč|državnog udara]] iz [[1958]]. koji je izvela grupa mladih [[oficir]]a iz partije [[BAAS]] srušena je [[monarhija]]. Tokom [[20. vijek]]a grad se proširio teritorijalno i demografski. Teško je oštećen u bombardiranju tokom [[Zaljevski rat|Pustinjske oluje]], i od tada je pod međunarodnim trgovinskim sankcijama više od jedne dekade.
Jedna od najstarijih građevina je Abasidska palača (12. – 13. v.) koja je dio historijskog centra grada sa [[Sokak]]-sarajem ("Palača trgovine") i [[medresa|medresom]] al-Mustansirija iz istog perioda. Džamija al-Kazimija ("Dvojice koji progutaše svoj bijes") iz [[15. vijek]]a nalazi se u predgrađu Bagdada, a sadrži grobnice sedmog i devetog [[Šijitski imam|šijitskog imama]] (od dvanaest najvećih), [[Musa al-Kazim|Muse al-Kazima]] i [[Muhamed al-Taki|Muhameda al-Takija]]. Zbog toga se smatra za jednim od najvažnijih [[Šijitizam|šijitskih]] svetišta na svijetu.
 
Nacionalni muzej Iraka je posjedovao neprocjenjivu kolekciju historijskih predmeta i umjetnina, ali je tokom okupacije Bagdada [[2003]]. godine kolekcija opustošena.
Internacionalni aerodrom Bagdad (BIAP), najveći u Iraku, nalazi se 16 [[km]] od središta grada i svake godine potroši oko 900,000.000 [[USD]] kako bi primila do 7,500.000 putnika. Tada je stradao i Badadski zoološki vrt koji je bio najveći na Bliskom Istoku, no nakon 2003. godine tek 35 životinja, od njih 650, je preživjelo<ref>[http://www.bbc.co.uk/radio4/thechoice/pip/sszoc/ The Choice, featuring Lawrence Anthony] BBC radio 4, 4. 9. 2007. {{en icon}} Preuzeto 6. 7. 2012.</ref>.
 
Spomenik neznanom junaku na Velikom trgu proslava iz 1980. godine podignut je početkom [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkog rata]] (1980. – 1988.) kako bi se obilježila mučenička smrt iračkih vojnika, a 1989. godine mu je dodan Trijumfalni luk ("Mačevi pobjede").
 
<gallery perrow="5">
Datoteka:Baghdad_old_Abbasid_Minaret.jpg|<center>Suk al-Gazel je nastariji mineret u Mezopotamiji (901. – 907.)
Datoteka:KadhimaynMosque.jpg|<center>Džamija al-Kazimija
Datoteka:Baghdad_International_Airport_(October_2003).jpg|<center>Bagdadski aerodrom
Datoteka:Swords_of_qadisiyah.jpg|<center>Trijumfalni luk ("Mačevi pobjede") Velikog trga proslava (1986. – 1989.)
</gallery>
 
== Stanovništvo ==
 
Velika većina stanovništva su [[Arapi]], a u gradu postoji i značajna nacionalna zajednica [[Kurdi|Kurda]], kao i manje zajednice [[Turkmeni|Turkmena]], [[Sirija|Sirijaca]] i [[Sudan]]aca.
 
Oko 95% stanovništva grada su [[Muslimani (vjernici)|muslimani]], zbog čega gradsku sliku krase mnogobrojne džamije. Bagdad je i historijsko sjedište patrijarha [[Asirska crkva istoka|Asirske Crkve istoka]].
 
=== Poznate osobe ===
* [[Adil Abd al-Mahdi]], šiitsko-irački političar, trenutni irački potpredsjednik
* [[Ijad Alavi]], irački političar, bivši premijer vlade
* [[Zaha Hadid]], iračko-britanska arhitektica i profesorica
* [[Ibn Kamuna]], filozof
* [[Jakub ibn Kilis]], egipatski vezir za vrijeme Fatimida
* [[Bassam Salih Kubba]], zamjenik ministra vanjskih poslova (april - juni 2004)
* [[Abdud Karim Kasim]], irački političar i premijer od 1958. do 1963.
 
== Gradovi prijatelji ==
Bagdad ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
* {{ZD|JOR}} [[Amman]], [[Jordan]]
* {{ZD|LIB}} [[Bejrut]], [[Libanon]]
* {{ZD|UAE}} [[Dubai]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]
 
== Izvori ==