Razlike između izmjena na stranici "Marko Vipsanije Agripa"

Dodano 10 bajtova ,  prije 10 godina
m/м
ispravke
m/м (ispravke)
Agripa je bio iz skromnog roda. Imao je jednako godina kao i Oktavijan (kao što su onda zvali cara) te je studirao s njim u [[Apolonija|Apoloniji]] kada su stigle vijesti o [[ubojstvo|ubojstvu]] [[Julije Cezar|Julija Cezara]] ([[44. pne.]]). Po njegovom savjetu Oktavijan je odmah krenuo u [[Rim]]. Agripa je odigrao istaknutu ulogu u ratu protiv [[Lucije Antonije|Lucija Antonija]] i [[Fulvija|Fulvije]], odnosno brata i žene Marka Antonija, koji je završio osvajanjem Peruzije ([[40. pne.]]). Dvije godine kasnije ugušio je ustanak Akvitanaca u Galiji i prešao je [[Rajna|Rajnu]] da kazni provale Germana. Na svojem povratku odbio je proslaviti trijumf ali je prihvatio službu [[konzul]]a [[37. pne.]]
 
[[ImageDatoteka:Agrippa, Baumeister S.27.jpg|thumb|168px|left|Marko Vipsanije Agripa]]
 
U to je vrijeme [[Seksto Pompej]], s kojim je rat bio neizbježan, zapovijedao morem na obalama Italije. Kako bi ga pobijedio, Agripa je prvo trebao osigurati luke za svoje brodovlje. To je postigao presjekavši kopnene veze koje su odvojile Lacus Lucrinus od mora te stvorivši vanjsku luku. Unutrašnju luku je također stvorio povezujući jezero Avernus s Lucrinusom (Dio Cassius xlviii. 49; Plinije, ''Nat. Hist.'' xxxvi. 24). Agripa je otprilike tada oženio [[Pomponija|Pomponiju]], kćer [[Marko Tulije Ciceron|Ciceronova]] prijatelja [[Tit Pomponije Atik|Tita Pomponija Atika]]. Čim je imenovan vrhovnim pomorskim zapovjednikom, započeo je s obukom svoje posade sve dok nije bio spreman suočiti se s Pompejevom mornaricom. [[36. pne.]] je pobijedio kod [[Mile|Mila]] i [[Nauloh]]a nakon čega je primio čast pomorskog vijenca za svoju službu. Kada je izabran za edila [[33. pne.]] označio je razdoblje svoje službe stvarajući velike doprinose u gradu Rimu, obnavljajući i gradeći [[akvedukt|akvedukte]], povećujući i čisteći [[Cloaca Maxima|Cloacu Maximu]], gradeći kupališta i trijemove te zasađujući vrtove. Također je dao poticaj javnim izložbama umjetnina. Carevo hvalisanje da je preuzeo grad od cigli, a ostavio ga u mramoru ("marmoream se relinquere, quam latericiam accepisset", Svetonije, ''Augustov život'' 29) zapravo s velikom ispravnošću može izreći Agripa.
 
Vjerojatno u spomen bitke kod Akcija Agripa je sagradio i posvetio zgradu koja je prethodila [[Hadrijan|Hadrijanovu]] [[Panteon, Rim|Panteonu]] u Rimu koji je ostao sačuvan. Natpis na kasnijoj zgradi koja je sagrađena oko [[125]] sadrži tekst natpisa s Agripine zgrade iz vremena njegova trećega konzulovanja. Godine koje su slijedile nakon svojega trećeg konzulovanja, Agripa je proveo u Galiji reformirajući provincijalnu administraciju i porezni sustav, a uz to je sagradio učinkoviti sustav cesta i akvedukta, čiji se sjajan primjer može vidjeti blizu današnjega Nimesa.
[[ImageDatoteka:Roma-pantheonnotte.jpg|Hadrijanov [[Panteon, Rim|Panteon]]|thumb]]
 
Čini se da je Agripino prijateljstvo s Augustom bilo zamračeno zavišću njegova šurjaka Marcela, kojeg su vjerojatno podbadale intrige [[Livija|Livije]], druge Augustove žene, koja se bojala Agripinog utjecaja na njezina muža. Rezultat tome bio je Agripin odlazak iz Rima, navodno da preuzme upravljanje nad Sirijom. To je bila vrsta časnoga progonstva, ali zapravo je Agripa samo poslao svojeg poslanika na istok, dok je on sam ostao na [[Lezbos|Lezbosu]]. Nakon Marcelove smrti, koja se dogodila za manje od godinu dana, u Rim ga je pozvao August koji je shvatio da mu trebaju njegove usluge.
* [[Julio-Klaudijevsko rodoslovno stablo]]
 
[[CategoryKategorija:rimski imperij]]
[[CategoryKategorija:Antički Rim]]
 
{{Link FA|he}}
177.192

izmjene