Kir Veliki – razlika između verzija

'''Kir Veliki''', (rođen [[600. pne.]] ili [[576. pne.]], umro u augustu/kolovozu [[530. pne.|530.]] ili [[529. pne.]]), poznat i kao '''Kir II. Perzijski''' ili '''Kir Stariji''', perzijski je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]], vojskovođa, zakonodavac i osnivač [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskoga Velikog kraljevstva]]. Za vrijeme vladavine proširio je državu na veći dio jugozapadne i centralne [[Azija|Azije]], od [[Egipat|Egipta]] i [[Bospor]]a na zapadu do rijeke [[Ind]] na istoku, i stvorio prvo i [[Popis najvećih carstava|najveće carstvo]] [[Antika|antičkog doba]]. U ovom velikom kraljevstvu na vrhuncu njegove moći živjeti će 50 % stanovnika naše planete.

 

Osim jakog utjecaja na [[Povijest Irana|iransku povijest]], Kir je snažno utjecao i na [[Judaizam|jevrejsku religiju]], [[ljudska prava]], [[politika|politiku]], [[Strategija|vojnu strategiju]] te općenito na istočnu i [[Zapadni svijet|zapadnu civilizaciju]].

 

=== Povijest dinastije ===

{{glavni|Ahemenidi}}

 

Sukladno s [[heroj]]ima drugih kultura i osnivačima [[Popis najvećih carstava|velikih carstava]], tradicionalna predaja o Kirovoj obitelji je vrlo bogata. Prema [[Herodot]]u, Kir je bio unuk medijskog kralja [[Astijag]]a odgojen u skromnoj [[Stočarstvo|pastirskoj]] obitelji. U drugoj verziji priče, bio je sin siromašnih roditelja i radio je medijskom dvoru. Te priče su kontradiktorne Kirovnim osobnim svjedočenjima prema kojima je naslijedio tron od svoga oca, djeda i pradjeda.

=== Medijsko kraljevstvo ===

{{glavni|Perzijski ustanak}}

 

Nakon što mu je umro otac 552. pne. Kir je naslijedio oca na mjestu kralja [[Anšan]]a. Ipak, Kir time nije još postao nezavisni vladar. Kao i njegovi prethodnici, Kir je morao priznati vrhovnu vlast Medije. U doba Astijagove vladavine, Medijsko Carstvo uključivalo je veći dio antičkog [[Bliski istok|Bliskog istoka]], od [[Mala Azija|maloazijske]] Lidije na zapadu do plemena [[Parti|Parta]] i Perzijanaca na istoku.

 

 

Iako se čini kako je Kir prihvatio medijsku krunu, godine 546. pne. službeno je zamijenio titulu proglasivši se kraljem Perzije. [[Arsam]], koji je bio vladar Perzije pod Medijcima, zbog Kirovog je čina morao odstupiti. Njegov sin [[Histasp]], inače Kirov drugi rođak, proglašen je [[satrap]]om [[Parti]]je i [[Frigija|Frigije]]. [[Arsam]] će poživjeti još dovoljno dugo da na prijestolju vidi svog unuka [[Darije I. Veliki|Darija I. Velikog]], koji je postao [[Šah (vladar)|šah]] (veliki kralj) nakon smrti obaju Kirovih sinova.

 

=== Lidijsko kraljevstvo i Mala Azija ===

 

Precizni datumi osvajanja [[Lidija|Lidije]] su nepoznati, no pretpostavlja se da su se dogodili između Kirovog pokoravanja Medijskog kraljevstva (550. pne.) i osvajanja [[Babilon]]a ([[539. pne). U prošlosti je bilo uobičajeno uzimanje 547. pne. kao godine pada Lidije prema citatima iz [[Nabonid]]ovih kronika, no nije pouzdano<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/souspresse/annonces/Rollinger-Iran.pdf The Median "Empire", the End of Urartu and Cyrus' Campaign in 547 B.C. (Nabonidus Chronicle II 16) by Robert Rollinger (Innsbruck)]</ref>. Lidijci su prvi napali perzijski grad [[Pterija|Pteriju]] u [[Kapadokija|Kapadokiji]]. Krez je postavio opsadu oko grada, i potom odveo stanovnike u [[Ropstvo|roblje]]. U međuvremenu, Perzijanci su pozvali stanovništvo [[Jonija|Jonije]] koji su pripadali Lidijskom kraljevstvu da se pobune protiv njihovog vladara. Ponuda je odbačena, zbog čega je Kir okupio vojsku i krenuo u vojni pohod u Lidiju prilikom kojeg su mu se putem pridruživali mnogi narodi. [[Bitka kod Pterije]] završila je nerješenim ishodom pri čemu su obje strane prije sutona doživjele velike gubitke. Lidijski kralj Krez povukao se u [[Sard]] sljedećeg jutra<ref>[http://classics.mit.edu/Herodotus/history.mb.txt ''The History of Herodotus'', prijevod Georgea Rawlinsona]</ref>.

