Verzija na datum 5 januar 2011 u 02:12 uredi Vitek (razgovor \| doprinos) Autopatroleri 26.344 izmene Nova stranica: thumb\|right\|300px\|Ruševine pustinjskog grada [[Šivta u Negevu važne raskrsnice na karavanskim putevima]] '''Put tamjana''' koji vodi od južne [[Arabija\|Ar...		Verzija na datum 5 januar 2011 u 17:52 uredi poništi Autobot (razgovor \| doprinos) Botovi 177.192 izmene m ispravke Novija izmjena →
Red 1: [[~~Image~~Datoteka:Shivta.JPG\|thumb\|right\|300px\|Ruševine pustinjskog grada [[Šivta]] u [[Negev]]u važne raskrsnice na karavanskim putevima]] '''Put tamjana''' koji vodi od južne [[Arabija\|Arabije]] do [[sredozemlje\|sredozemlja]] jedan je od najstarijih [[trgovina\|trgovačkih]] putova na svijetu. Red 16: <ref name=Yemen1>{{cite web\| title = Traders of the Gold and Incense Road \| publisher = Embassy of the Republic of Yemen, Berlin\| url = http://www.botschaft-jemen.de/Geschichte.htm}}</ref> Kod [[Petra\|Petre]], sjeverno od [[Akapski zaljev\|Akapskog zaljeva]], put se dijelio u dva pravca. Sjeverni pravac završavao je u [[Gaza (grad)\|Gazi]], dok je istočni pravac vodio do Damaska. Izvještaji antičkih autora bilježe, da je karavana dromedara trebala 100 dana putovanja da prijeđe 3.400 km dug put od Dhofara do Gaze. Put tamjana vjerojatno je prvi put korišten u [[10. vijek pne.\|10. stoljeću ~~p. n. e~~pne.]]. No do punog razvoja, dolazi tek nakon nastajanja južnoarabijskih kraljevstava [[Sabejsko kraljevstvo\|Saba]], [[Kataban]], [[Hadramautsko Kraljevstvo\|Hadramaut]] i [[Main]] u [[8. vijek pne.\|8. stoljeću ~~p. n. e~~pne.]]. Velike potrebe za tamjanom radi korištenja u [[kult]]nim obredima u području oko [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]] dovela je od [[5. vijek pne.\|5. stoljeća ~~p. n. e~~pne.]] do procvata trgovine tamjanom kao i gradova i državica koje su se nalazile na tom putu. Na prijelazu u novu eru [[Rimsko carstvo]] je, od procijenjene godišnje proizvodnje od 2.500 do 3.000 tona, trošilo oko 1.500 tona tamjana. <ref name=UNESCO1>{{cite web\| title = Incense Route - Desert Cities in the Negev\| publisher = UNESCO\| url = http://whc.unesco.org/en/list/1107}}</ref> Tada su zemlju odakle je dopremana ova skupocjena sirovina [[Stari Rim\|Rimljani]] nazvali ''Arabia felix'' - sretna Arabija. [[Datoteka:Khazneh.JPG\|thumb\|[[Nabatejci\|Nabatejski]] grad [[Petra]], danas u Jordanu, bio je važna raskrsnica na putu tamjana]]

Put tamjana – razlika između verzija