Moskva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fixing dead links
m fixing dead links
Red 95:
Grad je nazvan prema rijeci (staroruski ''гра́д Моско́в'', doslovno "grad na rijeci Moskvi"). Prvo rusko spominjanje grada datira u 1147. kada je [[Jurij Dolgoruki]] pozvao kneza [[Novgorod-Severski|Novgoroda-Severskog]] "dođi k meni, brate, u Moskvu."<ref name="dolgorukiy">{{cite web |url=http://faculty.oxy.edu/richmond/csp8/history_of_moscow.htm |title=The History of Moscow |publisher=Occidental College |last=Comins-Richmond |first=Walter |accessdate = 03. 07. 2006.}}</ref>
 
Devet godina kasnije, 1156., knez Jurij Dolgoruki od [[Rostov Veliki|Rostova]] naredio je izgradnju drvenog zida, kremlja, obnavljanog više puta, da okružuje rastući grad.<ref>{{cite web |url=http://russia.nypl.org/events/Kremlin.html |title=Russia Engages the World: The Building of the Kremlin, 1156–1516 |publisher=The New York Public Library |accessdate = 03. 07. 2006.}}</ref> Nakon pljačke 1237.-1238., kada su [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] pobili stanovnike i spalili grad do temelja, Moskva se oporavila i 1327. postala glavni grad nezavisne kneževine [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Vladimir-Suzdalj]].<ref name="golden-ring">{{cite web|url=http://www.moscow-city.ru/download/source/Golden_Ring_Engl.pdf/8-11.pdf|format=PDF|title=Along the Moscow Golden Ring |publisher=Moscow, Russia Tourist Information center|accessdate = 05. 07. 2006.|archiveurl=http://web.archive.org/web/20120117175537/http://www.moscow-city.ru/download/source/Golden_Ring_Engl.pdf/8-11.pdf|archivedate=2012-01-17}}</ref> Povoljan položaj grada na gornjem toku rijeke [[Volga|Volge]] doprinjeo je stalnom rastu. Moskva se razvila u dugogodišnju stabilnu i naprednu kneževinu, poznatu kao [[Velika kneževina Moskva]], koja je privukla veliki broj izbjeglica iz cijele Rusije.
 
Pod [[Ivan I., moskovski veliki knez|Ivanom I.]], grad je zamijenio [[Tver]] kao političko središte [[Vladimir-Suzdalj kneževina|Vladimir-Suzdalja]] i postao jedini sakupljač poreza za mongolsko-tatarske vladare. Plaćajući visoki danak, Ivan je osvojio važnu povlasticu od [[Kan (naslov)|Kana]]. Za razliku od drugih kneževina, Moskva nije bila podijeljena među njegovim sinovima, već ju je najstariji nasljedio jedinstvenu. Međutim, moskovski je otpor stranoj dominaciji rastao. Godine 1380., knez [[Dimitrije I., veliki knez Moskve|Dimitrije I.,]] vodio je ujedinjenu rusku vojsku do značajne, ali ne i presudne, pobjede nad [[Zlatna Horda|Tatarima]] u [[Bitka na Kulikovom polju|bitci na Kulikovom polju]]. Samo dvije godine kasnije Moskvu je opljačkao kan [[Tohtamiš]]. Godine 1480., [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]] konačno je [[Ugoršćina|Ruse oslobodio]] tatarske kontrole, te Moskva postaje središtem vlasti u Rusiji.<ref name="MOSK1">{{cite web
Red 480:
Moskva je jedna od najvećih gradskih ekonomija u Evropi, te obuhvaća oko 24% ruskog BDP-a.<ref>{{cite web|last=Arkhipov |first=Ilya |url=http://www.bloomberg.com/news/2010-09-28/medvedev-fires-moscow-s-mayor-yury-luzhkov-citing-a-loss-of-confidence-.html |title=Medvedev Fires Moscow Mayor Luzhkov After Conflict |publisher=Bloomberg |date = 28. 09. 2010. |accessdate = 22. 12. 2010.}}</ref> Do 2008., moskovska ekonomija dosegla je 8,44 trilijuna [[Ruska rublja|rubalja]]<ref>{{cite news |url=http://www.gks.ru/free_doc/new_site/vvp/vrp98-08.xls|date = 03. 03. 2010. |accessdate = 11. 03. 2010. |publisher=RosStat |title=Moscow Gross Regional Product|archiveurl=http://web.archive.org/web/20100415030217/http://www.gks.ru/free_doc/new_site/vvp/vrp98-08.xls|archivedate=2010-04-15}}</ref> (340 milijardi [[USD|dolara]] ili 459 milijardi [[USD|dolara]] prilagođenog [[PKM]]-u<ref>{{cite news |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/02/weodata/weorept.aspx?sy=2007&ey=2014&ssd=1&sort=subject&ds=.&br=1&pr1.x=52&pr1.y=12&c=922&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=|date = 11. 03. 2010. |accessdate = 11. 03. 2010. |publisher=IMF Russia Economy |title=Russia GDP and PPP conversion rate}}</ref>).
 
Moskva ima najnižu stopu nezaposlenosti od svih [[Ruski federalni subjekti|ruskih federalnih subjekata]], sa samo 1% 2010., u odnosu na nacionalni prosjek od 7%. Prosječna mjesečna plaća u gradu je 41&nbsp;600 rubalja (1070 [[Euro|€]]), što je gotovo dvostruko više od nacionalnog prosjeka od 21&nbsp;800 rubalja (560 €), kao četvrta najveća prosječna plaća među saveznim subjektima Rusije.<ref name="bofit_42_2010">{{cite web|url=http://www.bof.fi/NR/rdonlyres/A0C226F8-3D3F-4B6F-8AA3-B621E963D4CC/0/w201042.pdf|title=BOFIT Weekly 42/2010|publisher=Bank of Finland’s Institute for Economies in Transition|date = 22. 10. 2010.|archiveurl=http://www.webcitation.org/1288157755810240|archivedate=2010-10-27}}</ref>
 
Moskva je neosporno financijsko središte Rusije, sjedište najvećih [[Banka|banaka]] u zemlji i mnogih najvećih tvrtki, kao što je najveća ruska kompanija [[Gazprom]] - najveća svjetska kompanija za [[prirodni plin]]. Moskva obuhvaća 17% ukupne maloprodaje u Rusiji i 13% svih aktivnosti u građevinarstvu.<ref name="bofit_42_2010"/><ref>{{cite web |url=http://www.gks.ru/gis/tables%5CUROV-7.htm |publisher=Federal Service on State Statistics |title=Average monthly salaries |accessdate = 07. 09. 2007. |archiveurl=http://web.archive.org/web/20070527010948/http://www.gks.ru/gis/tables%5CUROV-7.htm|archivedate=2007-05-27}}</ref>