Razlike između izmjena na stranici "Kraljevina Hrvatska i Slavonija"

m/м
ispravke
m/м (robot Dodaje: pt:Reino da Croácia-Eslavônia)
m/м (ispravke)
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Austria-Hungary map new.svg|minithumb|200px|right|thumb|"Kraljevina Hrvatska i Slavonija" unutar Austro-Ugarske Monarhije]]
Kraljevstvo Hrvatske i Slavonije formalno je ujedinjeno Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz [[1868]]. kad je, za bana [[Levin Rauch|Levina Raucha]] dogovoren oblik budućeg zajedništva Hrvatske i Ugarske unutar zemalja Krune sv. Stjepana. Tom nagodbom hrvatskog je [[ban]]a imenovala zajednička vlada u [[Budimpešta|Budimpešti]], a 55% poreza odlazilo je u središnju blagajnu. Trojedna kraljevina bila je autonomna u pitanjima školstva i vjera, mjesne uprave i sudstva, dok je s Ugarskom imala zajedničku trgovinu i promet. Bana je imenovala zajednička vlada u Pešti.
 
U Saboru iz [[1871]]. [[mađaroni]] imaju vrlo slabu manjinu (samo 13 zastupnika u odnosu na 51 protivnika Nagodbe). Iste godine [[Eugen Kvaternik]] vodi poznatu [[Rakovička buna|Rakovičku bunu]] u kojoj i sam pogiba [[11.10.]] iste godine. Ipak, unatoč čestim nemirima i nezadovoljstvom općim političkim stanjem, Hrvatska je tada napredovala od polufeudalnog prema suvremenom građanskom društvu. Osobito je to došlo do izražaja u vrijeme bana [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] ([[1873]].-[[1880]].). Upravo je on bio i prvi ban pučanin (koji nije bio pripadnik plemstva). Mažuranić je uspio obnoviti hrvatski školski sustav i uspostaviti mrežu javnih škola, čime je smanjen utjecaj crkvenih školskih ustanova.
 
[[Datoteka:Crkva sv. Marka (Zagreb).jpg|minithumb|250px|left|thumb|Grb Trojednoga Kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na krovu [[Crkva sv. Marka|crkve sv. Marka]] u Zagrebu (na lijevoj strani)]]
[[1881]]. Hrvatsko-slavonskom Kraljevstvu vraćene su i zemlje koje su činile [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]]. Ostala je želja [[Hrvati|Hrvata]] da se ovom kraljevstvu pridruži i [[Dalmacija]], te se ono nazivalo Trojednim Kraljevstvom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, premda je Dalmacija i dalje pripadala austrijskoj središnjoj vlasti. Točnije, Sabor je često tražio da se Dalmacija vrati pod upravu hrvatskog bana i Sabora, a ne pripoji Hrvatsko-slavonskom Kraljevstvu, jer mu je oduvijek pripadala. [[Grb Republike Hrvatske|Grb]] Kraljevstva zato je uključivao i povijesni dalmatinski grb, baš kao što je taj grb bio prisutan u zajedničkom grbu zemalja Krune sv. Stjepana. Hrvatski političari jasno su izricali svoje uvjerenje da i [[Bosna i Hercegovina]] koja je bila priključena zajedničkoj carsko-kraljevskoj upravi pripada hrvatskim zemljama. [[1878]]. Hrvatski sabor uputio je zahtjev kralju [[Franjo Josip I., car Austrije|Franji Josipu]] da Dalmacija i Bosna i Hercegovina budu sjedinjene s Hrvatskom i Slavonijom što je odbijeno, prije svega pod pritiskom Mađara koji nisu željeli da Hrvatska time ojača nakon čega bi se mogla bolje odupirati mađarizaciji.
 
 
=== Prvi svjetski rat ===
[[Datoteka:Coat_Croatian_Parliament.jpg|minithumb|thumb|Grb Trojednice na zgradi [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]]]]
Prvi svjetski rat prekinuo je nastojanja oko dobijanja veće samostalnosti unutar Austro-Ugarske Monarhije. Za toga rata osobito su se istakli neki časnici s područja ovoga kraljevstva. Među njima bio je [[Svetozar Borojević]] koji je potjecao iz nekadašnje Vojne krajine, a postao je prvi [[feldmaršal]] koji nije bio [[nijemci|njemačkog]] podrijetla. Uz njega, tu je bio i [[Stjepan Sarkotić]], posljednji upravitelj Bosne i Hercegovine i jedan od najviše pozicioniranih Hrvata u Monarhiji. Nakon rata živio je u emigraciji u [[Beč]]u.
 
 
== Teritorijalna podjela ==
[[Datoteka:Croatia-Slavonia-Kingdom-of-Hungary.png|minithumb|300px|right|thumb|Hrvatsko-slavonske županije]]
Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je podijeljena na osam [[županija]] (središte županije navedeno je u zagradi):
*[[Bjelovarsko-križevačka županija]] ([[Bjelovar]])
177.192

izmjene