Birokracija – razlika između verzija

Ukratko rečeno ''birokracija'' je administracija svih organa države, od lokalne do nacionalne razine. Pojam se odnosi na tip organizacije, koju karakteriziraju njeni službenici koji rade pod jedinstvenim pravilima i procedurama, sa jasnom hijerarhijskom strukturom zapovjedanja. Svi oblici vlasti neke države osnivaju vlastitu birokraciju koja upravlja njenim ministarstvima, agencijama, uredima, komisijama i ​​odjelima. <ref name=brit/>

|accessdate = 12. 09. 2012}}</ref> <br />

Pretjerana birokratizacija društva stavlja pravila iznad [[čovjek]]a i uglavnom se odnosi prema njemu kao prema objektu.

Termin ''birokracija'' skovao je sredinom [[18. vijek]]a [[Francuzi|francuski]] [[filozof]] [[Vincent de Gournay]] <ref name=brit/> kao [[sintagma|sintagmu]] od riječi bureau = ured (biro), pisaći stol + cratie = vladati, od [[Starogrčki jezik|starogrčke]] riječi ''krátos'' κρατός. <ref name=mir> {{cite web

''Birokracijom'' i njezinom pojavom, se najviše bavio [[Francuska|njemački]] [[sociologija|sociolog]] [[Max Weber]] ([[1864]]. -[[1920]].), koji je opisao idealne karakteristike birokracije i ponudio objašnjenje za historijsku pojavu birokratskih institucija. One su bilo nužno zlo, ali ipak puno naprednija forma upravljanja od dotadašnjih. <br />

Po Weberu birokracija je tehnički najdotjeranija forma organizacije, zbog svoje specijalizirane stručnosti, sigurnosti, kontinuiteta i jedinstva. Birokracija se kao poželjni oblik organizacije, pojavila s rastom novčane privrede (što je u konačnici rezultiralo razvojem [[Kapitalizam|kapitalizma]]). Njoj je za njeno poslovanje (novčane transakcije) trebala bezlična, pravno potkovana i racionalna uprava. Ubrzo nakon tog su nastale i brojne korporacije (dioničarska društva) čija je birokratska organizacija bila opremljena da obrađuju različite zahtjeve kapitalističke proizvodnje efikasnije od malih proizvođača. <ref name=brit/> Po [[Max Weber|Weberu]] osnovne karakteristike ''birokracije'' su slijećesljedeće;

Pravna nadležnost je ključni element birokratske organizacije, koja je sastavljena od pojedinačnih odjela s jasno definiranim odgovornostima. U osnovi tog koncepta je specijalizacija svakog pojedinog odjela i pojedinca u njemu, - svatko je zadužen za određeni dio posla, za koji je specijaliziran i obučen, i za koji je odgovoran organizacijskoj hijerarhiji. Takva podjela rada omogućuje odjelima i njihovim službenicima da ovladaju svojim poslom do detalja i da zadatke obavljaju rutinski. Iako je takva podjela rada vrlo efikasna, ona može dovesti do brojnih patoloških pojava, jer se često problemi koji nisu u djelokrugu rada nekog od ureda ili pojedinog službenika u njemu - odbijaju rješiti već se prebacuju iz odjela u odjel. Pri tome svaki odjel štiti svoj interes, i odbija odgovornost za nastale štete - pravdajući se da to nije u djelokrugu njihove nadležnosti.. .<ref name=brit/>

Birokracija ima jasnu liniju zapovijedanja i kontrole. Birokratska organizacija formirana je strogo hijerarhijski, sa piramidalnom strukturom odgovornosti, koja ide od vrha prema dnu. Autoritet je ljepilo koje drži na okupu raznolikost i sprječava odjele u nedozvoljenim radnjama. Ta karakteristika birokratske organizacije ima najviše kritičara, vrlo je raširena predožba da hijerarhijska organizacija ubija svaku kreativnost i potencira ulizničko ponašanje prema nadređenima, koji rade na temelju predpostavki što njihov nadređeni od njih očekuje. <ref name=brit/>

