Mesopotamska umetnost – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa srpske Wikipedije
 
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 2:
[[Datoteka:Bearded man Uruk Louvre AO5718.jpg|thumb|300px|Skulptura iz Uruka- Mesopotamijska umetnost]]
 
'''Mesopotamska umetnost''' razvija se paralelno sa razvojem [[Egipat|Egipta]], i ne zna se koja je kultura starija, druga istorijska civilizacija se rađala na [[Bliski istok|Bliskom istoku]], postepeno napuštajući [[neolit]]sko društvo. Između 3500. i 3000. g.p. n. epne. u dolini [[Tigar (reka)|Tigra]] i [[Eufrat]]a, na teritoriji današnjeg [[Irak|Iraka]] istočne [[Sirija|Sirije]] i [[Iran|Irana]] nastala je [[Mesopotamija]]. Za razliku od [[Stari Egipat|Egipta]], došlo do dugotrajnijeg ujedinjavanja plemena, te je njena istorija obeležena stalnim sukobima. Ipak, postoje osnove na kojima počiva čitava mesopotamska civilizacija, a to zajedničko nasleđe uspostavili su [[Sumer]]i.
 
== Istorija i glavne karakteristike ==
'''Mesopotamija''' je reč grčkog porekla. Stanovnici su Sumeri- azijski narod na jugu, Akadi narod semitskog porekla na severu. U religiji veliku ulogu igra priča o potopu a koji svakako ima i istorijsku podlogu i zna se da je na kraju Džemedetnarskog perioda bio ceo red potopa i otuda priča i mit. Na ovom području su se razvijale kulture Sumerska, zatim Akadska pa Vavilonska i Asirska.
 
'''Sumersko Akadska kultura''' (2900.- 1950. p. n. epne.) javlja se rano s tim da su neki gradovi najpre u Sumeru imali prednosi i značaj od ostalih. Tako [[Ur]] u I Urskoj dinastiji od 2280.- 1600. p. n. epne. (a posle njega i [[Uruk]] i [[Lagaš]]) osnovana je država u Sumeru koja se prostirala sve do sredozemlja. Posle dvadesetak godina pod [[Saragon]]om nastala je prva monarhija koju su kasnije proširili Akadi od sredozemlja do [[Elamo |Elama]]. Posle su vladale dinastije Ura i uspele da postave svoju vladavinu. Period Džemedetski traje od 2900. do 2600. p. n. epne. ranodinastički period Ura I od 2500.- 2400. p. n. epne. akadski period 2350.- 2170. p. n. epne. i period III dinastije Ura 2050.- 1950.p. n. epne.
 
'''Staro Vavilonska kultura''' (1955. p. n. epne.- 1725. p. n. epne.) i cvat vezan je za kralja, dotle manje poznatog Vavilona Hamurabija (1955.- 1725. p. n. epne.) ili prema novim podacima 1729.- 1686. p. n. epne. koji je postao glavni grad Elama. U srednjoj i južnoj Vaviloniji u periodu Isu- Larsa traje još tradicionalna Sumersko Akadska kultura. U Isuu su Semiti a u Larsi Elamske dinastije- Larsa je pobedila ali je kasnije izgubila rat sa Vavilonom. No ni Vavilonsko carstvo nije dugog veka i uništeno je najezdom armejskih beduina i zamenjuje je kultura [[Bašiti |Bašita]] i [[Huriti |Hurita]] i najzad Hetita. Ovi poslednji su imali i veći značaj. Vavilonska kultura je postepeno propala a naročito je bio buran period iz najezde Hiksosa koji su indoeuropskog porekla i došli su u [[Mala Azija |Malu Aziju]] i svrgli Kasitsku dinastiju koja je vladala od 1746.- 1171.p. n. epne.
 
'''Asirska kultura''' se datira u 1115.- 612. p. n. epne. i ako najstariji spomenici ove kulture sežu u III milenijum i pod uticajem su sumerske umetnosti a kasnije i Vavilona u vremenu njegovog procvata. U vreme političkog procvata [[Tiglatpilers]]a i (1115.- 1093. p.n. e.) i Asurbanipala (668.- 626. p. n. epne.) beleži se uspon kulture Asira. Vladari su se oslanjali na snažnu vojsku i vladali su osim međuriječijem i [[Sirija |Sirijom]], [[Palestina |Palestinom]], [[Kilikija |Kilikijom]] i [[Kipar |Kiprom]] a i [[Egipat |Egiptom]] jedno vreme a i ovo je carstvo završilo kao i prethodna invanzijom indoevropskih naroda koji su dolazili u valovima i nastanjivali se pod [[Kavkaz]]om iz predela današnje [[Indija |Indije]]- [[Medi]] narod iz planina spojio se sa [[Perzija]]ncima koji su iste rase 612. p. n. epne. je pala Niniva.
Asirsku vladavinu su nasledili Novobabilonjani koji su vladali Mesopotamijom, Sirijom, Malom Azijom i Palestinom. Niniva je cvetala naročito u vreme [[Nabukadoneser]]a kada su izgrađeni viseći vrtovi za [[Semiramida |Semiramidu]], [[Perzija]]nci koji su pre toga pobedili Mede zavladali su Vavilonom 539. godine bez borbe.
 
Mesopotamska kultura je bila samonikla, jer nisu imali kontakata sa drugim kulturama i kontinutet nije tako jak kao kod Egipta. Na severu su bili [[Asir|Asirci]], u planinski preselima, stočari i lovci. Kultura se sporo razvijala i bila je Kalifskog tipa. Na jugu su bili zemljoradnici - Ubaidska, Uručka i Džemdet-Naserska kultura, koje karakteriše brz ritam menjanja kulture. Sumeri su osnivači mesopotamske civilizacije i utemeljivači kulture. Došli su oko 4000 g.p. n. epne. it [[Persija|Persije]] u južnu Mesopotamiju i osnovali čitav niz gradova-država.
 
=== Karakteristike u umetnosti ===
Red 22:
 
=== Epohe u mesopotamskoj istoriji ===
*Sumer (3500 – 2340 godine p. n. epne.) glavni grad Uruk
*Akad (2340 – 2180 godine p. n. epne.), stapanje Semita sa Sumerima, vladar Sargon i njegovi naslednici, njegov unuk je Naram-Sin
*2180 – 2125 godine p. n. epne., vladaju plemena sa severoistoka
*Novosumersko razdoblje (2125 – 2000 godine p. n. epne.), glavni grad Ur, samo je Lagaš bio samostalan grad-država – vladar Gudea
*2000 – 1000 godine p. n. epne., Hiksi i drugi narodi u Mesopotamiji, samo je Vavilon od 1760 – 1600. godine p. n. epne. samostalan, osnivač Hamurabi
*Asirija (1000 – 612. godine p. n. epne.), od 2000-1500. godine p. n. epne. Hititi naseljavaju Anadoliju, a Mitanci Siriju, Asur i SZ Mesopotamiju. 1360 godine p. n. epne. Hititi pokoravaju Mitance, te Asirija ponovo stiče samostalnost. 612. godine p. n. epne. pad Asirije, dok južni deo države ostaje slobodan – Novi Vavilon
*Novi Vavilon (612 – 539. godine p. n. epne.), vladar Navukodonosor, Semiramidini vrtovi
*Persija (osvaja Vavilon 539. godine p. n. epne. – do 331 godine p. n. epne. kad je osvaja Aleksandar Veliki), dinastija Ahmenida, vladar Kir Veliki
*Persija dinastija Sasanida