Wade-Giles – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 1:
'''Vejd-Džajls''' ({{zh|s=威妥玛拼音 / 韦氏拼音|t=威妥瑪拼音 / 韋氏拼音|p=wēituǒmǎ pīnyīn|}}), je sistem [[romanizacija|romanizacije]] (fonetska zapis i [[transkripcija]]) za [[mandarinski kineski jezik]] korišćen u [[Peking]]u. Vejd-Džajls se razvio iz sistema koji je stvorio [[Tomas Fransis Vejd]] sredinom 19. veka, a uredio ga je [[Herbert Džajls]]a u [[kineski jezik|kineski]]-[[engleski jezik|engleski]] [[rečnik]]u iz 1892.
 
Vejd-Džajls je bio glavni sistem transkripcije u svetu koji govori engleski za većinu 20. veka, koristio se u nekoliko standardnih knjiga i referenca i svim knjigama o Kini objavljena pre 1979.-{<ref>{{cite book |last= Krieger|first=Larry S. |authorlink= |coauthors=Kenneth Neill, Dr. Edward Reynolds |editor= |others= |title=World History; Perspectives on the Past |origdate= |origyear= |origmonth= |url= |format= |accessdate= |accessyear= |accessmonth= |edition= |date= |year= 1997|month= |publisher=D.C. Heath and Company |location=Illinois |isbn=0-669-40533-7 |oclc= |doi= |id= |pages= p. 82|chapter=ch. 4 |chapterurl= |quote=This book uses the traditional system for writing Chinese names, sometimes called the Wade-Giles system. This system is used in many standard reference books and in all books on China published before 1979.}}</ref>}- Sistem je zamijenilo romanizacije iz [[Nanđing]]a koji su bili u opštoj upotrebi do kasno u 19. veku. Danas ga je skoro u potpunosti zamenio [[pinjin]], ali delovi, naročito imena pojedinaca i pojedinih gradova su ostali u upotrebi u [[Republika Kina|Republici Kini]] ([[Tajvan]]).
 
== Istorija ==
Red 15:
 
=== Jedan simbol-više zvuka ===
Čest prigovor o Vejd-Džajlsovom sistemu je zastupljenost [[dah (fonetika)|daha]] u [[ploziv]]ima sa apostrofima: ''{{jez|zh-Latn|p, p', t, t', k, k', ch, ch'}}''. Međutim, korišćenje apostrofa čuva ''{{lang|zh-Latn|b, d, g}}'', i ''-{j}-'' za romanizaciju [[govorni kineski jezik|kineskih jezika]] koji ima [[zvuk (fonetika)|zvučnih]] suglasnika, kao što je [[šangajski jezik]] (koji ima ceo skup zvučnih suglasnika) i [[tajvanski jezik]] ({{lang|zh-Latn|Hō-ló-oē}}) čiji sistem [[Pe̍h-ōe-jī]] (POJ, često zvan misinarska romanizacija) je slična Vejd-Džajlsu. POJ, [[Leg romanizacija]], [[uprošćen Vejd]], i [[EFEO kineska transkripcija]] upotrebljavaju slovo ''{{lang|zh-Latn|h}}'' umjesto apostrofe da prikažu dah (ovo je slično natpisom -{<sup>h</sup>}- upotrebljivan u [[pomoć:IPA|IPA]]). Konvencija o apostrofi ili "-{h}-" za označavanje daha u suglasniku je takođe pronađena u romanizaciji drugih azijskih jezika, kao što je [[MekKun-Rejšauer]] za [[korejski jezik]] i [[ISO 11940]] za [[tajski jezik]].
 
Ljudi koji nisu upoznati sa Vejd-Džajlsovom često ignorišu apostrofe, čak ih ostavljaju tokom kopiranja tekstova, nesvesni da oni predstavljaju važnu informaciju. Hanju pinjin rešava ovaj problem upotrebljavajući slova latinice koje se koriste za izraz zvučnih ploziva, nepotrebni u mandarinskom, koji predstavljaju suglasnike bez daha: ''{{jez|zh-Latn|b, p, d, t, g, k, j, q, zh, ch.}}''
 
