Paris – razlika između verzija

{{otheruses}}

 

'''Paris''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Πάρις''', ''Páris'') jedan je od brojnih sinova [[troja]]nskog kralja [[Prijam]]a. Također poznat pod imenom [[Aleksandar]]. Njegova otmica [[Helena (mitologija)|Helene]], žene [[sparta|spartskog]] kralja [[Menelaj]]a, dovela je do [[Trojanski rat|Trojanskog rata]].

===Parisov sud===

 

 

Paris je iskušavao Agelajeve [[bik]]ove u borbi. Jedan je stalno pobjeđivao te je Paris održavao natjecanja s bikovima ostalih pastirima i nudio svoje bikove kao nagradu. Njegov je bik uvijek pobijedio. Na posljetku je Paris ponudio [[zlato|zlatnu]] krunu onome tko pobijedi njegova prvaka. [[Ares]] se odazvao i pretvorio se u bika te lako pobijedio. Paris je dao krunu Aresu bez oklijevanja - bio je iskren u svojoj prosudbi, a to je utjecalo na [[olimp]]ske bogove koji su tražili Parisa da presudi u svađi između [[Atena (mitologija)|Atene]], [[Hera|Here]] i [[Afrodita|Afrodite]].

 

 

[[Zeus]] je održao slavlje u čast braka [[Pelej]]a i [[Tetida|Tetide]]. No, [[Erida]], božica razdora, bila je bijesna jer nije bila pozvana. Ljuito je stigla na proslavu i bacila [[zlato|zlatnu]] [[jabuka|jabuku]] na stol (otud izraz "'''jabuka razdora"''') na kojoj bješe natpis καλλίστῃ = najljepšoj ([[dativ]] [[jednina|jednine]] od [[grčki jezik|grč.]] καλος = najljepša).

====Početak i povod rata====

 

 

[[Afrodita]] je Parisu obećala [[Helena (mitologija)|Heleninu]] ruku, ruku najljepše žene na svijetu. No, Helena je bila udana za [[Menelaj]]a, kralja [[Sparta|Sparte]]. No, ovo nije spriječilo Parisa da je otme ukravši i [[Menelaj]]eve konje. U drugoj i čestoj inačici mita, Helena se zaljubila u Parisa i svojevoljno otišla iz Sparte te napustila muža i njihovu devetogodišnju kćer [[Hermiona (mitologija)|Hermionu]].

Brojni izvori opisuju različite odnose između Helene i Parisa. Neki tvrde da su se jako voljeli (možda pod utjecajem [[Afrodita|Afrodite]]). Drugi pak tvrde da nije svojevoljno napustila [[Troja|Troju]], a treći da je bila okrutna i sebična žena koja je nosila katastrofu te da ga je mrzila.

 

 

Za vrijeme [[Helena (mitologija)|Helenine]] udaje, mnogi su prosci došli po njezinu ruku iz cijeloga svijeta. Među proscima bili su [[Odisej]], [[Menest]], [[Ajant]], [[Patroklo]], [[Idomen]], ali je favorit bio [[Menelaj]], koji nije došao osobno - predstavljao ga je njegov brat [[Agamemnon]]. Helenin otac [[Tindarej]] nije znao kako će otpraviti preostale prosce, a da ne započne svađu. [[Odisej]] je obećao da će on to riješiti ako ga zauzvrat podrži u njegovu udvaranju [[Penelopa|Penelopi]]. Tindarej se složio, a Odisej je rekao da svi prosci moraju položiti zakletvu da će prihvatiti i poslije braniti izabranog muža. Na posljetku se [[Helena (mitologija)|Helena]] udala za Menelaja. Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj je postao kralj [[Sparta|Sparte]], jer Tindarejevi sinovi [[Kastor i Polideuk]] bili su već mrtvi i uzneseni na [[Olimp]].</blockquote>

Paris je u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'' portretiran uglavnom kao kukavica. U dvoboju između njega i [[Menelaj]]a, spasila ga je [[Afrodita]]. Jedino ubojstvo koje je počinio bilo je [[Ahilej]]evo - ubio ga je otrovnom strijelom koju je vodio bog [[Apolon]]. Druga inačica mita govori da je Paris bio vrstan strijelac te da ga je sam pogodio zahvaljujući vještini i iskustvu. Isticanje Parisa kao strijelca služilo je da ga se i prikaže kao [[Azija|Azijca]], a ne [[stara Grčka|Grka]], jer su Grci rijetko, za razliku od Azijaca, koristili lukove i strijele u bitkama.

 

 

Parisa je ubio [[Filoktet]]. Nakon što je Paris umro, njegov je brat Difob oženio [[Helena (mitologija)|Helenu]]. Na posljetku ga je ubio [[Menelaj]] i odveo Helenu natrag u [[Sparta|Spartu]].

 

 

 

<!-- interwiki -->