Edikt iz Nantesa: Razlika između izmjena

Nema sažetka izmjene
'''Edikt iz Nantesa''' izdao je [[13. travnja]] [[1589.]] godine [[Francuska|francuski]] [[Popis francuskih vladara|kralj]] [[Henri IV od Francuske|Henri IV]], davši tako [[kalvinizam|kalvinistima]] (koji su se u Francuskoj zvali [[hugenoti]]) znatna prava u zemlji koja se tada još uvijek smatrala esencijalno [[katolicizam|katoličkom]]. Henrijev cilj u ediktu bio je promovirati građansko jedinstvo. U tekstu samog [[edikt]]a, Henri je razdvojio pojmove granskog i religijskog jedinstva, određenim protestantima po prvi puta dao status drugačiji od onoga [[shizma|shizmatika]] ili [[hereza|heretika]] te otvorio put prema [[sekularizam|sekularizmu]] i toleranciji. Dajući individui opću [[sloboda mišljenja|slobodu mišljenja]], edikt je protestantima ponudio brojne beneficije, poput [[amnestija|amnestije]] i povrata osnovnih građanskih prava, poput slobode da rade na bilo kojem državnom posjedu ili da probleme iznose direktno Kralju. Edikt je označio kraj [[Francuski vjerski ratovi|vjerskih ratova]] koji su pogodili Francusku u drugoj polovici [[16. stoljeće|XVI. vijeka]].
 
[[Edikt iz Saint-Germaina]], kojega je 36 godina ranije donijela [[CatarinaCatherine de' Medici]], omogućio je ograničenu vjersku toleranciju prema hugenotima, ali je ostao nedjelotvoran zbog niza okolnosti, a ponajviše zbog činjenice da nije registriran do nakon [[Masakr u Wassyju|Masakra u Wassyju]] od [[1. ožujka]] [[1562.]], koji je ujedno označio početak prvog od vjerskih ratova.
 
[[Edikt iz Fontainebleaua|Ediktom iz Fontainebleaua]] iz listopada [[1685.]] godine, [[Louis XIV od Francuske|Louis XIV]], unuk Henrija IV, ukinuo je Edikt iz Nantesa i tako prouzrokovao [[egzodus]] protestanata iz Francuske te povećano nasilje prema istima u zemljama koje graniče s Francuskom.
 
[[Kategorija:Historija Francuske (1589-1789)]]
[[Kategorija:1589]]
[[Kategorija:Pravo u Francuskoj]]