Delimično zbog popularne propusti apostrofe, četiri zvuka zastupljeni u hanja pinjinu ''-{j, q, zh}-'', i ''-{ch}-'' svi postaju ''{{lang|zh-Latn|ch}}'' u mnogim knjigama i ličnim imenima. Međutim, ako su svi [[dijakritički znak]]ovi sačuvani, sistem otkriva skladnost koja nema preklapanja:
* Ne-[[retrofleks]]ni ''{{lang|zh-Latn|ch}}'' (pinjinsko ''{{lang|zh-Latn|j}}'') i ''{{lang|zh-Latn|ch'}}'' (pinjinsko ''{{lang|zh-Latn|q}}'') su uvijek prije ''{{lang|zh-Latn|i}}'' ili ''{{lang|zh-Latn|ü}}''.
* [[Retrofleks]]ni ''-{ch}-'' (pinjinsko ''-{zh}-'') i ''{{lang|zh-Latn|ch'}}'' (pinjinsko ''-{ch}-'') su uvijek prije ''{{lang|zh-Latn|a}}'', ''{{lang|zh-Latn|e}}'', ''{{lang|zh-Latn|ih}}'', ''{{lang|zh-Latn|o}}'', ili ''{{lang|zh-Latn|u}}''.
 
Još više, Vejd koristi ''{{lang|zh-Latn|lo}}'' za tri različita zvuka (-{''le'', ''luo''}-, i ''-{lo}-'' u pinjinu); ''-{jo}-'' za dva (''-{re}-'' i ''-{ruo}-''); i ''-{no}-'' za dva (''-{ne}-'' i ''-{nuo}-'').
 
=== Jedan zvuk-više simbola ===
Red 53:
=== Usporedba sa pinjinom ===
* Vejd-Džajls upotrebljuje [[francuski jezik|francuski]] ''{{lang|fr|j}}'' da predstavlja sjeverni izgovor kao što je danas predstavljen kao ''{{lang|zh-Latn|r}}'' u pinjinu.
* ''{{lang|zh-Latn|Ü}}'' uvijek ima [[trema (dijakritik)|tremu]] iznad, a pinjin koristi ga samo u slučajevima ''{{lang|zh-Latn|nü}}'' i ''{{lang|zh-Latn|lü}}'', a ostavlja ga u ''{{lang|zh-Latn|-ue}}'', ''{{lang|zh-Latn|ju-}}'', ''{{lang|zh-Latn|qu-}}'', ''{{lang|zh-Latn|xu-}}'', ''{{lang|zh-Latn|-uan}}'' i ''{{lang|zh-Latn|yu-}}'' kao pojednostavljenost zbog toga što -{[[u]]}- ne može se pojaviti u tim pozicijama. Zato što ''{{lang|zh-Latn|yü}}'' (kao {{lang|zh|玉}} „žad“) mora imati tremu u Vejd-Džajls, ''{{jez|zh-Latn|yu}}'' bez treme je oslobođen da se upotrebi za ono što odgovara ''{{lang|zh-Latn|you}}'' ({{lang|zh|有}}) u pinjinu.
* Pinjin skupina [[samoglasnik]]a ''{{lang|zh-Latn|ong}}'' je ''{{lang|zh-Latn|ung}}'' u Vejd-Džajlsu. (Uporedi ''[[Kang Fu]]'' prema ''Gong Fu'' kao primjer.)
* Posle suglasnika, skup samoglasnika u oba sistema Vejd-Džajls i pinjin ''{{lang|zh-Latn|uei}}'' je napisano ''{{lang|zh-Latn|ui}}''. Takođe, obe romanizacije upotrebljavaju ''{{lang|zh-Latn|iu}}'' i ''{{lang|zh-Latn|un}}'' umjesto potpune slogove: ''{{lang|zh-Latn|iou}}'' i ''{{lang|zh-Latn|uen}}''.
* Samo ''{{lang|zh-Latn|i}}'' nikada nije prethođen slovom ''{{lang|zh-Latn|y}}'' (naše j), kao u pinjinu. Jedin izuzetak je u [[ime mjesta|imenima mjesta]], koji su bez spojnice, tako bez ''{{lang|zh-Latn|y}}'', dvosmislenosti u slogu moglo bi nastati.
* Samostalni slog -{''[[eh]]''}- je pisan: ''{{lang|zh-Latn|ê}}'', kao u pinjinu. ([[Šva]] je takođe povremeno pisano kao ''{{lang|zh-Latn|ê}}'') Ali za razliku od pinjina, koji koristi ''{{lang|zh-Latn|-e}}'' ako ima suglasnik koji prethodi zvuk, Vejd-Džajls koristi ''{{lang|zh-Latn|-eh}}''. (Vidi [[cirkumfleks]])
* Osim što se koristi kao [[šva]], ''{{lang|zh-Latn|ê}}'' takođe predstavlja pinjinovo ''{{lang|zh-Latn|er}}'' kao u ''{{lang|zh-Latn|êrh}}''.