Jovan Cvijić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmene korisnika 93.87.104.157 na poslednju izmenu korisnika TXiKiBoT |
m ispravke |
||
Red 1:
{{Kutijica_za_biografiju |
ime_predmeta=Jovan Cvijić |
slika=[[
tekst_uz_sliku=Portret Jovana Cvijića, ulje na platnu, [[Uroš Predić]]|
datum_rođenja=[[11. oktobar]], [[1865]]. |
Red 59:
Neki autori smatraju da je Cvijić, usled zanimanja za političko napredovanje Srbije, često gubio svoju naučnu objektivnost, pa se određeni segmenti njegovog rada koriste kao "naučno opravdanje" [[velikosrpska politika|velikosrpske politike]].<ref name="Beljo">[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/velikesrbije.htm Međunarodni znanstveni skup "JUGOISTOCNA EUROPA 1918.-1995."]</ref> Cvijić se zalagao za teritorijalno proširenje [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] ka jugu, na oblasti u kojima [[Srbi]] nisu činili većinsko stanovništvo. To se posebno odnosilo na [[Makedonija|makedonske]] i severno-[[Albanija|albanske]] oblasti, čije je pripajanje, prema Cvijićevom mišljenju, Srbiji bilo neophodno za ekonomski razvoj. On je smatrao da je odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] “Srbija opkoljena zemlja” a Srbi “uhapšen narod”<ref>[http://www.rastko.rs/antropologija/cvijic/govori-clanci/jcvijic-aneksija.html Jovan Cvijić, Aneksija Bosne i Hercegovine i srpsko pitanje]</ref>, i da Srbija mora izaći na more da bi se osamostalila.<ref name="Knjiga o Kosovu">[http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu]</ref> U ostvarivanju te politike Cvijić je branio pravo Srbije na severnu Albaniju uprkos nesrpskom stanovništvu tih oblasti:
[[
{{citat3|...Srbija mora zbog svoje ekonomske samostalnosti dobiti pristup na [[Jadransko more]] i jedan deo arbanaske obale: bilo zauzimanjem teritorija bilo dobijanjem ekonomskih i komunikacionih prava na tu oblast. To znači, dakle, zauzimanje istina jedne etnografski strane oblasti, ali takve koja se mora zauzeti zbog osobito važnih privrednih interesa, upravo zbog životne potrebe.<ref name="Beljo"/>}}
Red 73:
Etnopsihološka tipizacija i odela balkanskog stanovništva koju je dao u ovim delima, posle II svetskog rata u našoj sredini je pretrpela oštru ideološku osudu. Nedavno se pojavilo reprint izdanje Cvijićevog Balkanskog poluostrva.
[[
21. i 22. novembra 2002. u organizaciji [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] održan je [http://www.sanu.ac.yu/ciril/skupovi/cvijic.htm naučni skup „Društveno-politička delatnost Jovana Cvijića“]. Postoji i [http://www.mgb.org.rs/MuzejgradaBeogradaDobrodoslimgborgrs/Pocetna/Stalnepostavke/MuzejJovanaCvijica/tabid/174/language/sr-Cyrl-CS/Default.aspx Memorijalni muzej Jovana Cvijića] koji se nalazi u Cvijićevoj porodičnoj kući u Beogradu (ulica Jelene Ćetković br. 5). Ova kuća je zidana 1905. i od 1963. je pod zaštitom države. U njoj se nalazi legat Jovana Cvijića koji ima 1463 predmeta.
Red 101:
{{Link FA|sr}}
[[
[[
[[Kategorija:Velikosrpska ideologija]]
|