Jean-Paul Marat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena kategorija Švicarski znanstvenici; dodana kategorija Švicarski naučnici pomoću gadgeta HotCat |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 6:
Ipak, njegovi radikalni tonovi nisu naišli na opće prihvaćanje te se, posebno među žirondincima i simpatizerima istih javio otpor. Mlada plemkinja i simpatizerka žirondinaca [[Charlotte Corday]] izvršila je [[13. srpnja]] [[1793.]] godine [[atentat]] na Marata, probovši ga nožem u njegovoj kupaonici. Naime, Marat je zbog kožne bolesti (koju je dr. Josef Jelinek [[1979.]] dijagnosticirao kao ''[[dermatitis herpetiformis]]'') rijetko izlazio iz svog doma tako da je Cordayjeva morala dobiti pristup istome. To je uspjela fingirajući kako ima podatke o navodnoj žirondinskoj pobuni koja se spremala. Nakon što je Maratu, koji ju je dočekao u kadi, navela nekoliko imena koja je ovaj zapisao, zabila mu je nož u prsa. Ubod je probio [[pluća]], [[aorta|aortu]] i [[klijetka|lijevu klijetku]] uzrokovavši tako Maratovu smrt. Codrayjeva je na suđenju rekla kako je ubila Marata jer je u njemu vidjela glavni uzrok [[Jakobinski teror|krvavog terora]], smatrajući kako će isti prestati njegovom smrću. Pogubljena je četiri dana kasnije.
Marat je nakon atentata pretvoren u mučenika, a Jakobinski teror će tek nakon toga dosegnuti svoju najkrvaviju fazu. Maratova smrt je komemorirana na nekoliko poznatih umjetničkih djela, od kojih je svakako najznačanija ''[[
Marat je pokopan ispod [[žalosna vrba|žalosne vrbe]] u vrtu bivšeg ''[[Kordilijerski konvent|Couvent des Cordeliers]]''. Njegovi ostaci su u studenom [[1793.]] godine prebačeni u [[Panthéon]].
| |||