Istraživanje svemira – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Autobot (razgovor | doprinos)
m ispravke
Red 1:
'''Istraživanje svemira''' u užem smislu naziv za djelatnost istraživanja područja van planeta Zemlje koji uključuje direktnu prisutnost umjetnih fizičkih objekata i ljudskih bića u tom području.
[[ImageDatoteka:GagarinPortrait.jpg|thumb|right|150px|[[Jurij Gagarin]] - prvi čovjek u svemiru]]
U širem smislu istraživanje svemira uključuje svaku gore navedenu djelatnost koja se može odvijati i u vojne, ekonomske i neke druge svrhe.
 
Istraživanje svemira svoje korijene ima u razvoju [[Raketa|raketne]] tehnologije u prvoj polovici [[20. vijek]]a, ali je poticaj dobilo tek nakon završetka [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog]] i početka [[Hladni rat|hladnog rata]]. Tada su suparničke supersile [[SAD]] i [[SSSR]] zaključile kako će se eventualni [[treći svjetski rat]] odlučiti primjenom [[ICBM|interkontinentalnih balističkih projektila]], a čiji je razvoj i usavršavanje sa sobom povlačilo nužnost istraživanja ne samo viših slojeva Zemljine [[atmosfera|atmosfere]], nego i [[svemira]]. Godine 1945. je britanski naučnik [[Arthur C. Clarke]] iznio ideju u instaliranju [[umjetni sateliti|umjetnih satelita]] u Zemljinoj orbiti, što su velike sile također prepoznale kao mogućnost za uspostavljanje komunikacijskog sistema, odnosno prikupljanja informacija o neprijatelju.
[[ImageDatoteka:Aldrin Apollo 11.jpg|thumb|left|200px|[[Edwin Aldrin|Edwin "Buzz" Aldrin]] - Drugi čovjek na mjesecu]]
Zbog svega toga je krajem [[1940-te|1940-ih]] započela tzv. svemirska utrka između dvije supersile. Ispočetka je SSSR stekao te je [[4.10.]] [[1957]]. lansiran prvi umjetni satelit iz programa [[Sputnjik]], što predstavlja početak svemirske ere. Četiri godine kasnije Jurij Gagarin je postao prvi čovjek u svemiru. SAD su na to reagirale početkom ambicioznog [[Apollo program]]a, kome je cilj bio iskrcavanje astronauta na [[Mjesec]]. Nakon što je [[21.7.]] [[1969]]. godine taj cilj ostvaren, američka javnost ga je shvatila kao krajnje dostignuće koje neće biti premašeno u doglednoj budućnosti te je za istraživanje svemira počela gubiti interes, što se postepeno reflektiralo i na politički establishment.
 
Red 13:
Usprkos toga, istraživanje svemira je s druge strane dobilo i poticaj zahvaljujući sve većoj kooperaciji bivših protivnika, kao i sve većem broju država koje su odlučile u njemu sudjelovati. Posljednji takav primjer je [[NR Kina|Kina]] koja je godine [[2003]]. otpočela sa slanjem ljudskih posada u svemir, a čiji ambiciozni program uključuje slanje ljudskih posada na Mjesec.
 
[[CategoryKategorija: Historija]]
[[CategoryKategorija: Istraživanje svemira]]
 
<!-- interwiki -->