 

 

Za vrijeme boravka u Sardu, Krez je poslao apel svojim saveznicima da pošalju pomoć Lidiji. Ipak, pred kraj zime prije nego što su se Krezovi saveznici mogli okupiti, Kir je ušao duboko u Lidiju i opkolio Kreza u glavnom gradu [[Sard]]u. Nedugo prije konačne [[Bitka kod Timbre|bitke kod Timbre]] između Kira i Kreza, Harpag je savjetovao Kira da postavi svoje [[deve]] ispred vojnika, što je trebalo uplaštiti lidijske konje koji nisu navikli na miris deva. Strategija je uspjela i lidijsko konjaništvo se razbježalo, a Kir je porazio i zarobio Kreza nakon [[Opsada Sarda (547. pne.)|opsade Sarda]]. Glavni lidijski grad bio je u Kirovim rukama, što je podrazumijavalo konačan pad Lidijskog kraljevstva. Prema Herodotu, Kir je poštedio Krezov život i uzeo ga kao savjetnika, što proturječi nekim prijevodima [[Nabonid]]ovih kronika u kojima se navodi kako je lidijski kralj bio pogubljen<ref>[http://www.livius.org/men-mh/mermnads/croesus.htm Krez, Livius.org]</ref>.

 

=== Novobabilonsko kraljevstvo ===

 

Godine 539. pne. Kir je osvojio [[Elam]] i glavni grad kraljevstva [[Suza (Iran)|Suzu]]<ref>[http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2004.003-Tavernier.pdf ''Some Thoughts on Neo-Elamite Chronology'', Jan Tavernier]</ref>. Pred kraj rujna iste godine, Kirova vojska pod zapovjedništvom [[Gobrias I.|Gubarua]], guvernera Guteje, [[Bitka kod Opisa|napala je Opis]] na rijeci [[Tigris]] i porazila [[Babilonija|babilonske]] snage<ref name="ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org">[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html ABC 7: ''The Nabonidus Chronicle'', Livius.org]</ref>.

 

== Smrt ==

 

Detalji o Kirovoj smrti se razlikuju prema zapisima. [[Herodot]] navodi kako je Kir Veliki poginuo u vatrenoj bitci protiv Massagatae, plemena iz južnih pustinja Kgaresma i Kizilhouma na najjužnijem dijelu stepa u današnjem [[Kazahstan]]u i [[Uzbekistan]]u, gdje je išao na nagovor [[Krez]]a da se obračuna s njima na njihovom tlu<ref name="Tomyris (Herodot)">[http://www.fordham.edu/halsall/ancient/tomyris.html ''Queen Tomyris of the Massagetai and the Defeat of the Persians under Cyrus'' (Herodot)]</ref>. Pleme [[Masageti]] bilo je u srodstvu s [[Skiti]]ma sudeći prema odijevanju i načinu života; bili su vrsni [[Konjica|konjanici]]. U cilju da osigura kraljevstvo, Kir je prvo poslao bračnu ponudu kraljici [[Tomiris]], što je ona odbila. Zatim je odlučio teritorij plemena Masageta zauzeti silom, pa je krenuo s gradnjom mostova i brodova uzduž rijeke Jaksart ([[Sir Darja]]) koja ih je razdvajala. Kraljica Tomiris pozvala je Kira da obustavi napad, i da se njihove snage obračunaju na dostojanstven način, na unaprijed dogovorenoj lokaciji, oko dan hoda od rijeke. Kir Veliki je prihvatio ponudu, ali je odlučio pripremiti im lukavu zamku. Naime, pleme Masageti nije bilo upoznato s vinom i njegovim učincima. Postavio je logor na dogovorenom mjestu i u njemu ostavio mnogo hrane i [[Vino|vina]], te ga je ostavio na čuvanje najslabijim vojnicima, dok je one najsposobnije vojnike poveo sa sobom van logora. General Tomirisine vojske (ujedno i njen sin) Spargapis i njegova vojska napali su Kirov logor i porazili onaj slabiji dio perzijske vojske što ga je ostao čuvati, nakon čega su počeli trošiti perzijske zalihe hrane i vina, i tako se nesvjesno napili što je znatno smanjilo njihove obrambene sposobnosti. Tada ih je napao Kir s glavninom svoje vojske i s lakoćom ih porazio, a Spargapis iako pošteđen i zarobljen, kad je došao svijesti počinio je samoubojstvo. Kada je čula za Kirovu pobjedu ostvarenu lukavstvom, Tomiris se zaklela na osvetu i povela u borbu drugi val vojnika koje je osobno predvodila. Kir je bio ubijen a njegove snage pretrpjele su velike gubitke u bitci koju je Herodot opisao kao najžešćom i najkrvavijom u karijeri Kira Velikog i u [[Antika|antici]] općenito. Kad je bitka završila, Tomiris je naredila da se Kirovo tijelo dovede pred nju, da mu se odsiječe glava i baci u posudu s krvlju, kao simbolični čin osvete za ubojstvo njena sina<ref>[http://www.physics.uc.edu/~sitko/women.html#Tomyris ''Tomyris, Queen of the Massagetae, Defeats Cyrus the Great in Battle'']</ref><ref name="Tomyris (Herodot)"/>. Ipak, mnogi povjesničari smatraju tu verziju priče upitnom, jer i sam Herodot je priznao kako je to ipak samo jedna od verzija o smrti Kira Velikog koja mu je ispričana. Međutim, drugi tvrde kako su perzijski vojnici uspijeli vratiti tijelo Kira Velikog, ili da je Tomiris pronašla i razapela negog drugog a ne samog Kira, ili pak Kirovog dvojnika.