Kontinuitet je još jedan ključni element birokratske organizacije. Racionalna pravno utemeljena uprava zahtijeva jedinstvena pravila i procedure sa pisanim pravilama i službenim ponašanjem. Birokratska upornost da sve arhivira (sve svoje prošle radnje) daje i samoj organizaciji memoriju, pa ona može slijediti sve svoje presedane i standardne operativne postupke. Sposobnost da koristi standardne operativne postupke prilikom svakog novog predmeta svog rada, čini birokratsku organizaciju efikasnom i ekonomičnom. To omogućuje i samoj organizaciji kontinuitet, a time i nezavisnost od bilo kakvog konkretnog vodstva. U cjelini, kontinuitet je od vitalnog značaja za organizacijsku sposobnost birokracije, jer ona tim čuva svoj ​​identitet, pa čak i svoju kulturu. Bez arhive, bilo bi nemoguće održavati postupke utemeljene na zakonitosti. Ipak kontinuitet također ima i svoju negativnu stranu, jer se organizacija može ponašati predvidljivo i konzervativno ili što je još gore samo refleksno. Kontinuitet također može dovesti birokraciju da ponovlja postupke i radnje koje mogu biti nepravilne i loše, pa vremenom mogu kumulirati do usijanja. <ref name=brit/>

Unatoč vrlina, profesionalizacija također nosi potencijalne rizike. Često profesionalni kadar rukovodećih stručnjaka sam postaje tajni izvor moći, jer ima vrhunska znanja u odnosu na one koji su njegovi nominalni ali samo privremeni nadređeni. Na temelju većeg organizacijskog iskustva, poznavanja detalja i poznavanja materije, profesionalni birokrati mogu ostvariti snažan utjecaj na odluke svojih nadređenih rukovodilaca (izabranih političara), i praktički manipulirati njima po vlastitoj volji. Postojanje snažnih birokrata postavlja pitanja povjerenja i odgovornosti, naročito u demokratskim sistemima, gdje su birokrati nominalno samo sluge (agenti) svojih vođa, ali njihovo superiorno poznavanje materije do u detalje, stavlja ih u poziciju nezamjenjivosti. Osim toga, iako stalni kadar funkcionera donosi stručnost i poznavanje materije do detalja i tako olakšava donošenje odluka, on također produbljuje urođeni konzervativizam birokracije. Stalni birokratski kadar je obično skeptičan prema novinama, jer je bit birokratske organizacije, da nekadašnje novine pretvara u svakodnevnu rutinu. Profesionalni birokrati, bili oni u javnom ili privatnom sektoru, također imaju tendenciju da favoriziraju organizacijski status quo, jer su njihova ulaganja (npr., školovanje i status) vezani uz to. Dakle što je kadar profesionalniji, to se više opire vanjskim uticajima. <ref name=brit/>

Pravila onemogućuju proizvoljno ponašanje, ali ona također mogu biti strahovita kočnica za rješavanje problema. Gomilanje pravila ponekad dovodi do bujanja nedosljednosti, pa procedure potrebne za izmjenu bilo kojeg elementa statusa quo - može postati izuzetno težak zadatak, zbog slijepog robovanja pravilima, što je karakteristika birokracije. Zbog tog se i misli da strogo pridržavanje pravila ograničava sposobnost birokracije da se prilagodi novim okolnostima. Nasuprot tome - tržište, može raditi s vrlo malo pravila, ali se brzo prilagođava novonastalim situacijama. Ipak većina velikih poslovnih organizacija su organizirane po birokratskom modelu, jer hijerarhija i podjela odgovornosti smanjuju troškove donošenja odluka. <ref name=brit/>

I [[Karl Marx]] se bavio proučavanjem ''birokracije'', po njemu ona ne pripada klasi kapitalista - jer nema sredstva za proizvodnju, a nije ni proleterijat, već je samo posrednik između jednih i drugih. Ali je svojim položajem privilegirani sloj, koji u ime viših društvenih interesa, koristi autorit države da u tajnosti ostvari svoje ciljeve. Tako da je imaginarna država u državi.

[[Japan]] je za vrijeme [[Meiji revolucija|Meiji restauracije]] ([[1868]]. - [[1912]].), izgradio je snažnu birokraciju, koja je centralizirala državu i oslabila aristokraciju. S druge strane u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] je moćna aristokracija i dalje držala položaje u državnoj upravi na amaterskoj osnovi sve do kraja [[19. vijek]]a, kad se profesionalizirao rad u državnoj upravi. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] profesionalna državni aparat nije postojao na federalnoj razini, sve do [[1883]]., a po mnogim saveznim državama se pojavio tek puno kasnije. Pa i danas je moderna birokracija na federalnoj razini, čudna mješavina kompliciranog sistema političke vlasti. <ref name=brit/>

Oštri kritičar bujanja ''birokracije'' bio je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[historičar]] i pisac [[Cyril Northcote Parkinson|C. N. Parkinson]] on je ironično komentirao jačanje birokracije riječima; ''Opseg posla povećava se kako bi se ispunilo vrijeme potrebno za njegovo obavljanje.'' <br />