Giotto di Bondone – razlika između verzija

== Zanimljivosti ==

 

Po jednoj legendi je Giotto jednog dana naslikao muhu na jednom djelu majstora [[Cimabue]]a koja je izgledala toliko uvjerljivo da ju je ovaj pokušavao otjerati. Na kraju mu je priznao da ga je nadvisio.

 

Giottov opus obrađuje religiozne teme te se smatra osnivačem taijanskog slikarstva, posebno toskanskog slikarstva [[Freska]]. Oduševljavao je i po tehnici i po bojama. Najbitniji dijelovi njegovog opusa smatra se visoka prirodnost njegovih figura, kao i širenje perspektive.

 

Uporabom nove ikonografije i novoga [[Likovna umjetnost|likovnog govora]] ostvaruje velik ciklus od 28 [[Freska|fresaka]] iz života [[Sv. Franjo|sv. Franje]] u gornjoj crkvi u [[Assisi]]ju, poslije [[1297.]] g.

Tim slikama se Giotto ustoličio kao najvažniji slikar gotike. On je prvi uskladio prizor slike sa stajalištem gledaoca, te je prostor slike povezao s prostorom gledaoca (tako što je sliku spustio na očište promatrača). Likovi na tim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni.

Nadilazio je ikonografske norme bizantskog sliakrstva koje su utjecale na generacije slikara. Uveo je realizam u slikarstvo; dok je konvencionalno slikarstvo do tada imalo dvodimenzionalne figure, Giotto je uveo plastično modelirane figure u jednoj prostoriji sa perspektivom, koje imaju odnos jedna sa drugom. Dajuči im širinu, podario im je prirodni volumen i težinu. To se već naslučuje u križanju bazilike Santa Maria Novella u Firenci, jednom od njegovih ranijih radova. Po Vasariju je njegovo modeliranje [[Sveti Franjo Asiški|Svetog Franje Asiškog]] nekim kritičarima bilo čak prestvarno te stoga presvjetovno. Giotto je bio prvi veliki individualni gotički majstor, ujedno uzor nadolazećim slikarima renesanse.

 

 

Giottovo glavno djelo je veliki ciklus freska u kapeli '''Cappella degli Scrovegni''' u Padovi, koji sadrži preko 100 scena iz života Marije i [[Isus Krist|Isusa]], te koji je nastao od 1304. do 1306. Jedna slavna scena iz ciklusa je ona u kojoj Sveta tri kralja koja promatraju zvijezdu koja liči na komet. Poznata je i „Ognissanti“ Sveta Marija. Zanimljivo, plavu boju je u tom ciklusu slabo koristio, vjerojatno stoga je teško bilo proizvesti plave pigmente.