 

=== Grobnica ===

 

Posmrtni ostaci Kira Velikog navodno su u gradu [[Pasargad]]u, gdje grobnica postoji i dan danas za koju su mnogi sigurni da se radi o grobnici samog Kira. [[Strabon]] i [[Arijan]] jednako su opisali njegov grob, prema viđenjima [[Aristobul]]a od Kasandrije, koji je u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] dvaput posjetio grobnicu. Iako je [[Antika|antički]] grad u ruševinama, grobnica Kira Velikog je gotovo neoštećena; no grobnica je zadnjih godina parcijalno restaurirana. Prema [[Plutarh]]u, epitaf na grobnici kaže:

</blockquote>

 

 

 

== Ostavština ==

 

Citat knjige Charles Freemana, „The Greek Achievement“:

 

<blockquote>

</blockquote>

 

 

=== Religija ===

 

 

Pojedini moderni [[musliman]]ski učenjaci smatraju kako je lik iz [[Kuran]]a ''Dhul-Qarnayn'' zapravo Kir Veliki. Ova teorija je postavljena od strane [[Suniti|sunitskog]] učenjaka Abula Kalama Azada i potvrđena od strane [[Šijiti|šijitskog]] učenjaka Allameha Tabatabaeija u njegovom djelu ''Tafsir al-Mizan''.

==== Kirov cilindar ====

{{glavni|Kirov cilindar}}

 

 

Cilindar je bio postavljen unutar babilonskih zidina kao kamen temeljac. Godine [[1879.]] pronašao ga je asirsko-britanski arheolog Hormuzd Rassam u temeljima Esagile (babilonskog hrama bogu Marduku) a danas se čuva u Britanskom muzeju u [[London]]u. Špekulira se kako direktori Britanskog muzeja i Iranskog nacionalnog muzeja u [[Teheran]]u dogovaraju privremeno premještanje Kirovog cilindra u iranski Teheran za posebnu izložbu<ref>[http://www.chnpress.com/news/?section=2&id=7423 Cyrus Cylinder to Be Returned to Iran]</ref>.

 

=== Graditeljski projekti ===

 

Najznačajniji Kirov graditeljski projekt svakako je gradnja [[Pasargad]]a, novog [[Glavni grad|glavnog grada]] Perzije. Povjesničar [[Strabon]] tvrdi kako je Kir odabrao tu lokaciju zbog političkih razloga jer je tu pobijedio [[Medijci|Medijce]], dok se kao odabir lokacije navode i estetski razlozi jer radi se o povišenju doline okruženoj planinama sa svih strana<ref>[http://www.livius.org/pan-paz/pasargadae/pasargadae.html Pasargad, Livius.org]</ref>. Gradnja je počela 546. pne. ili kasnije, i ubrzo je postao središtem političke moći [[Najveća carstva svijeta|golemog carstva]]. Osim kao administrativno središte, Pasargad je služio i kao odmorište perzijskom vladaru pa su u njemu izgrađeni brojni vrtovi, te sofisticiran sustav navodnjavanja pomoću [[Kanat|kanata]]. Zahvaljujući tom [[vodovod]]nom sustavu i umijećem kontroliranja tlaka, u pasargadskom vrtu izgrađen je pravocrtni kanal dužine gotovo 1000 m uzduž kojeg su se nalazile malene [[Fontana|fontane]].

{{Redoslijed|

|prethodnik = [[Kambiz I.]]<br />([[580. pne.|580.]] - [[559. pne.]])<br />____________________ <br />[[Astijag]]<br />([[585. pne.|585.]] - [[550. pne.]])

|nasljednik=[[Kambiz II.]]<br />([[530. pne.|530.]] - [[522. pne.]])

}}